Poticaj da „glagoljaši” dođu u Zagreb došao je od biskupa Antuna Mahnića jer, kao što je objasnio fra Ivo Martinović, „imaju svojim identitetom nešto za poručiti hrvatskom narodu i vjernicima”. „Jasno da naš dolazak nije bio jednostavna želja, nego u svim željama i u životu Provincije stvari se odvijaju na višoj razini, a to je zapravo provincijski kapitul – najviša provincijska instanca. Kapitul odlučuje o životu, radu i djelovanju, pa je tako i ovdje bilo o odluci da se dođe u Zagreb, na Ksaver. To je odlučeno na kapitulu u svibnju 1923.”, istaknuo je.

Tako su trećoredci došli na zagrebački Ksaver u rujnu, a službeno uvođenje u posjed bilo je 3. prosinca iste godine. Uvod je predvodio zagrebački nadbiskup Antun Bauer, a propovijedao je vlč. Svetozar Rittig. Podrijetlo naziva Ksaver za tu zagrebačku podsljemensku četvrt potječe od sv. Franje Ksaverskog, po kome je bila imenovana isusovačka kapelica na tome području, objasnio je provincijal. U čast svecu je i njegov veliki štovatelj Nikola Erdödy odlučio 1658. sagraditi kapelu koja je potom proširena. Sagrađena je nova crkva 1750., a kompleks uključuje ne samo crkvu, već i kalvariju i kuću sestara Družbe Služavki Malog Isusa.

Danas je Ksaver sjedište provincijalata franjevaca trećoredaca. Samostan je dom mnogim kulturnim bogatstvima, poput spomenutog križnog puta te knjižnice koja sadrži vrijedne glagoljaške primjerke, među kojima je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1683. te Spovid općena iz 1496. godine. Međutim, kako je napomenuo fra Ivo, „dragocjenosti na Ksaveru su najprije one duhovne od kojih živi zajednica – naša provincija, franjevci u samostanu i župljani – a to je euharistija i križni put”.

Glagoljica i glagoljaštvo su utkani u hrvatski identitet

Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša autohtona je provincija koja je nastala na hrvatskim prostorima. „Početke imamo u pokorničkom pokretu ili pokorničkom redu koji je bio prisutan na ovome prostoru već u 13. stoljeću. Postojale su različite pokorničke zajednice, tj. pokornici koji su međusobno bili samostalni. Naša zajednica je službeno osnovana 1473., tako da ove godine slavimo 550 godina od utemeljenja provincije koju je osnovao papa Siksto IV. Radi se o autohtonoj zajednici jer smo ovdje nastali te od početka do 1969., dakle do Drugog vatikanskog sabora, provincija je u svome bogoslužju i životu koristila staroslavenski jezik i glagoljicu. Prvi spomen o fratrima glagoljašima zabilježen je u Prvić Luci kod Šibenika“, rekao je provincijal.

Provincija je, istaknuo je fra Ivo, nakon 1969. preuzela hrvatski jezik u bogoslužju, no i danas mole na staroslavenskom jeziku prije i poslije objeda. Govoreći o pitanju odnosa prema glagoljici i glagoljaštvu danas, fra Ivo je rekao da je to pitanje koje postavlja svijest u našem ne samo crkvenom životu, nego i u našem narodu. „Vrednovati glagoljicu znači vrednovati i povijesni identitet hrvatskoga naroda, kulture, crkvenog i duhovnog bogatstva koje je bilo prisutno u povijesti, a koje je na svoj način prisutno i danas. To je pitanje nas samih – koliko možemo i koliko hoćemo“, pojasnio je.

„Važno je osvijestiti da glagoljica i staroslavenski jezik sve više postaju predmet zanimanja u životu hrvatskog naroda, društva i bića. Sve je više pojedinaca koji žele upoznati glagoljicu i glagoljaštvo i to je dobar znak da sve više otkrivamo značenje našeg identiteta. Glagoljica i glagoljaštvo nisu pitanja samo naše Provincije, već su duboko utkane u hrvatski identitet i povijest našeg naroda. To je vrlo važno i zato je Hrvatski sabor davno donio odluku da se 22. veljače u cijeloj Hrvatskoj obilježava Dan glagoljice ”, dodao je.

Zajednica je prisutna u cijeloj Hrvatskoj

Govoreći o počecima Provincije, istaknuo je crkvu sv. Ivana u Zadru iz 1439., dodavši da su braća već bila prisutna na Školjiću i Dugom Otoku. „Danas provincija broji 52 člana. Kroz povijest smo uvijek bili mala zajednica. Prisutni smo u cijeloj Hrvatskoj – od Slavonije do Dalmacije te od Belišća do Splita – u 13 samostana i osam župa, a trojica braće djeluju u inozemstvu”, dodao je.

Istaknuvši da se malo braće danas bavi glagoljicom, spomenuo je velike glagoljaše među kojima su bili fra Josip Leonard Tandarić, fra Marko Japundžić, fra Petar Runje i fra Anđelko Badurina. „Zadnji brat koji se više bavio glagoljicom je prof. fra Petar Bašić, koji je prije godinu i pol otišao u mirovinu. Ima i fratara koji se glagoljicom bave iz hobija”, istaknuo je.

Provincija se danas više usmjerila na pastoralne potrebe Crkve, rekao je provincijal. „Želimo odgovoriti na ono što je potrebno narodu Božjemu i Crkvi. Nema se više dovoljno vremena za bavljenje glagoljicom. Svakako, uz to treba imati malo volje, afiniteta i srca. Današnji mladi više su usmjereni na druge znanstvene discipline i teološka promišljanja”.

 Jubilej „100 godina franjevaca trećoredaca glagoljaša na Svetom Ksaveru u Zagrebu 1923. – 2023.“

Jubilarnu će godinu obilježiti na različite načine. Tako je već na svetkovinu Bogojavljenja u crkvi na Ksaveru održan božićni koncert zbora „Podgorac“ iz Gračana gdje provincija pastoralno djeluje. Također, na nedjelju Krštenja Gospodnjeg održan je božićni koncert i slavljena je misa na staroslavenskom jeziku na kojoj je pjevao zbor „Bašćina“. Inače, pojasnio je fra Ivo, svake prve nedjelje u mjesecu u 18 sati se slavi misa na staroslavenskom jeziku.

Između ostaloga, u jubilarnoj godini planiraju održati nekoliko susreta o glagoljaštvu i glagoljici, a za studeni je predviđen i znanstveni simpozij. Također, obilježit će i prisutnost sestara franjevki iz Splita koje pedeset godina djeluju u samostanu na Ksaveru. „To je prilika da i one budu uključene u ovaj jubilej. Slavit ćemo euharistijska slavlja i moliti pobožnost križnog puta u korizmi. Želimo uključiti Franjevački svjetovni red, Framu i župnu zajednicu u različite molitvene, euharistijske i duhovne susrete”, rekao je te dodao da će biti održane i dvije izložbe akademskog slikara Zlatka Šulentića.

Na 6. uskrsnu nedjelju, na dan ksaverskog proštenja, tj. posvete crkve, euharistijsko slavlje predvodit će apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua, a jubilej će završiti u ponedjeljak 4. prosinca svečanim euharistijskim slavljem koje će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. „Želimo zahvaliti Bogu za sve milosti i darove koje su se ostvarile po životu i radu naših fratara kroz ovih stotinu godina, ali i po ljudima s kojima smo živjeli, djelovali i susretali se na bilo koji način”, zaključio je provincijal fra Ivo Martinović.