POVIJEST

Župna crkva sv. Mihalja (Mihaela Arkanđela) izgrađena je na uzvisini Isce – najstarijem dijelu Gračana. Povijest tog naselja na sjeveru Zagreba usko je povezana s Gradecom, Medvedgradom i remetskim samostanom koji su ondje imali posjede. Najstariji zapis u kojem se navodi Isce (Mons Ixes) je povelja kralja Emerika iz 1201. godine. Ime Gračani, pak, navedeno je u popisu sela koja su bila dužna plaćati desetinu zagrebačkoj crkvi iz 1334.

Kada je točno ondje sagrađena kapela sv. Mihalja nije poznato. Prema jednoj predaji podigao ju je grof Prosenko kao zavjet protiv kuge. Bez obzira na predaju, činjenica je da je početkom 17. stoljeća vladala kuga i da je kapela zavjetna. Vjerojatno su ju sagradili grof i biskup Ivan Erdödy de Monyorokerek i kanonik zagrebačkog Kaptola Gašpar Vrbanović koji je za uzdržavanje kapele kupio i vinograd. Erdödy je bio biskup Egera, o čemu svjedoče natpisi na poklopcu lađice, srebrnoj kadionici i srebrnom kaležu koje je poklonio gračanskoj kapeli, ali zbog spleta okolnosti danas se više ne nalaze ondje.

Najstariji sačuvani liturgijski predmet u crkvi je mali križ na kojem je zabilježena 1518. godina. Prema nekim mišljenjima to upućuje da je kapela na tom mjestu postojala već u 16. st. Kako god bilo, najstariji zapis koji ju spominje je izvješće o vizitaciji iz 1622. koje ju navodi kao područnu kapelu crkve Svete Marije na Kaptolu.

Izvješće iz 1634. svjedoči da je kapela tada bila u vlasništvu isusovaca. Bar jednom godišnje – u vrijeme božićnog blagoslova, pohodili bi ju župnici s Kaptola i Gradeca.

Kapela je posvećena 1669. Najstariji detaljniji opis dao je kanonski vizitator arhiđakon Simon Juda Zidić 1695. Građevina je bila od temelja zidana, nadsvođena, popločena cementom, pokrivena hrastovom šindrom. Zidano pjevalište bilo je iznad glavnog ulaza na zapadu, ispred kojeg je bilo predvorje na zidanim stupovima u kojem je bio oltar sa slikama sv. Franje Ksaverskoga i sv. Franje Asiškoga. U drvenom zvoniku bila su dva zvona. U kapeli su bila tri oltara: glavni sv. Mihaela sa svetohraništem, četiri anđela sa strane i Duhom Svetim iznad te pokrajnji Pohoda Blažene Djevice Marije s kipovima sv. Joakima i sv. Josipa, i sv. Ivana Krstitelja s kipovima sv. Petra i sv. Pavla. Oko kapele bilo je groblje, koje dijelom i danas postoji.

Novi glavni žrtvenik podignut je 1729., a veliki zidani zvonik 1750.

Kako je car Josip II. u svom posjetu Zagrebu 1786. spojio župe Svete Marije, sv. Marka i sv. Ivana Krstitelja, kapela sv. Mihalja postala je područna kapela zagrebačke prvostolnice koja je postala župna crkva. No, već 1790., poslije careve smrti, župe su ponovno podijeljene, a Gračani su pripali Župi sv. Mirka u Šestinama.

Ubrzo, 1812. zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac Gračane je pripojio župi Remete pošto se pješačeći osobno uvjerio o njihovoj udaljenosti.

Nevrijeme je 1810. bacilo križ i jabuku s vrha zvonika, a 1870 pokriven je novim šiljatim krovom. Staro pjevalište je 1882. zamijenjeno novim, ali su zadržane stare orgulje iz 1846. Dobrotvorka Marija Gjurak je 1891. darovala je novi drveni glavni oltar, a kasnije i Gospin kip te je slikaru Augustu Posiloviću platila oslikavanje unutrašnjosti. U to vrijeme zamijenjeni su i pokrajnji oltari onima sv. Ane i sv. Ivana apostola. Nabavljena je i nova propovjedaonica. Također je srušena stara i izgrađena nova sakristija s južne strane svetišta 1899.

Kapela je teško oštećena udarom munje 1905. pri čemu je slika Majke Božje Pomoćnice ostala sačuvana.

Od 1923. kada su se franjevci trećoredci glagoljaši nastanili na Ksaveru, župljani iz Gračana počeli su mu gravitirati. Odredbom nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca 29. kolovoza 1942. osnovana je Župa sv. Franje Ksaverskoga, kojoj je pripao i dio Gračana.

