Svečano koncelebrirano euharistijsko slavlje u samostanskoj kapeli predvodio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. Na početku mise čestitao je sestrama njihov dan i pozdravio braću svećenike u koncelebraciji.

U homiliji nadbiskup je rekao kako je Blagovijest početak adventa i jedan od najvećih, ako ne i najveći, trenutak povijesti spasenja. Iako se Gospa zvala Marija, anđeo Gabrijel ju naziva imenom „milosti puna“ kojim nitko osim Marije u Svetom pismu nije nazvan. „Marija nije lakovjerna, ne prihvaća baš odmah taj naziv, ali kada dobiva sigurnost da je Duh Božji kreator toga utjelovljenja o kojem joj anđeo govori, ona se potpuno daje kroz svoje ‘Evo me, da hoću’ koje je na neki način povezano s poslanicom Hebrejima u kojoj vidimo da je Sin Božji prvi rekao ‘Evo me, dolazim vršiti volju tvoju’ i sada se to ponovno očituje u Mariji“, pojasnio je nadbiskup. Ta Marijina potpuna, cjelovita vjernost koja rađa, učinila je to da čovjek sada ponovno može prići Bogu nakon što mu je prvi čovjek okrenuo leđa.

„Vi ste kao zajednica znak ove nade, ove radosne i blage vijesti dobrote siromasima, ugroženima, udaljenima, a svi mi kršćani pozvani smo biti znak radosti ovome svijetu. To možemo samo ako otkrijemo razlog svoje radosti“, istaknuo je nadbiskup i pojasnio „da smo Božja stvorenja i to ona koja su stvorena na sliku njegovu, posinjena djeca Božja koja se trude Majku Mariju uvažiti svakodnevno u svom životu“.

„Želimo ju duhovno častiti još i više, a papa Franjo baš na današnji dan odlučio je čitav ljudski rod u ovim ozbiljnim vremenima posvetiti Bezgrešnom Srcu Marijinu, a posebno Rusiju i Ukrajinu“, zaključio je mons. Barišić.

Nakon homilije u zajedništvu s cijelom Crkvom izmolio se čin posvete Bezgrešnom srcu Marijinu. Misno slavlje animirao je zbog sestara milosrdnica.