Koncelebrirali su nadbiskup u miru kardinal Vinko Puljić te nekoliko svećenika među kojima je bio i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Na misi su sudjelovale i redovnice raznih kongregacija.

Obraćajući se svima okupljenima u sarajevskoj katedrali i svima koji su bili duhom ujedinjeni prateći misno slavlje putem sredstava društvene komunikacije, nadbiskup Vukšić je na početku poželio svima čestit Božić i da im na dobro dođe Porođenje Isusovo. „Molimo na početku ovog misnog slavlja Novorođenog Gospodina da nas blagoslovi i danas i u svakom danu našega života. Molimo ga da nam, po svome milosrđu, oprosti sve naše slabosti, da oslobodi naše duše i naše savjesti od tereta grijeha kako bismo na dostojan način proslavili ovu Svetu misu“, rekao je nadbiskup uvodeći u pokajnički čin na početku mise.

Nakon naviještene Božje riječi, nadbiskup Vukšić je na početku propovijedi, pod naslovom „Isus kuca na vrata našega svratišta“, podsjetio da „kršćanski vjernici svake godine s radošću i svečano proslavljaju svetkovinu Božića“ te pojasnio da je „to blagdan koji donosi i širi radost pa se zbog toga kršćanima često pridružuju čak i oni koji se ne prepoznaju pod kršćanskim imenom“.

„Načini tih proslava često su spojeni s dugim duhovnim tradicijama, koje sve te običaje čuvaju od zaborava i zahtijevaju da slava Božića bude ponavljana. U tom nizu otkrivanja značenja Božića, vjernici se trude, osim sjećanja na Isusovo rođenje, prepoznati kao suvremenu barem još neku od poruka ove svetkovine. Božić je svetkovina kojom se kršćani sjećaju ljudskoga rođenja svetoga Djeteta i za taj blagdan se spremaju kroz razdoblje došašća, koje treba biti vrijeme duhovne priprave i obraćenja. No, osim sjećanja na rođenje Sina Božjega, važno je prepoznati da se kroz cijelo vrijeme došašća najavljuje također Kristovo buduće ‘rođenje’, odnosno njegov dolazak prema obećanju koje ponavljamo u Vjerovanju da će On na kraju vremena doći u slavi i suditi živima i mrtvima i da njegovu kraljevstvu neće biti kraja. U tom smislu cijeli ljudski život je ‘dugo došašće’ čija je svrha pripraviti se za taj budući slavni dolazak Kristov, posebice svakodnevnim nastojanjem da se oslobodimo od loših sklonosti, da se vježbamo u plemenitosti i natječemo u vršenju dobra“, rekao je nadbiskup Vukšić dodajući da „svetkovina Božića istovremeno podsjeća na dva Isusova dolaska: na njegovo fizičko rođenje kad je u obliku čovjeka došao na ovaj svijet i, drugo, ovaj blagdan priziva njegovo buduće slavno ‘rođenje’, to jest njegov ponovni dolazak o svršetku svijeta, u kojemu ljudski život nalazi svoju svrhu, konačno osmišljenje i opravdanje jer životu neće više biti kraja.“

„U razdoblju između dva spomenuta rođenja ili dolaska Isusa Krista među ljude, postoji i treći način njegova ‘rođenja’. Naime, svaki je kršćanin pozvan živjeti Božić tako da se Isus rodi u njegovu srcu, savjesti i djelovanju i da se nastani u njegovu životu. Da čovjek dopusti da Bog korigira i usmjerava njegovo razmišljanje i da čovjek svoje ponašanje uskladi s Božjim pravilima. Taj način Isusova rođenja obično se naziva duhovnim. I dok su prva dva Isusova dolaska plod isključivo Božjega milosrđa i dobrote, i uopće ne ovise o čovjekovoj volji, duhovni dolazak Isusov u svaki ljudski život ovisi o čovjekovu pristanku, raspoloživosti i suradnji. To je tako jer svaki čovjek može primiti Isusa da se duhovno rodi u svratištu njegova života, kao što je moguće da, dok Isus kuca na vrata čovjekove duše i savjesti, isti čovjek kaže da za Isusa nema mjesta u njegovu svratištu (usp. Lk 2,7). Odnosno, Božji dolazak ‘među’ ljude donijet će plod samo ako čovjek svojom suradnjom prihvati i dopusti da se Isus rodi ‘u’ njemu. Da čovjek Isusa primi u svoje svratište“, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

„Isus je Božje milosrđe prema nama uvjetovao našim milosrđem prema drugim ljudima. On je rekao: ‘Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!’ (Mt 5,7). Odnosno, dok zazivamo Božje milosrđe prema sebi, iskreni smo i autentični sve dok smo milosrdni prema drugima i u mjeri u kojoj to jesmo. Vršenje milosrđa prema ljudima Bogu je najdraži način našega djelovanja i postupanja prema drugima, posebice prema onima koji trebaju našu solidarnost i pomoć, jer je i on tako činio. U tom smislu važne su kao pouka i vodilja Isusove riječi: ‘Ne treba zdravima liječnika, nego bolesnima. Hajdete i proučite što znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva. Ta ne dođoh zvati pravednike, nego grešnike’ (Mt 9,12-13). A, šireći Isusovo Evanđelje među ljudima i nastavljajući propovijedati potrebu milosrđa i solidarnosti među svim ljudima, sveti Pavao je kršćanima u gradu Efezu (4,32) pisao: ‘Budite jedni drugima dobrostivi, milosrdni; praštajte jedni drugima kao što i Bog u Kristu nama oprosti.’ U tom smislu Isus opet ozbiljno poručuje i opominje: ‘Zaista, kažem vam, što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste!’ S tim pozivom i sa željom da se u nama u duhovnom smislu Isus rodi i zauvijek nastani u svratištu našega života i djelovanja, svim svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim ostalim Kristovim vjernicima želim sretan i blagoslovljen Božić i, zajedno s njima, svim ostalim ljudima sretnu cijelu 2023. godinu“, poručio je na kraju nadbiskup Vukšić.

Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni mješoviti zbor „Josip Stadler“ pod ravnanjem vlč. Marka Stanušića. Asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod vodstvom vlč. Ivana Rake.

Nakon mise uslijedilo je međusobno čestitanje i čestitanje u obiteljima i zajednicama.