Prečasni Željko Faltak

U zapadnim zemljama se govori o padu duhovnih zvanja. Kako je poručio prečasni Željko Faltak, smatra kako je to zbog sužavanja teze „u svijetu, ali ne od svijeta“, koji je temeljni postulat kršćanstva.

„Svaki kršćanin snagom krštenja je pozvan biti upravo u toj dimenziji življenja evanđelja – živjeti u svijetu, ali ne od svijeta, već od Božjeg promisla i božanskog zakona. To je neki temelj krsnog poslanja na koje se onda kao baza nadograđuje sve ono što Bog daruje kao karizmu, kao poziv. Tu vidim krizu. Konkretno, krizu društva i krizu kršćanstva“, poručio je.

Zbog svjedočanstva osoba posvećenog života, mnogi smatraju da se njihov poziv razvio ili ojačao. Jenjava li to svjedočanstvo u današnje vrijeme? Pater Mislav Skelin smatra kako u Hrvatskoj i dalje mnogi redovnici, redovnice i svećenici na dobar način svjedoče svoj poziv.

„Ostavljaju jedan primjer ljudskosti i istinske vjere. Ono u čemu često vidim opasnost je kako većina nas redovnika, redovnica i svećenika upadnemo u vrstu ‘solidne osrednjosti’. Tijekom vremena uđeš u rutinu i zapravo možda i nesvjesno prestaneš tražiti ono više. Tu ne mislim na povećanje broja aktivnosti, nego na jednu dubinu, pronicljivost“.

Kada je riječ o svjedočanstvu, napose mlađim generacijama, bitna je autentičnost, ističe sestra Dijana Mlinarić, koja ima višegodišnje iskustvo u radu s mladima.

Sestra Dijana Mlinarić

„Normalno je da mladi najviše gledaju svjedočanstvo i uzor života i tu oni dobivaju najviše poruka. Važna je zdrava, temeljna i jasna katolička nauka u ovom svijetu koji ima raznorazne informacije koje su vrlo zbunjujuće za osobu koja nije teološki obrazovana. Mladi su otvoreni za vjeru, istinski žele živjeti ideale. Oni ne očekuju savršenstvo u našem životu, ali očekuju autentičnost i iskrenost“.

Pater Mislav Skelin

Današnje društvo nije uvijek sklono Crkvi te su prisutne i predrasude. No, kako ističe prečasni Faltak, u samom Svetom Pismu stoji kako će kršćanin biti „znak osporavan“.

„To je jednostavno u biti Utemeljitelja. Ako je Crkva mistično tijelo Kristovo, ne može očekivati drugačiji tretman u svijetu. Trebamo i mi promatrati sebe i biti svjesni tog identiteta koji nije naš, nego je snagom poziva i snagom odaziva“.

Gosti su se osvrnuli i na razdoblje potresa i pandemije. Isusovac Mislav Skelin je svjedočio kako je potres, koji je razorio i Baziliku Srca Isusova u Zagrebu, poziv posvećenima osobama na promišljanje o tome kako oni mogu nešto novo izgraditi.

„Idemo pokušati graditi nešto novo, nešto još dublje. Crkvu u Palmotićevoj smo svi voljeli takvu kakva je bila, voljet ćemo je opet kada se obnovi. Uvijek će biti prostor za promišljanje što još treba biti ‘Palma’, što još treba biti Zagreb, Markuševac, Sisak… Je li Bog poziva na nešto novo? Građevinari imaju svoj dio posla, političari svoj, a i posvećene osobe bi trebale gledati kako doprinijeti na vlastiti način – osmišljavanju jednog istinskog pogleda srcem na cijelu tu situaciju“, zaključio je pater Skelin.