Godine 1944. donesena je odluka o gradnji nove crkve na mjestu stare koja je postala premala za potrebe vjernika. No, ratne i poratne prilike onemogućile su njenu provedbu. Na kraju Drugoga svjetskog rata kapela je i oštećena. Pedesetih godina oštetila su ju dva nevremena. Kako je kapela bila u lošem stanju, 1964. počela je temeljita obnova u skladu s odredbama Drugoga vatikanskog sabora. Zagrebački pomoćni biskup Franjo Kuharić 21. lipnja 1965. posvetio je novi mramorni oltar. Dvije godine kasnije slikar Josip Poljan izradio je novo svetohranište i križ iznad oltara te dva vitraža u apsidi. Među ostalim radovima, 1975. obnovljene su i nadograđene orgulje. Stara oprema uglavnom nije sačuvana.

Pored kapele, na mjestu stare cirkvenice s južne strane crkve, 1978. podignuta je nova crkvena kuća, danas župni dvor. Grobovi koji se više nisu koristili su poravnati, a 2007. je sa sjeverne strane crkve uređen prostor za bogoslužje na otvorenom.

Dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića od 5. srpnja 1983. Gračani su postali samostalna župa, a upravljanje je povjereno franjevcima trećoredcima glagoljašima. Tako je dotadašnja kapela postala župna crkva.

Posljednja temeljita obnova crkve završena je 2016.

Na području župe nalazi se i 5 kapelica, 3 raspela i 1 križ, 2 kipa i 1 slika Majke Božje.

Iako više nisu u istoj župi, vjernici iz župa Remete, Gračani i Bešići godišnje redovito hodočaste u Mariju Bistricu. Tako su 2020. poduzeli 129. zavjetno hodočašće u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke.

KULTURNA BAŠTINA

Crkva okružena cintorom s naglašenim ulaznim portalom je jednobrodna građevina s polukružno zaključenim svetištem, a zaštićena je kao kulturno dobro.

Oltarna slika „Sv. Mihael pobjeđuje sotonu“ dimenzija 2 × 1.2 metra spominje se u izvješću o vizitaciji iz 1677. Autor je nepoznat, ali vrlo vjerojatno potječe iz radionice Hansa Georga Geigera koji je sudjelovao i u opremanju zagrebačke katedrale i crkve sv. Katarine. Međutim, za sigurnije tvrdnje bit će potrebno napraviti stručno istraživanje.

Vidljivo je da su na slici rađene naknadne intervencije pa su na nekim dijelovima novim slojem boje, kromatskom neusklađenošću i gubitkom volumena značajno promijenjene prvobitne karakteristike.

Posebnu kulturnu vrijednost imaju crkvena zvona. Danas ih je, kao i nekad, četiri. Međutim, imaju zanimljivu povijest. U Prvom svjetskom ratu austrijska vojska otkupila je zvona ispod cijene i odnijela ih na Državni kolodvor gdje ih je izvagala. Ono od 140 kilograma iz 1777. nekako je izbjeglo pretaljivanje. To se pak nije dogodilo s onim sv. Barbare iz 1742. (69 kg) i onim sv. Ivana iz 1851. (520 kg). Za četvrto zvono iz 1786. vojnici nisu znali, jer su ga Gračanci prije njihova dolaska sakrili u gnoj i tako spasili. Nakon rata vraćeno je na zvonik, a danas se nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt.

Da bi s crkve ponovno zvonila četiri zvona, 1922 nabavljeno je zvono Srca Isusova, a 1926. još dva: Marije kraljice Hrvata i sv. Ivana Krstitelja (592 kg) koje je blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer te sv. Terezije od Uskrslog Isusa (108 kg).

GROBNICA GRAČANSKIH ŽRTAVA

Tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u Gračanima su ubijene i pokopane brojne žrtve. Iskapanjima 2013. – 2018. na osam lokacija otkriveno ih je 294. Antropološka i medicinska obrada posmrtnih ostataka žrtava pokazala da su među njima bila 63 maloljetnika od kojih 16 djece mlađe od 14 godina. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja iskapanja je vodila prema zapisima pokojnog župljanina Miroslava Haramije. On je zabilježio da je na području Gračana u masovnim i pojedinačnim grobnicama pokopano 738 žrtava ubijenih 1945. pod komunističkim režimom.

