O pitanju trgovine ljudima govorilo se kao o jednom od najozbiljnijih i najsloženijih, posebno zbog njezine višestruke naravi. Teškoće koje predstavlja pojavljuju se, prema riječima vatikanskoga predstavnika, na nekoliko razina. Prvo, u načinu na koji se očituje. Drugo, u njezinim žrtvama, koje su uglavnom migranti i već se nalaze u ranjivim situacijama; i treće, u mnoštvu čimbenika koji su u igri.

Iako je pošast toga odvratnog zločina endemska, žene i djevojke su među najizloženijima, smatra predstavnik Svete Stolice. One su više izložene trgovini jer ih se iskorištava za kućne poslove ili u seksualne svrhe. Riječ je o tragediji koja je još pogoršana sukobima i humanitarnim krizama, budući da kriminalci iskorištavaju nestabilne društveno-političke sredine kako bi podjarmili, porobili ljude te trgovali njima, istaknuo je mons. Ghyra. Taj je fenomen vidljiv, primjerice, u sukobu u Ukrajini i on je, kako je rekao stalni promatrač Svete Stolice, jedna od najrazornijih posljedica sukoba. Žrtve često postaju plijen trgovaca ljudima koji im lažno i pokvareno nude pomoć, kako bi ih uhvatili u zamku i porobili.

Vatikanski je predstavnik podsjetio da je povodom desete obljetnice Svjetskoga dana molitve, promišljanja i djelovanja protiv trgovine ljudima papa Franjo istaknuo da je moguće suprotstaviti se toj pojavi, ali idući do njezina korijena, iskorjenjujući njezine uzroke. Bilo bi licemjerno uhvatiti se u koštac s problemom ne uzimajući u obzir skrivene uzroke toga strašnog tržišta, zbog kojega se stotine žena i muškaraca oslanjaju na kriminalce kako bi pobjegli iz svojih zemalja u potrazi za sigurnijim životom. Ti su uzroci siromaštvo, ratovi, progoni od strane autoritarnih vlada, kao i prirodni i klimatski događaji koji teritorije iz kojih te osobe polaze čine nepogodnima za život. Oslanjajući se ponovno na riječi pape Franje, mons. Ghyra je napomenuo da trgovina ljudima nalazi plodno tlo u neoliberalnom kapitalizmu, u deregulaciji tržišta koja teži povisivanju profita bez etičkih, društvenih i ekoloških ograničenja.

Na kraju je mons. Ghyra ponovio svoje uvjerenje, koje je Papa već izrazio u prigodi 109. Svjetskog dana migranata i izbjeglica 2023., prema kojemu je potreban zajednički napor pojedinačnih zemalja i međunarodne zajednice kako bi se svima osiguralo pravo da ne moraju emigrirati, odnosno mogućnost da žive mirno i dostojanstveno u svojoj zemlji. Riječ je o definiranom prerogativu koji još nije kodificiran, ali je od temeljne važnosti, čije jamstvo treba shvatiti kao suodgovornost svih država prema zajedničkom dobru koje nadilazi nacionalne granice. To je dug put, još će biti mnogo onih koji će morati otići u potrazi za boljim životom, primijetio je na kraju stalni promatrač Svete Stolice, izvijestio je Vatican News u četvrtak 3. listopada.