Na početku je Nadbiskup podsjetio kako je Sveta Stolica uvijek poštivala uspostavu Države Izrael i njezino priznanje u okviru međunarodnog prava – što potvrđuje i uspostava punih diplomatskih odnosa.

Također, podsjetio je kako su prije 30 godina, 15. lipnja 1994., svečano otvorene i dvije diplomatske misije: Apostolske nuncijature u Izraelu i Veleposlanstva Države Izrael pri Svetoj Stolici.

“Politički izbor Svete Stolice da uspostavi odnose s Izraelom ostaje duboko odlučan”, rekao je Nadbiskup, objašnjavajući kako je “ovaj izbor motiviran uvjerenjem da, budući da se postojanje Izraela ne može dovoditi u pitanje, dugotrajno stajalište Svete Stolice ostaje i dalje dvodržavno rješenje.”

“To je još jasnije nakon užasnog terorističkog napada Hamasa i drugih protiv izraelskog naroda 7. listopada 2023., u kojem su stotine ljudi, uključujući brojne Židove, brutalno ubijeni, silovani i barbarski uzeti za taoce”, rekao je nadbiskup Gallagher.

Ponavljajući riječi pape Franje upućene diplomatskom zboru u siječnju prošle godine, u kojima je još jednom izrazio svoju “osudu” tog čina, kao i svakog slučaja terorizma i ekstremizma, Nadbiskup je potvrdio da “terorizam nije rješenje bilo kakvog sukoba”, već “čin potpunog zanemarivanja ljudskog života, a nikakva motivacija, a ponajmanje politička ili vjerska, ne može ga opravdati.”

Dok se Nadbiskup prisjećao svog susreta s obiteljima talaca u Njemačkoj na marginama Münchenske sigurnosne konferencije, nadbiskup Gallagher je rekao: “Ponavljam svoje suosjećanje i tugu zbog onoga što se dogodilo.”

“Njihova je patnja velika”, požalio se i dodao: “Svakim danom je sve veća, pogotovo kad nema brzih rješenja na vidiku.”

Nadbiskup je podsjetio i na stalnu blizinu pape Franje obiteljima, ne samo njegovim opetovanim pozivom na hitno oslobađanje talaca nego i susretima s njihovom rodbinom u skupinama i pojedinačno. Svoju blizinu Papa je izrazio i u pismu židovskim zajednicama u Izraelu, izražavajući tugu i žalost, te osuđujući sve oblike antisemitizma.

Napad od 7. listopada, istaknuo je nadbiskup Gallagher, izazvao je snažan izraelski vojni odgovor u Gazi, nakon čega su, dodao je, uslijedili daljnji vojni napadi na Izrael od strane mnogih različitih nedržavnih aktera iz Libanona, Jemena i drugih zemalja.

“U više navrata”, primijetio je Nadbiskup, “određene radnje dovele su situaciju do ruba vrlo opasnog sukoba na regionalnoj razini.”

“U ovim teškim i kompliciranim okolnostima Sveti Otac Franjo iznio je tri jasna zahtjeva u svojim apelima: prekid vatre na svim frontama, trenutačno oslobađanje svih izraelskih talaca i nesmetanu dostavu humanitarne pomoći pogođenom palestinskom stanovništvu u Gazi”, napomenuo je Nadbiskup.

U nastavku je Nadbiskup rekao da se “temeljno načelo ljudskosti nikada ne smije napustiti ili zasjeniti vojnim strategijama, jer su načela nužnosti i proporcionalnosti neizbježno ugrožena”.

U sukobima, rekao je, “Sveta Stolica se mora pridržavati načela neutralnosti”. To, pojasnio je, “ne znači biti moralno ravnodušan”, jer “Sveta Stolica nikome ne zatvara svoja vrata i nastoji razumjeti svačiju motivaciju i perspektivu”.

Nastavio je kako je u tridesetogodišnjim diplomatskim odnosima Svete Stolice i Izraela bilo napretka i izazova, kao i spremnosti na što bolju suradnju, posebice u mnogim područjima suradnje Svete Stolice i Izraela.

Na primjer, naveo je Papine posjete Izraelu kao primjere “bržeg i bližeg razvoja te dubljeg međusobnog poznanstva”, ali je spomenuo i zajedničku molitvu Pape za mir u Svetoj Zemlji, a koja se održala u Vatikanskim vrtovima prije deset godina s tadašnjim izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom, palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom i ekumenskim carigradskim patrijarhom Bartolomejem I.; spomen na taj događaj papa Franjo obilježit će u petak 7. lipnja.

To nam, istaknuo je nadbiskup Gallagher, “daje nadu i podsjeća nas da su dijalog i razumijevanje mogući”. Postoji velika potreba za mirom za koji, rekao je, želi da se “u Izraelu postigne što prije, prije nego kasnije!”

Nadbiskup je govor zaključio rekavši da je njegova želja i nada za Državu Izrael slična onoj koju je papa Franjo napisao u svojoj buli o oprostima za jubilej 2025. godine, a to je da nas potreba za mirom izaziva sve da poduzmemo konkretne korake, te da diplomacija mora “biti neumorna” u svojoj predanosti da “traži svaku priliku za poduzimanje pregovora s ciljem trajnog mira.” “Mir, Shalom, Salam!” zaključio je nadbiskup.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.