POVIJEST

Župa sv. Martina nalazi se na najstarijem sačuvanom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. Župna crkva sagrađena je na južnoj strani Vukomeričkih gorica, na brdu koje dominira nad cijelom okolicom, od Okića do prijelaza na Kupi gdje je i danas most.

Do sada nisu bila vršena arheološka istraživanja pa nije poznato kada je na tom mjestu bila sagrađena prva crkva. Međutim, poznato je da današnja crkva ima sačuvane dijelove gotičke konstrukcije iz 13. stoljeća. Predmnijeva se da su je tada izgradili vitezovi templari. Građevina se s vremenom mijenjala.

U 18. st. kada je nastao mir nakon ratovanja s Osmanlijama, gradile su se nove i obnavljale stare crkve. Tako je 1740. – 1749. u baroknom slogu temeljito uređena i crkva sv. Martina te je opremljena vrijednom opremom.

To je jednobrodna građevina s užim svetištem, sakristijom i velikim zvonikom na zapadnom (ulaznom) pročelju. Dvije pravokutne kapele, od kojih je sjeverna polukružno zaključena, nalaze se s obje bočne strane što tlocrtu daje oblik latinskog križa. Prostor broda natkriven je novim ravnim stropom, kapele češkim, a svetište križnim svodom, kao i sakristija i podnožje zvonika. Nekadašnji svod broda urušen je kao posljedica ratnih razaranja i nije bio obnavljan.

Crkva je okružena cintorom. Zvonik gleda na baroknu kuriju župnog dvora građenu 1781. – 1785. Taj biser domaćeg graditeljstva je prostrana drvena jednokatnica s podrumom zidanim kamenom i drvom. U neposrednoj blizini smješteni su drveni gospodarski objekti. Pored ulaza u župni dvor je spomen-ploča u čast župnika Ivana Butorovića (1899. – 1944.) koji je stradao mučeničkom smrću za vrijeme Drugoga svjetskog rata.

U župi su i dvije kapele: Presvetog Trojstva u Dvorancima i sv. Vida u Podgorju Jamničkom.

Sveti Martin je zaštitnik Općine Pisarovine pa je župna svetkovina ujedno Dan Općine.

KULTURNA BAŠTINA

Župna crkva je zaštićeno kulturno dobro. Unutrašnjost je uređena s mnogo razigranih detalja i boja. Sačuvani su vrlo vrijedni barokni oltari s kipovima i propovjedaonica iz radionice biskupa Jurja Branjuga. Na glavnom oltaru iz 1741. sačuvana je sva barokna oprema – 8 kipova i obilje ornamentalnih motiva. Na pokrajnjim oltarima također su vrlo vrijedne slike i detalji. Na oltaru Četrnaest svetih pomoćnika je istoimena slika vještoga nepoznatog slikara iz sredine 18. stoljeća, koja zauzima istaknuto mjesto u likovnoj baštini cijeloga kraja. Zanimljiva je i zavjetna slika iz 1779. na kojoj su ljudi prikazani u nošnji tog vremena.

Lijevo od ulaza u crkvu nalazio se baldahin koji se nosio u procesijama. Vrlo je star i u ne baš dobrom stanju. Zadivljujuć je zbog oblika kakav se više nigdje drugdje ne može vidjeti.

Sačuvano je i drveno pjevalište s orguljama iz radionice Heferer s kraja 19. st. Među liturgijskim posuđem je i kalež iz 1712. godine.

Kao kulturno dobro zaštićene su i obje kapele u župi.

Zidana kapela sv. Vida u Podgorju Jamničkom sagrađena je u šumi 1857. godine u jednostavnim oblicima historicizma. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s užim, blago zaobljenim svetištem, sakristijom i drvenim zvonikom nad glavnim pročeljem. Ima oslikan drveni tabulat i drveno pjevalište. Sačuvan je vrijedan barokni inventar iz 18. st. Oblikovnim karakteristikama izdvaja se od ostalih sakralnih građevina istog razdoblja u okolici Pisarovine.

Drvena kapela Presvetog Trojstva u Dvorancima sagrađena je u 18. i obnovljena u 19. stoljeću. Građena na seoski tradicijski način poput drvenih hiža (kuća), s nemškim (njemačkim) vezom (sjekom). Pravokutnog je tlocrta s užim pravokutnim svetištem, sakristijom i zvonikom tipa jahač koji se izdiže iz krova malo uvučen od glavnog pročelja. Unutarnji prostor natkriven je drvenim oslikanim tabulatom. Sačuvan je prvotni barokni inventar, ali je prebojan u više navrata i treba restauraciju.

