Zbornik „Tragovima sveca“ u čast rada dr. Jurja Batelje kao postulatora Stepinčeve kauze predstavljen u Zadru

O knjizi je govorio prof. dr. Ante Bralić, povjesničar s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru i jedan od recenzenata Zbornika. Prigodna obraćanja uputili su i zadarski nadbiskup Želimir Puljić i mons. Batelja.

„Crkva kroz povijesno kretanje opstaje upravo zbog takvih kakav je Stepinac. Logika je jasna: u temelju je ljubav prema Bogu i čovjeku, a iz te ljubavi stvara se spremnost na žrtvu. Mučenička žrtva rezultira moralnim kapitalom kojega je Crkva, u hrvatskom slučaju, nedvojbeno imala, za vrijeme komunističkog režima. Iz moralnog kapitala proizlazi svaki drugi kapital i za dobro institucije.

Bez ljubavi i žrtve nema moralnog kapitala, a sukladno tome, prije ili kasnije nestaju i drugi kapitali“ istaknuo je dr. Bralić, rekavši kako je svetopisamski poticaj „Ne bojte se izgubiti tijelo, nego dušu svoju“, primjenjiv upravo u djelovanju Stepinca koji je vlastitim životom posvjedočio što to znači.

Zahvalio je dr. Batelji „na nevjerojatnom naporu“ u priređivanju Zbornika rekavši mu: „Vi ste učinili ono što zapravo rade instituti. Zbornik je rezultat poštovanja ljudi koje su osjećali prema Vama i poslu kojeg ste obavljali. Da ne nestane trag u vremenu, nadamo se uskoro svetoga Stepinca, čitajte taj Zbornik“, potaknuo je dr. Bralić.

Kao stručni proučavatelj nacionalne prošlosti osobito 19. st. te poznavatelj  recentne prošlosti našeg naroda, dr. Bralić je istaknuo: „Gotovo čitava tragedija hrvatskog naroda u krvavom 20. st. tkala se kroz životopis sveca Stepinca. Pitanje katoličkog laičkog organiziranja, dileme na kraju Drugog svjetskog rata, Drugi svjetski rat i hrvatsko poraće ogledaju se u životu jednog čovjeka kojemu je Božja providnost odredila da ima vodeću ulogu u hrvatskom javnom, ali i političkom životu našeg naroda.

Kroz cijelo to turbulentno razdoblje, Stepinca su vodila načela obrane kršćanske antropologije, obrana interesa hrvatskog naroda i vjernost Svetoj Stolici. Sva tri načela kod Stepinca bila su nerazdruživo povezana“, istaknuo je dr. Bralić. Rekavši da je kršćansko zauzimanje zagrebačkog nadbiskupa značilo ujedno i voditi brigu o hrvatskom narodu, predstavljač je rekao da su oba ta načela povezana s naukom Katoličke Crkve koju vodi Sveti Otac.

„Iz svih radova u Zborniku isijava odlučnost Stepinčevog karaktera, nevjerojatna osobna hrabrost, požrtvovnost i briga za malog čovjeka“, istaknuo je dr. Bralić.

Snagu kapilarnog djelovanja Stepinca na ‘malog čovjeka’ i kako je Stepinčevo načelo vjernosti Svetoj Stolici preneseno do temeljne stanice društva, obitelji, dr. Bralić pokazao je i na svom obiteljskom primjeru. Naime, u njegovoj bibinjskoj obitelji, djed je rekao baki da kod popisivanja stanovništva 1948. ne kaže popisivaču da su oni samo katolici, nego neka naglasi da su rimokatolici.

„Biti dosljedan kršćanin nikad nije bilo lako, a osobito u krvavom 20. st. to je dovelo do Stepinčeve mučeničke smrti“, poručio je predstavljač govoreći i o „zemaljskim rezultatima“ Stepinčeve žrtve.

„S jedne strane, Stepinac postaje stožerna moralna osoba hrvatskog  katolicizma 20. st. S druge strane, to mu je dalo vrlo negativnu posljedicu. Svima kojima je mrska Katolička Crkva i samostalna hrvatska država, a broj takvih nije zanemariv, usmjerili su svoje najžešće napade na lik i djelo hrvatskog mučenika Stepinca.

Nažalost, taj napad u osuđivanju blaženika dijelom je urodio plodom u zaustavljanju daljnjeg postupka kanonizacije.

Međutim, vjernicima uvijek mora biti pred očima da postoji Božja intervencija u ljudskoj povijesti. Pored svih problema i manjkavosti, Katolička Crkva opstala je u povijesnom kontinuitetu već 2 000 godina“, poručio je dr. Bralić.

