Stručni skup održan je preko Zoom aplikacije upravljane iz Katehetskog ureda u Splitu, budući da zbog protuepidemijskih mjera nije moguće održavati susrete uživo. Na stručnom skupu sudjelovalo je oko 400 vjeroučitelja.

Skup je započeo prigodnom molitvom koju je pripremila i predvodila vjeroučiteljica u OŠ „Vrpolje“ i OŠ „Ivan Duknović“ u Marini Antonija Baković. U ime svih predstojnika katehetskih ureda pozdravnu riječ okupljenim vjeroučiteljima uputio je predstojnik Katehetskog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije don Josip Periš. Potom je obrazložio izbor teme te je zahvalio svim nositeljima programa na uloženom trudu i vremenu. Kritički se osvrnuo na fenomen novih religioznih pokreta i sljedbi, čiji su nastanak i širenje nerijetko povezani s krizom povjerenja u tradicionalne religiozne institucije pa tako i u samu Crkvu. Istaknuo je važnost evangelizacije samih kršćana da se sumnjivi religiozni izričaji i prakse ne bi olako uvlačili u kršćansku vjeru i tkivo Crkve. Kao trajnu zadaću vjeronauka i kateheze na tom putu, don Josip je sažeo u tri važna koraka: osnaživati vlastiti kršćanski identitet, biti u službi cjelovitog poznavanja i rasta osobne vjere te je razvijati u pravcu religiozne autonomije i, na kraju, osnaživati crkvenu pripadnost.

Potom se vjeroučiteljima obratio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je pozdravio sve prisutne vjeroučitelje u svoje osobno ime i u ime svoje subraće biskupa iz ostalih dalmatinskih biskupija. Istaknuo je aktualnost izabrane teme stručnog skupa o kojoj je potrebno promišljati, imajući trajno pred očima osobu Isusa Krista. Znakovito istaknuvši da se stručni skup održava uoči Prve nedjelje došašća, zaželio je svim vjeroučiteljima da s novom svježinom krenu u novu crkvenu godinu ususret Gospodinu kojeg radosno iščekujemo, uz zagovor i pomoć nebeskih zaštitnika naših mjesnih Crkava.

Radni dio stručnog skupa, kojeg su moderirali viša savjetnica za vjeronauk u splitskoj podružnici AZOO-a Sabina Marunčić i predstojnik Katehetskog ureda Dubrovačke biskupije Šime Zupčić sastojao se od dva opsežna predavanja zamišljena kao jedna cjelina i četiri kraća praktična koreferata.

Prvo predavanje, o temi Fenomen novih religioznih pokreta i sljedbi, održao je doc. dr. fra Josip Blažević, provincijski ministar Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca i vrsni poznavatelj istočnjačke duhovnosti i novih religioznih pokreta. Govorio je o problemu terminologije i klasifikacije religioznih pokreta. Također je analizirao religiozne i socijalne uzroke njihova širenja i ukazao na metode novačenja, kao i njihovu prisutnost na području Republike Hrvatske.

Novi religiozni pokreti i sljedbe složen su fenomen koji iziskuje trajno praćenje, upoznavanje, analiziranje i primjereno djelovanje. Osobito su im izložene ranjive skupine koje o fenomenu religioznih pokreta i sljedbi treba preventivno informirati da bi se prema njima mogle zrelo odnositi. Potrebno je, također, formirati kompetentne stručnjake raznih profila koji će pružati podršku i stručnu pomoć obiteljima čiji su članovi podlegli utjecaju pojedinih religioznih pokreta i sljedbi. Posebnu skrb iziskuju same žrtve određenih pokreta ili sljedbi da bi se nakon istupanja mogle ponovno socijalizirati, eventualno vratiti izgubljenu imovinu, posao ili društveni status. Širenje religioznih pokreta i sljedbi ozbiljan je poziv Crkvi da se ne ogluši na prigovore onih koji svoju duhovnu glad taže daleko od Isusa Krista, donositelja vode žive, zaključio je dr. Blažević.

Drugo predavanje Stav Katoličke Crkve prema novim religioznim pokretima i sljedbama također je održao fra Josip jer je činilo zaokruženu tematsku cjelinu s prethodnim. Istaknuo je da u središtu problema novih religioznih pokreta i sljedbi nije Bog koji se objavio u povijesti, nego čovjek i njegova samovolja. Drugim riječima, Bog je podređen čovjeku, što vodi do moralnog i doktrinarnog relativizma. Stav Katoličke Crkve prema novim religioznim pokretima i sljedbama iznimno je oprezan i suzdržan, naglasio je predavač. Crkva ih ne izjednačuje s crkvenim zajednicama, s kojima njeguje ekumenizam, ni s religijama s kojima je razvila dijalog, ni s ateistima i ljudima bez vjere s kojima održava kulturalni dijalog.

