Vladika Stipić predvodio božićna slavlja u križevačkoj katedrali
Foto: Križevačka eparhija/prigorski.hr // vladika Stipić predvodio božićna liturgijska slavlja
Križevci (IKA)
Božić – svetkovina Rođenja Gospodnjega svečano je proslavljena liturgijskim slavljima u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima koja je predvodio križevački vladika Milan Stipić.
Na Badnjak uvečer u 20 sati služena je božićna Večernja s Liturgijom sv. Bazilija Velikoga, a u kasnijim noćnim satima veliko povečerje (bdjenje). Ujutro na Božić služene su blagdanska Jutrenja i arhijerejska liturgija u 10 sati. Na Božić uvečer služena je Velika večernja s litijom.
Vladika Stipić je u homiliji na Božić istaknuo da se Isus rodio u skromnoj spiljici da bi pokazao kako je jednostavan i pristupačan svakome čovjeku. „Taj događaj je za Krista bio poniženje. Bog koji je jedan od svete Trojice da dođe između nas, kao mali čovjek rodio se u štali pokraj životinja. Međutim, za nas ljude je to događaj uzvišenja. To je događaj radosti. Bog nas je učinio sličnima sebi. Zbog toga Bog i poznaje čovjeka, jer se rodio i proživio život u ljudskome tijelu. Zato je rođenje Kristovo za nas veliki dan. Mnogi danas slave tako da izbjegavaju Isusa Krista. Čestitaju raznorazne zimske praznike, idu na skijanja i sl. Međutim, Kristovo rođenje je okosnica svega što se za Božić događa. Kristovo rođenje je bit i temelj blagdana Božića“, naglasio je.
Poželjevši svima obilje blagoslova i mira, mons. Stipić je vjernicima poželio da se Krist rodi u njima, u njihovim srcima i u njihovim obiteljima. „Neka nam On donese mir, jedinstvo – neka ukine podijele, nepravde, laži, sve ono čime se svijet bori. Neka zavlada betlehemska toplina u vama i u vašim životima“, zaključio je.
Vladika je liturgijska slavlja predvodio u zajedništvu s katedralnim župnikom o. Mihajlom Simunovićem, eparhijskim kancelarom o. Vladimirom Simunovićem i jeromonasima o. Mladenom Mikulićem i o. Andrijom Savyakom te jerođakonom o. Antonijem Pajićem. Liturgijske službe pjevali su pjevači katedrale.
Nakon svih bogoslužnih slavlja pjevale su se tradicionalne hrvatske božićne pjesme i čestitalo se taj veliki blagdan.