Zbornik od približno 900 stranica priredio je Mate Parlov, a izdavač je Postulatura bl. Alojzija Stepinca. U Zborniku su 33 suradnika priredili 30 članaka koji su podijeljeni u četiri tematske cjeline. Najveći dio tekstova je na razini izvornog znanstvenog rada.

Za to „epohalno djelo“, priređivanje ogromne dokumentacije i vođenje procesa kauze od strane dr. Batelje potaknulo je Bateljine prijatelje, poštovatelje, suradnike, da u čast njegovog rada tiskaju Zbornik koji je posvećen postulatoru Batelji.

„Okosnica Zbornika su radovi posvećeni životu, djelu i utjecaju bl. Stepinca. Proučavane su političke okolnosti, odnos prema Židovima, rad i njegovo teološko djelovanje, do uzroka Stepinčeve smrti trovanjem.

Tematika nekih radova je i crkvena umjetnost, rekognicija kosti svetaca drugih hrvatskih svetaca i mučenika te analiza manifestacije kršćanskog življenja u prošlosti. Ti radovi predstavljaju dodatnu kvalitetu Zbornika“, rekao je dr. Bralić.

Predstavljač je citirao talijanskog književnika Alessandra Manzonija poznatog po romanu ‘Zaručnici’, a neki ga smatraju liberalnim katolikom. O ulozi Katoličke Crkve u svijetu Manzoni kaže: „Jao Crkvi ako jednog dana sklopi mir sa svijetom! Ako bude odustala od rata koje je Evanđelje odredilo i što je Crkvi određeno kao njeno zanimanje i dužnost. Ali taj strah nikada se ne može ostvariti. Jer izrečena riječ Isusa Krista osigurava slobodu“.

Dr. Batelja je rekao da je bio svjedokom kako je odmah po preminuću kardinala Stepinca narod sa svih strana svijeta slao molbe dr. Franji Šeperu, zagrebačkom nadbiskupu ili izravno papi Ivanu XXIII., zatim i Pavlu VI. ili samoj Kongregaciji za kauze svetaca, da se zaključi proces beatifikacije kardinala Stepinca.

„Hvala Bogu kroz čije sam proviđenje iz dana u dan postajao svjesniji istine potvrđene iskustvom bl. Stepinca, da je sve što se velika i lijepa stvorilo u Katoličkoj Crkvi, sagrađeno na molitvama i žrtvama.

Zahvalan sam sv. Ivanu Pavlu II. koji je bio pobožan prema bl. Alojziju Stepincu. On je odredio način kanonskog postupka, požurivao ga i radovao mu se.

Hvala kardinalu Franji Kuhariću koji me za službu postulatora pripremio i odredio. Beskrajna mu hvala što je u obrani istine o kardinalu Stepincu ostao hrabar i vjeran sve dok mu se nije pridružio u slavi Neba.

Kardinal Kuharić bio je uvjeren, i to je uvjerenje prenosio na vjernike i sve ljude dobre volje, da brani pravednu stvar, da brani nevinog čovjeka i da braneći kardinala Stepinca brani i Crkvu i sva ljudska prava, prava svih progonjenih i nepravedno osuđenih. Bio je to odgovoran nastup pred Bogom, Crkvom i pred poviješću“, istaknuo je dr. Batelja, rekavši da mu je kardinal Kuharić često govorio: „Mi se istine ne trebamo bojati, to više kad znamo da hod za Kristom nije šetnja, nego umiranje. Ali to umiranje vodi u uskrsnuće i život vječni“.

Dr. Batelja je zahvalio i kardinalu Gerhardu Mülleru, nekadašnjem pročelniku Kongregacije za nauk vjere „koji je sa zanimanjem pratio prikaz svakog članka u Zborniku i spremno napisao pozdravno slovo za Zbornik“.

„Osjećam dužnost prisjetiti se zadarskih nadbiskupa Marijana Oblaka i Ivana Prenđe koji su vjerno pratili moj rad i brigu oko proglašenja blaženim kardinala Stepinca.

To je rezultiralo prvom javnom tribinom o Stepincu u Zadru u tadašnjoj Jugoslaviji i prvom tiskanom knjigom Stepincu u čast koja je nastala u Zadru te prvom župom u čast bl. Alojziju Stepincu u Zadarskoj nadbiskupiji koja je prva župa posvećena bl. Stepincu u hrvatskom narodu uopće“, istaknuo je dr. Batelja.

Postulator je zahvalio i zadarskom narodu i Sveučilištu u Zadru gdje je stekao brojne podupiratelje, stručnjake i prijatelje.