Novi religiozni pokreti i sljedbe sačinjavaju zasebnu kategoriju koja u Crkvi još nije pronašla svoje pravo mjesto, ako ga ikada i bude pronašla, ustvrdio je fra Josip. Bez dobrog i temeljitog poznavanja religioznih pokreta i sljedbi, utvrđivanja njihovog podrijetla i identiteta, nauka i metoda novačenja, utjecaja na vlastite članove te odnosa prema društvu i religijama, nemoguće je prema njima zauzeti objektivan stav. Ipak, želimo li biti vjerni svome poslanju, ne možemo se zadovoljiti osuđivanjem i pobijanjem religioznih pokreta i sljedbi, tako da se stave izvan zakona ili izbace, a pojedinci da se protiv svoje volje „deprogramiraju“, zaključio je fra Josip, jer izazov novih religioznih pokreta treba poticati vlastitu obnovu u korist veće pastoralne djelotvornosti.

Nakon oba predavanja, uslijedila je vrlo sadržajna tematska rasprava u kojoj je predavač kompetentno i opširno odgovarao na pitanja vjeroučitelja, a zbog nedostatka vremena na mnoga pitanja nije se uspjelo odgovoriti.

Nakon rasprave predstojnici katehetskih ureda kratko su se obratili vjeroučiteljima i prenijeli im informacije o događajima koji ih očekuju.

Nakon kraće stanke održana su četiri koreferata u kojima su predstavljeni neki specifični sadržaji, vezani uz nove religiozne pokrete te njihovu kontekstualizaciju u vjeronaučnoj nastavi.

Prvi koreferat, o temi New Age u suvremenom društvu, održao je vjeroučitelj u Obrtnoj tehničkoj školi u Splitu dr. sc. Jure Perišić. Nakon predstavljanja temeljnih obilježja postmoderne i praksi koje na nju upućuju, protumačio je New Age kao jednu od ideologija postmoderne u društvenom pogledu. U završnom dijelu koreferata istaknuo je odnos Katoličkog vjeronauka i New Agea suprotstavljajući njihove razlike i dovodeći u odnos njihove sličnosti.

Drugi koreferat, naslovljen Duhovne vježbe u kršćanstvu i u istočnjačkim religioznim pokretima, održao je vjeroučitelj u Obrtnoj tehničkoj školi i Pomorskoj školi u Splitu Hrvoje Petrušić. Predstavio je kršćanske i istočnjačke duhovne vježbe te istaknuo njihove sličnosti i razlike. Na samom kraju koreferata ponudio je niz konkretnih primjera i prijedloga vezanih kako uz sadržajno, tako i uz didaktičko-metodičko oblikovanje nastavnog sata.

Treći koreferat o temi Reinkarnacija i/ili uskrsnuće održala je vjeroučiteljica u Osnovnoj školi „Gradac“ Tereza Vučinić. Polazeći od pojma reinkarnacije, objasnila je razlike u shvaćanju tog pojma na Istoku i na Zapadu, kao i razloge privlačnosti te ideje kod mnogih kršćana. Potom je izložila vjeru u uskrsnuće kao temelja kršćanske vjere te stav Crkve o reinkarnaciji. U završnom dijelu ponudila je konkretne aktivnosti za ostvarenje ishoda vezanih uz pojmove reinkarnacije i uskrsnuća, od petog do osmog godišta osnovne škole.

Četvrti koreferat Proricanje budućnosti i/ili Božji plan o čovjeku održala je vjeroučiteljica u OŠ „Kula Norinska“ i OŠ Stjepana Radića u Metkoviću Ivanka Šešelj. Istaknula je privlačnost ideje vezane uz poznavanje budućnosti i predstavila nekoliko sljedbi koje naviještaju kraj svijeta i Sudnji dan. Potom je istaknula važnost shvaćanja Božjeg plana o čovjeku oprimjerivši ga konkretnim ishodima i aktivnostima u višim razredima osnovne škole.

Nakon kraće rasprave stručni skup je zaključio predstojnik don Josip Periš, zahvalivši svim predavačima i sudionicima i zaželjevši im puno zdravlja u sadašnjim izazovnim vremenima. Niz godina katehetski uredi navedenih biskupija, u suradnji sa splitskom podružnicom Agencije za odgoj i obrazovanje, ujednačavaju teme i programe stručnih skupova na biskupijskoj razini. Zbog trenutnog propisa održavanja svih oblika usavršavanja online, bilo je opravdano i racionalnije održati jedan takav zajednički stručni skup na međubiskupijskoj razini, nego isti ponoviti za svaku pojedinu biskupiju.