U suradnji Zagrebačke nadbiskupije, Župe sv. Mihaela, Grada Zagreba, Udruge Falaček Prigorja i Ministarstva hrvatskih branitelja 23. kolovoza 2019., na Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritativnih režima pronađeni posmrtni ostatci sahranjeni su u 21 lijes te pokopani u zajedničku grobnicu u cintoru župne crkve.

TRENUTNO STANJE I OBNOVA

Crkva sv. Mihaela oštećena je u potresu u ožujku 2020. Župnik fra Marin Matančić rekao je da su zidovi mjestimično popucali, a u unutrašnjosti je popadala žbuka i pod se na jednom mjestu ulegnuo. Najveća oštećenja nastala su na zvoniku tj. na njegovom spoju s crkvom. Oltar, kipovi i slike nisu oštećeni.

Na nekoliko mjesta raspuknuo se i zid cintora, a grobovi su se ulegnuli.

Iako je blizu epicentra, crkva nije bila teško oštećena te se koristila za slavlje sakramenata. Međutim, u potresima u prosincu 2020. nastala su nova teška oštećenja na zvoniku koji se blago nagnuo, a u središnjem dijelu napravio se „trbuh“. Kako je u posljednjoj obnovi ispod završnog sloja fasade postavljena mrežica, pravi razmjeri pukotina zidova nisu vidljivi na površini. Stoga su stručnjaci zaduženi za obnovu crkve na nekoliko mjesta skinuli žbuku i kroz te sonde analizirali oštećenja. Utvrdili su da su pukotine mnogo šire nego se to na prvu vidi. Statičari su utvrdili da zbog opasnosti od urušavanja zvonika crkva nije sigurna za uporabu. Zbog toga ni zvona ne zvone.

Zvonik se neće rušiti, nego će se, kako je objasnio arhitekt Damir Foretić, u njega postaviti čelična konstrukcija koja će se usidriti u pod. Tako će se ojačati i učvrstiti te će se osigurati statika. Za početak radova čeka se mišljenje konzervatora, a potom će, pošto se radi o građevinskom zahvatu, biti potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.

U prosinačkom potresu dodatno je oštećena i unutrašnjost crkve, a pod na ulazu se izdignuo.

O. Matančić obavijestio je da su stoga do daljnjega obustavljena slavlja sakramenata u crkvi. Također je zabranjen ulaz u cintor crkve. Mise se zbog toga slave u dvorani u župnom dvoru koji je manje stradao.

Župa je uputila apel za pomoć u obnovi crkve, a prilozi se mogu uplatiti na žiro-račun:

Župa sv. Mihaela arkanđela – Gračani
Isce 33a
10 000 Zagreb
OIB 08274310622
PRIVREDNA BANKA ZAGREB – IBAN: HR7423400091110132566
SWIFT ili BIC: PBZGHR2X
Napomena: Za obnovu crkve

https://ika.hkm.hr/novosti/zavrsena-obnova-crkve-sv-mihaela-u-gracanima/?preview=true

IZVORI

• župnik fra Marin Matančić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 25. veljače 2021.
• arhitekt Damir Foretić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 25. veljače 2021.
• Domagoj Novosel, Gračanska kronika, Zagreb, 2008.
• registar.kulturnadobra.hr, 26. veljače 2021.
• http://www.zupa-gracani.hr/, 26. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/novosti/crkva-sv-mihaela-u-gracanima-nakon-potresa-neuporabljiva/, 26. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/novosti/odrzano-129-zavjetno-hodocasce-u-mariju-bistricu/, 26. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/novosti/u-gracanima-pokopani-ostaci-294-zrtve-drugog-svjetskog-rata-i-poraca/, 26. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/novosti/misa-za-stradale-tijekom-i-nakon-drugog-svjetskog-rata-u-gracanima-i-okolici/, 26. veljače 2021.

zagrebački Gračani s crkvom sv. Mihalja oko 1935. (Vladimir Horvat/Ministarstvo kulture)

crkva sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima prije potresa 2020. (župa Gračani)

unutrašnjost crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima prije potresa u ožujku 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima prije potresa u ožujku 2020. (Dario Zürchauer)

unutrašnjost crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima prije potresa u ožujku 2020. (Dario Zürchauer)

unutrašnjost zvonika crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima poslije potresa u ožujku 2020. (župa Gračani)

unutrašnjost zvonika crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima poslije potresa u ožujku 2020. (župa Gračani)

unutrašnjost zvonika crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima poslije potresa u ožujku 2020. (župa Gračani)

unutrašnjost crkve sv. Mihalja u zagrebačkim Gračanima poslije potresa u ožujku 2020. (župa Gračani)