Dr. Batelja zahvalno se sjetio Julija Derosssija iz Zadra koji je bio književnik, pedagog i publicist. Prof. Derossi je na molbu dr. Batelje napravio stručni prikaz Stepinčevog prijevoda ‘Nasljeduj Krista’ te je usporedio Stepinčev prijevod s prethodnim prijevodima Marka Marulića iz 1500. i Bartula Kašića iz 1641. godine.

„Prof. Derossi, vrsni stručnjak zbog svoje nacionalne svijesti ponižavan, ustvrdio je da je Stepinčev prijevod učeni rad, osoban i povijesni dokument. U izdanju Ćirilometodskog društva doživio je 16 izdanja.

Prof. Derossi zamolio je da se vrati izvorni Stepinčev prijevod, a ne naknadni zahvati u tekst i jezik jer Stepinčev prijevod jezično je na takvoj visini da ne treba nikakve ispravke“ rekao je dr. Batelja.

Boraveći u Zadru, postulator se sjetio i svojih rasprava s crkvenim povjesničarom dr. Eduardom Peričićem, profesorima Mirom Jurićem, Nikolom Jakšićem, stručnjacima u povijesti i teologiji, kao što su franjevci Atanazije Matanić i Bernardin Škunca.

Istaknuvši da se „Sveučilište u Zadru iskazalo suradnjom i u tom Zborniku“, dr. Batelja je zahvalio dr. Anti Braliću kao jednom od recenzenata Zbornika te „za izvrsne članke i uzornu suradnju u pripremi Zbornika“ zadarskim autorima članaka. To su Zlatko Begonja, Josip Faričić, Grozdana Franov Živković, Mario Šlaus, Ante Uglešić i zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Zahvalio je svim suradnicima i dobročiniteljima u postupku proglašenja blaženim kardinala Stepinca, osobito članovima Molitvene zajednice Bl. Alojzije Stepinac.

„Više od deset čudesnih ozdravljenja na zagovor bl. Alojzija Stepinca dogodilo se na području Zadarske nadbiskupije“, istaknuo je dr. Batelja. Zahvalio je za svjedočanstvo i  žrtve mnoštva vjernih štovatelja bl. Stepinca koji su molitvom i materijalnim davanjima pridonosili za uspješan završetak kanonskog postupka.

Postulator je zahvalio i prof. dr. Dijani Vican, rektorici Sveučilišta u Zadru, „na potpori koju mu je javno iskazivala kada su drugi žmirili, a ima takvih u Hrvatskoj“, rekao je dr. Batelja te je rektorici Vican prvoj na predstavljanju u crkvi sv. Dimitrija uručio medalju bl. Stepinca i primjerak Zbornika, što je darovao i nadbiskupima Puljiću i koadjutoru Milanu Zgrabliću.

„Želio bih da svi uočimo zbilju kojom mi je kardinal Vinko Puljić predavao službu duhovnika u sjemeništu Zmajević u Zadru 1987., kada mi je rekao: ‘Misniče, ono za što se ne umire, odumire’.

Sluga Božji Franjo Kuharić hrabrio me da pođem na službu u Zadar govoreći: ‘Pođi. Ta je Crkva teško ranjena. Moramo joj pomoći. Uvijek budi svjestan i odgajaj mlade u spoznaji da hod za Kristom nije šetnja, nego umiranje’.

Zato mi je emotivno i svećenički drago čuti u naglasku nadbiskupa Puljića njegov govor o nadbiskupu Kuhariću. Tu se osjeća da postoji posebna duhovna veza, možda na tragu one koju je kardinal Kuharić imao prema Zadarskoj nadbiskupiji nakon 1971.“, rekao je dr. Batelja.

„Zbornik svjedoči i čuva spomen na bl. Alojzija. Neka nas u protivnostima života jača njegova odluka: ‘Izdržat ćemo uz Božju pomoć i molitve vjernika i umrijeti za Božju stvar. Rado dajemo ovaj kukavni život, samo da živi i napreduje Božja stvar’.

U ovo vrijeme kockanja sa sudbinom naroda, češće ponovimo s bl. Alojzijem: ‘U ovim teškim vremenima moramo biti i ostati sa svojim narodom’.

Podržavajmo u sebi kršćansku svijest i ponos na koji nas je bl. Alojzije potaknuo 1954. govoreći: ‘Krist je naš jedini i sigurni vođa kroz vjekove. On neka ostane to do vijeka. Ja se molim, koliko samo mogu, bez prestanka za narod naš i domovinu, da ostanu Kristovi, Božji. Bez toga sve drugo ne znači ništa’“, zaključio je dr. Batelja u duhu Stepinčevih poticaja.

