POVIJEST

U okolici Hrastovice ima mnogo tragova djelatnosti iz rimskog doba. Hrastovica se prvi put spominje 1272. godine kao posjed u vlasništvu templara. U njoj su postojale dvije utvrde: zagrebačkih biskupa (od 1292.) i knezova Babonića (oko 1300.). Osim utvrdi, imala je utvrđeno naselje i franjevački samostan izvan zidina. Od 1326. su obje utvrde bile u posjedu biskupa.

Župa s crkvom sv. Kvirina navodi se u najstarijem sačuvanom popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334. Hrastovica je 1526. bila utvrđeni biskupski grad. Utvrde su se tijekom 16. st. pojačavale, o čemu postoji opširna dokumentacija u spisima Hrvatskog sabora. Tijekom ratova s Osmanlijama imala je važnu ulogu, no, 1584. kada ju je djelomično razorio Jošt Josip Thurn, napuštena je. Zatim je kratko bila pod Turcima (1591. – 1595.), a po važnosti su ju zamijenili obližnja Petrinja, te Karlovac i Sisak. Godine 1690. spominje se kao ruševina.

Franjevci su se vratili u 17. st. i obnovili samostan na lokalitetu Kloštar. Župa je obnovljena 1702. Na temeljima stare porušene gotičke župne crkve Duha Svetoga, nedaleko od ostataka grada, zagrebački biskup Juraj Branjug je 1735. dao podići istoimenu baroknu crkvu. Nakon ukaza cara Josipa II. franjevci su ponovno napustili samostan te je on propao. Od 18. st. više nije bila u posjedu zagrebačkih biskupa.

Današnja župna crkva sv. Bartola podignuta je u doba biskupa Jurja Haulika 1843. na mjestu starije drvene kapele. Pravokutnog je tlocrta s oblom apsidom i zvonikom nad glavnim pročeljem. Crkva Duha Svetoga izgorjela je 1917. te je do danas od nje ostala samo ruševina.

Hrastovicu su u Domovinskom ratu 1991. – 1995. okupirali pobunjeni Srbi i JNA. Tek obnovljenu župnu crkvu su u rujnu 1991. potpuno sravnili sa zemljom, a preko sakristije i svetišta napravili su cestu. Uništili su i pet kapela u župi: Majke Božje zaštitnice iz 1838., koje više nema, i drvenu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Donjoj Budičini iz 1740., na čijem je mjestu kasnije sazidana nova; Uzvišenja Svetoga Križa u Križu Hrastovičkom te Gospe od sedam žalosti iz 1897. i sv. Petra iz 1710. u Taborištu.

Novu župnu crkvu istovjetnog oblika, podignutu na mjestu srušene, je 21. rujna 2003. posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Župi pripadaju i arheološki lokalitet crkve Duha Svetoga te četiri kapele. Danas njome upravljaju fratri Hrvatske franjevačke provincije Ćirila i Metoda.

KULTURNA BAŠTINA

Prije drvene crkve na čijem je mjestu u 19. st. sazidana nova crkva sv. Bartola bilo je više crkvi jer je Hrastovica bila veliko srednjovjekovno središte. U vrijeme osmanlijske opasnosti, 1572. hrastovički sudac Markolinović je dragocjenosti hrastovičke župne crkve Duha Svetoga odnio na čuvanje u Riznicu zagrebačke katedrale. Kako se nikada ni jedan hrastovički sudac nije vratio po liturgijsko posuđe, ono je još uvijek izloženo u Riznici.

Kao kulturno dobro zaštićena je kapela sv. Petra. Nalazi se u Taborištu na groblju izvan naselja. Spominje se u povijesnim izvorima iz 14. st. To je o jednobrodna građevina pravokutne osnove s užim, ravno zaključenim svetištem. Utvrđena su tri građevna sloja: kasnogotički iz 16.st i dva barokna iz 18.st. Dvoslivno krovište prekriveno je biber crijepom. U vrijeme ratovanja s Osmanlijama kapela je bila teško oštećena pa je u 18. st. obnovljena. Cijela vanjština bila je oslikana. Ponovno je stradala u Domovinskom ratu, nakon kojeg je obnovljena. Svojom slojevitošću, posebno zbog najstarijega gotičkog sloja, kapela je značajna za povijest arhitekture cijele kontinentalne Hrvatske.

RATNI ŽUPNIK VLADO KOŠIĆ

Sisačka biskupija je mjesna Crkva koja je najviše stradala u Domovinskom ratu. Sadašnji biskup Vlado Košić je u vrijeme Domovinskog rata bio župnik u Hrastovici (1990. – 1995.) i Petrinji (1992. – 1995.). Jedan je od rijetkih biskupa u svijetu koji su bili župnici u ratu, a pokapao je i nosio na rukama ubijenu djecu.

