Uz kardinala, nazočni su bili sljedeći članovi: mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Stjepan Kožul, mons. Zlatko Koren, mons. Stjepan Večković, mons. Stjepan Baloban, preč. Josip Šalković, preč. Ivan Mikec i preč. Marko Kovač.

Kardinal je u uvodu sjednice podsjetio na događanja u životu Zagrebačke nadbiskupije od posljednje sjednice. Dana 17. listopada 2021. godine u crkvi Uzvišenja Svetoga Križa u Dugome Selu svečanim liturgijskim slavljem započet je sinodalni hod u Zagrebačkoj nadbiskupiji, te je kardinal naglasio da će to biti i posebna tema na Svećeničkom danu Zagrebačke nadbiskupije koji će se održati 2. prosinca 2021.

Ujedno je spomenuo posebnost ovog vremena obilježena pandemijom u kojemu se – u okvirima mogućega – ostvaruju pastoralne aktivnosti. U tome je smislu kardinal zahvalio osobito svećenicima koji uz puno truda uspijevaju u izvanrednim okolnostima održavati blizinu sa svojim vjernicima te redovitost pastorala, kako u svojim župama tako i u župama gdje su svećenici oboljeli. Podsjetio je i na umirovljene svećenike u Svećeničkome domu. Osim pandemijom, kardinal je naglasio da je ovo razdoblje obilježeno i postpotresnim kušnjama, zbog oštećenosti zgrada te s time povezanim pastoralnim ograničenjima, što se osjeća napose u središtu grada Zagreba. Najviše se osjeća nedostatak liturgijskih slavlja i drugih susreta u našoj Prvostolnici koja je bila središte pastoralnoga djelovanja, izražavajući nadu za skorim otvaranjem privremenoga zamjenskog prostora, nedaleko od katedrale.

Nakon nadbiskupova uvoda, uz kratko propitivanje o mogućim izmjenama odredaba Statuta Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije u vidu predstojećega oformljivanja novoga saziva Vijeća, prešlo se na razmatranje tijeka obnove potresima oštećenih objekata. Mons. Šaško je uime Odbora za obnovu katedrale i kompleksa Nadbiskupskog dvora izvijestio da su i katedrala i dvor prijavljeni na natječaj po pozivu Ministarstva kulture i medija za korištenje sredstava iz fonda za objekte stradale u potresu te su po odobrenju i sklopljeni ugovori, no izrazio je i zabrinutost zbog poteškoća na koje se nailazi kod priznavanja troškova hitnih intervencija i sanacija u procesu traženja naknade uloženih sredstava i kod odobravanja izrađenih projekata, kako bi se moglo ući u dinamiku natječaja i izvođenja obnove. Arhitektonska i građevinska specifičnost Prvostolnice zahtijeva i pripadnu osjetljivost u pristupima. Zbog toga Odbor surađuje s mjerodavnim stručnjacima, napose s Građevinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i drugima, da bi se moglo kvalitetno pristupiti obnovi središnje nadbiskupijske crkve.

Mons. Mijo Gorski, predsjednik Odbora za obnovu kompleksa Šalata kao i Odbora za obnovu crkava i crkvenih objekata stradalih u potresu po župama, izvijestio je članove Zbora savjetnika o svim prijavljenim projektima kao i o tijeku izrade potrebne dokumentacije kako glede kompleksa Dječačkog sjemeništa, gdje se naišlo na razne zaprjeke zbog nejasnih mjerodavnosti državnih i gradskih služba, tako i glede župnih crkava i ostalih objekata na župama. Posebno je naglasio uspješan završetak postavljanja i funkcioniranja privremenih zamjenskih objekata za liturgijska slavlja u župama u Čučerju, Granešini i Markuševcu. Nakon podnesenih izvješća, uslijedila je rasprava na kraju koje su članovi Zbora savjetnika dali potporu daljnjim naporima u ostvarivanju postupne obnove oštećenih objekata, a poseban se naglasak stavio na pronalaženje načina priznavanja uloženih troškova te potvrde od strane mjerodavnih civilnih institucija za pripremljene projekte konstrukcijske obnove.

U nastavku sjednice raspravljalo se o življenju sinodskoga hoda u Zagrebačkoj nadbiskupiji, potaknutoga od pape Franje ususret Biskupskoj sinodi. Istaknuta je posebnost suodnosa Nadbiskupije i toga hoda, zbog proslavljene Druge nadbiskupijske sinode i njezine povezivosti s novim poticajima. U tome se vidu prisjetilo središnjega susreta mladih Zagrebačke nadbiskupije u Nacionalnome svetištu sv. Josipa u Karlovcu na ovogodišnju svetkovinu Krista Kralja kao i istovremenih susreta mladih na razini dekanatâ prožetih upravo temom sinodalnosti kojom se ovih tjedana bave i svećenici na svojim godišnjim dekanatskim susretima. Izneseni su i određeni prijedlozi za obogaćivanje razvoja sinodalnosti u idućim mjesecima.

Na kraju sjednice ponovno se dotaknulo pitanje pandemije te je izraženo suosjećanje i nužnost blizine i brige pastira o oboljelima od infekcije koronavirusa te o njihovim obiteljima. Posebice je potrebna molitva i blizina Crkve onima kojima su zbog bolesti Covid-19 umrli njihovi najmiliji. Također je primijećena potreba odgovornosti svećenika u iznošenju prosudba o pitanjima pandemije, unutar iznimno snažno podijeljenih stajališta u društvu.