ZANIMLJIVOST

Među kipovima na glavnom oltaru crkve sv. Martina je i onaj biskupa rimske Siscije sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije. Sisački biskup Vlado Košić je 2019. na župnu svetkovinu povukao zanimljivu poveznicu između ta dva sveca.

Sv. Martin rođen je u Sabariji, današnjem Szombatelyju u Mađarskoj. U istom je gradu sveti Kvirin nekoliko godina ranije za Krista dao svoj život. „To je sigurno moglo imati utjecaja i na Martina kada je slušao o slavnom biskupu koji se nije htio odreći svoje vjere i kojeg su zato ubili. Sigurno da se pitao što je to u njemu bilo tako snažno da je za to dao svoj život. Martin je bio sin poganskih roditelja, rimskog vojnika koji je i njega poslao u vojsku, ali u njemu se nešto prelomilo te se ostavio vojničke službe i postao je Kristov vojnik.“

Istaknuvši da svi vjernici trebaju biti „Kristovi vojnici“ i podsjetivši na poznati događaj kada je sv. Martin pola svoga vojničkog plašta dao golom siromahu, biskup je izgovorio riječi koje se mogu primijeniti i u današnjoj nevolji: „On je učinio upravo ono što smo čuli u Evanđelju da Isus traži od svih nas: ‚Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste.‘ Osobito je bio poznat po svome djelu brige i ljubavi za sirotinju te nas poziva da i mi danas razmišljamo kako pomagati jedni drugima i kako imati ljubavi prema svojim bližnjima jer oni koji tako Isusa ljube da služe drugima bit će nagrađeni životom vječnim, a oni koji propuste činiti djela milosrđa i ljubavi braći bit će bačeni u pakao. Također, važno je i da smo mi to zaista spremni činiti, a ne samo reći, jer ljubav prema našim bližnjima i onome koji je u potrebi mora biti djelotvorna.“

TRENUTNO STANJE

Župna crkva teško je stradala u potresu i trenutno je neuporabljiva.

Župnik Josip Malković rekao je da se prema procjeni statičara pomaknuo za jedan metar iz ležišta. Dodao je da stoga postoji mogućnost urušavanja na župni dvor.

OBNOVA

Još nije definiran način na koji će se zvonik pokušati spasiti.

O spašavanju inventara iz crkve voditeljica biskupijskog Ureda za kulturu Spomenka Jurić rekla je da su u dogovoru s Ministarstvom kulture koje ima svoju dinamiku određivanja i odrađivanja poslova, dodavši da se tako, nažalost, na to još uvijek čeka.

Ostaje nada da neće biti jačih naknadnih potresa te da će sve stajati stabilno dok se ne osigura.

Općina Pisarovina objavila je broj računa Župe sv. Martina na koji se mogu uplatiti sredstva za obnovu crkve:

Zagrebačka banka d.d.
IBAN: HR7623600001101822390

IZVORI

• voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 21. siječnja 2021.
• Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
• https://ika.hkm.hr/zagrebacka-metropolija/biskup-kosic-predvodio-slavlje-zastitnika-zupe-u-pisarovinskoj-jamnici/, 22. siječnja 2020.
• https://www.glas-koncila.hr/citava-biskupija-kao-zive-jaslice-nikad-tuznije-bogojavljenje/
• http://zupajastrebarsko.hr/svetac.asp?id=81, 22. siječnja 2020.
• https://registar.kulturnadobra.hr/, 22. siječnja 2020.
• http://www.visitzagrebcounty.hr/wordpress/wp-content/uploads/2013/09/Cuvari-bastine.pdf, 22. siječnja 2020.
• https://pilgrimagepisarovina.com/sakralna-bastina/crkva-svetog-martina-biskupa-jamnica-pisarovinska/, 22. siječnja 2020.

pjevalište crkve sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj prije i poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj 1974. (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

crkva sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj prije potresa 2020.

proslava župne svetkovine u crkvi sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj 2019.

podnožje zvonika crkve sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj poslije potresa 2020.

podnožje zvonika crkve sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Martina u Jamnici Pisarovinskoj poslije potresa 2020.