O ratnim danima u Hrastovici rekao je: „U pet sela župe Hrastovica od 1991. do 1995. srpski su teroristi ubili ukupno 45 ljudi. Jedna je djevojka imala 16 godina – to je bila Josipa Kožić, o kojoj je pjesmu ‚Molitva za Josipu‘ ispjevao Đani Maršan, a ostali su bili punoljetni. Bilo mi je teško pogotovo što sam kao mlad župnik na prvoj samostalnoj župi započeo velike radove na obnovi i župne crkve i župne kuće i nekoliko kapela. Bilo ih je pet, i sve su ih srušili. Župa Hrastovica prije Domovinskoga je rata imala oko 1500 župljana.“

„Bilo je to teško gledati, ljudi su plakali kad su se vratili poslije ‚Oluje‘, i ja s njima. Nismo neke kuće mogli niti prepoznati, toliko su bile razrušene i zarasle u korov, trnje, a raslo je i drveće iz njih. Najtužnije je bilo mjesto crkve, hrpa ruševina, a preko mjesta gdje je bio oltar, tj. svetište crkve, prostirala se cesta! Neprijatelji su nam napravili najveće poniženje, ali su probudili prkos i ponos te smo prionuli na brzu obnovu i uskoro je, 2001., već posvećena nova crkva sv. Bartola, na istom mjestu i u istom obliku, tzv. replika. No ja sam već 1995. bio izabran za asistenta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu pa sam otišao u Zagreb.“

„Mislim da je najvažnije da naši vjernici budu slobodni od osvete, da ne uzvraćaju istim zlim ni mislima ni riječima ni djelima. A normalno je da nije moguće pomirenje ako samo jedna strana oprosti i čini dobro drugoj, a ta druga niti se kaje, niti čini neku pokoru, niti želi popraviti štetu. S takvima je najbolje ne imati posla, kako kažu naši ljudi. Ne želimo im zlo, ali neka su što dalje!“

TRENUTNO STANJE

Među 17 u potresu teško oštećenih župnih crkvi Sisačke biskupije je i crkva sv. Bartola. Voditeljica biskupijskog Ureda za kulturu Spomenka Jurić rekla je da je nakon rata bila faksimilski izgrađena jer su tako željeli vjernici koji su pamtili izgled stare crkve. Iako se na prvi pogled izvana ne vidi, unutrašnjost je u potresu potpuno popucala te su nastale velike konstruktivne pukotine zbog čega će biti potrebna ozbiljna sanacija cijele crkve.

Župnik fra Dragan Grizelj rekao je da se svetište odvojilo od lađe. U zvoniku su svi pregradni zidovi popucali, a neki su se i urušili. Crkva je oštećena po vertikalama i bočnim dijelovima te je statički onesposobljena.

Kako u crkvi nije bila sačuvana stara oprema, u njoj nije bilo mnogo vrijednih umjetničkih djela. Kameni oltar i ambon su se potpuno raspali i razbili. Novi gipsani kipovi su se razbili, a stari drveni iz kapele sv. Petra, koji su se čuvali u crkvi, su manje oštećeni, ali im je potrebna restauracija.

OBNOVA

Župnik Grizelj vjeruje da će se crkva moći sanirati; neki dijelovi će se možda trebati rušiti i ponovno zidati.

Rekao je da je narod itekako navikao na progonstvo, muku i mučeništvo jer župa svakih nekoliko godina doživi neki egzodus. „Ljudi su već naviknuti da imaju i da nemaju, kako kaže ona biblijska: znamo obilovati, a znamo i oskudijevati. Zaista sad oskudijevamo od mnogih stvari. Ali, sveta volja Božja nek’ se vrši.“

U cijeloj situaciji vidi i priliku za istinski povratak k Bogu te se nada da će dobar hrvatski narod pomoći da se crkva opet dovede u red. Primijetio je da je potres pokazao da je materijalno propadljivo, a dobrota, požrtvovnost i vjera u Boga su trajne. „Ono što ćemo na kraju ponijeti s ovoga svijeta nisu ni zidovi, ni ograde, ni dimnjaci, ni krovovi, ali ono što trebamo ponijeti, što je vječno, to je naša besmrtna nepropadljiva duša“, rekao je župnik, i ohrabrujući istaknuo da je Bog gospodar života.

Tko želi na materijalan način pomoći stanovništvu u kraju u kojem se inače skromno živi može to učiniti uplatom na žiro-račun:

Župa sv. Bartola Apostola
Hrastovica 87, 44250 Hrastovica
Fra Dragan Grizelj
IBAN: HR8723400091110538859
OIB: 44054619255

IZVORI

• župnik fra Dragan Grizelj, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 11. siječnja 2021.
• voditeljica Ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 29. siječnja 2021.
• Šematizam Sisačke biskupije, 2019.
• https://registar.kulturnadobra.hr/, 2. veljače 2021.
• www.glas-koncila.hr/docs/1193997190-30-100.pdf, 2. veljače 2021.
• https://www.glas-koncila.hr/zupa-sv-bartola-u-hrastovici-kod-petrinje-iz-pepela-ih-podigla-ziva-vjera/, 2. veljače 2021.
• https://darkoantolkovic.wordpress.com/2020/12/21/hrastovica-kraj-Petrinje/, 2. veljače 2021.
• https://www.dinarskogorje.com/hrastovi269ka-gora.html, 2. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/novosti/apel-za-pomoc-zupnika-iz-petrinje-i-hrastovice/, 2. veljače 2021.

prezbiterij crkve sv. Bartola u Hrastovici prije i poslije potresa 2020.

crkva sv. Bartola u Hrastovici prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Bartola u Hrastovici prije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Bartola u Hrastovici poslije potresa 2020.

unutrašnjost crkve sv. Bartola u Hrastovici poslije potresa 2020.

kapela Bezgrješnog začeća BDM u Donjoj Budičini prije Domovinskog rata (Đuro Griesbach/Dizbi)

kapela sv. Petra u Taborištu (Ministarstvo kulture)

crkva Duha Svetoga u Hrastovici 1913. i danas (Gjuro Szabo/dinarskogorje.com)