Postulator je rekao da je počašćen što je predstavljanje Zbornika dio  duhovne i kulturne manifestacije ‘Krševanovi dani kršćanske kulture’ u Zadarskoj nadbiskupiji.

U Zadar je dr. Batelja došao nakon predstavljanja Zbornika u Splitu gdje ga je bio pozvao Odsjek Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz Splita da održi predavanje o temi Alojzije Stepinac.

„Dakle, bila mi je dana puna sloboda izbora. Ja sam izabrao početak jednoga od tzv. spornih pisama koje Srpska pravoslavna crkva predbacuje Stepincu da je u riječima bio netaktičan, uvredljiv i da je uvrijedio Pravoslavnu Crkvu. Premda, kada nadbiskup Stepinac kaže da je ona šizmatička i raskolnička, nikad ne izostavlja riječ Crkva. Članovi HAZU-a nisu znali o čemu ću govoriti, ali sam ostao iznenađen kad sam čuo da Akademija uopće nije dopustila da se to predavanje u Splitu održi.

Prema tome, ne bismo smjeli predbacivati da je za Stepinčevu kauzu uvijek netko tamo, drugi kriv“, upozorio je mons. Batelja, potaknuvši na molitvu za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca.

Nadbiskup Želimir Puljić rekao je da je sv. Ivan Pavao II., „Stepinčev veliki promicatelj, zagovaratelj i prijatelj“ u svom Pismu za Veliki jubilej pozvao na put prema svetosti. Potaknuti tim mislima, i hrvatski biskupi su dvije godine kasnije, početkom novog milenija, svećenicima i narodu uputili pismo ‘Na svetost pozvani’.

„Papa u svom Pismu poziva sve neka bez oklijevanja čitav pastoralni rad smjeste u perspektivu hoda prema svetosti. Krenuti putem svetosti znači doći do spoznanja kako je besmisleno zadovoljiti se životnom prosječnošću pa živjeti u znaku minimalističke etike i površne religioznosti.

Kako lijepo sročeno – krenuti putem svetosti, znači, ne smiješ biti minimalist što se tiče vjerskog života. Papa je pozvao sve na put svetosti. Zbornik je poticaj da na tom putu napredujemo“, istaknuo je mons. Puljić. Podsjetio je da je sv. Ivan Pavao II. za svoga pontifikata proglasio više od 1300 blaženika i oko 430 svetaca različitih zvanja i službi, jer Papa je rekao: svetost nije uniforma, ona je prikladna svakom laiku, svećeniku, redovniku, papi, biskupu.

Poželjevši da krenemo putem svetosti kako je to „činio naš velikan i uzor“, kardinal Stepinac, nadbiskup je zahvalio „na tom divnom sinu roda našega. Nema Hrvata koji neće reći, Blago nama da smo imali takvog junaka i heroja“, rekao je mons. Puljić.

Rektorica Vican rekla je kako je „velika jeka“ djelovanja bl. Stepinca u europskim okvirima. Zahvalivši dr. Batelji za veličinu toga djela i ljepotu toga događaja, rektorica je potaknula: „Budimo karike jedni drugima“.

Dr. Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, rekao je da je bl. Stepinac vlastitim životom i spremnošću na žrtvu za Crkvu i narod „pokazao kako se hrabro živi vjera, biskupska i kardinalska čast“, primjer koji nam je potreban i u našem vremenu života Crkve i društva.

Dr. Dundović prisjetio se kako su 1992., kad je mons. Batelja bio na Kaptolu, Dundović i njegov kolega Ivica Kero, zahvaljujući mons. Batelji, imali prigodu nešto pripomoći u radu postulatora Batelje.

„Ali, držati u rukama dnevnike kardinala Stepinca…! Za jednog 18-godišnjaka to je bio jako emotivan i duhovno poticajan čin. Kada smo čitali kako je taj čovjek odrješito zauzimao stavove, pitali smo se hoćemo li i mi ikada biti takvi. Hoćemo li ispuniti ono što Bog od nas očekuje kroz naš svećenički poziv?“, rekao je dr. Dundović.

Dr. Batelja pokazao je velikodušnost i u činjenici da je prisutne želio darovati u čast bl. Stepinca te je svatko tko je došao na predstavljanje Zbornika u Zadru, mogao besplatno uzeti tu vrijednu knjigu koja potvrđuje Stepinčeve herojske kreposti i svetačko mučeništvo za Crkvu, Svetu Stolicu i narod.