Poruku su potpisali predsjednik Francuske biskupske konferencije nadbiskup Marseilla kardinal Jean-Marc Aveline, predsjednik Talijanske biskupske konferencije nadbiskup Bologne kardinal Matteo Maria Zuppi, predsjednik Njemačke biskupske konferencije biskup Limburga Georg Bätzing te predsjednik Poljske biskupske konferencije nadbiskup Gdańska Tadeusz Wojda.

Živimo u svijetu rastrganom i podijeljenom ratovima i nasiljem. Mnogi naši sugrađani su tjeskobni i dezorijentirani. Međunarodni poredak je ugrožen. U takvoj situaciji Europa mora ponovno otkriti svoju dušu kako bi cijelome svijetu mogla pružiti svoj nezamjenjiv doprinos općem dobru, stoji u zajedničkom priopćenju kojim predsjednici europskih biskupskih konferencija žele proširiti poziv koji je uputio papa Lav XIV. na završetku Jubileja, odnosno da vrijeme koje dolazi može biti početak nade.

S povijesnog gledišta, naveli su biskupi, nakon helenističke i rimske civilizacije, kršćanstvo je bilo jedno od temeljnih stupova našeg kontinenta, oblikujući lice Europe koja je humanistička, solidarna i otvorena prema svijetu. U današnjem je kontekstu društvo pluralističko, obilježeno jezičnim različitostima, regionalnim kulturnim razlikama i brojnim religijskim i duhovnim tradicijama. Premda je kršćana manje, primijetili su biskupi, to ih ne sprječava da se, s hrabrošću i ustrajnošću, vrate temeljima svoje nade. Kako bi se to postiglo, potrebno je slijediti tragove otaca utemeljitelja Europe koja je nastala nakon razornog Drugog svjetskog rata, u kojem su milijuni ljudi stradali iz rasnih, vjerskih i identitetskih razloga, te je stoga postala jasna hitnost izgradnje novog svijeta. Mnogi katolički laici tada su zamislili Europu kao zajednički dom i posvetili se razvoju novog međunarodnog okvira, osobito kroz osnivanje Ujedinjenih naroda, s ciljem da se utemelji pomireno društvo koje bi moglo postati stup slobode, jednakosti i mira.

Biskupi su nadalje istaknuli da oci utemeljitelji Europe – Robert Schuman, Konrad Adenauer i Alcide De Gasperi, nadahnuti svojom kršćanskom vjerom, nisu bili naivni sanjari, nego graditelji veličanstvene, premda krhke građevine. Budući da su voljeli Krista, voljeli su i čovječanstvo te su se zalagali da ga ujedine – više je puta isticao sveti Ivan Pavao II., prisjećajući se uloge kršćana u izgradnji Europe.

Upravo je tragedija ubojstava Drugoga svjetskog rata upozorila generaciju utemeljitelja Europe na opasnost totalitarnih režima koji se hrane nacionalizmom kako bi ostvarili hegemonijske ciljeve, čiji je ishod jedino rat. Alcide De Gasperi tvrdio je da ako ujedinjena Europa nije nastala protiv domovina, nego protiv nacionalizama koji su ih uništavali, tada Europa ne smije biti svedena na gospodarsko i financijsko tržište, jer bi to značilo izdaju početne vizije njezinih očeva utemeljitelja, stoji također u priopćenju biskupa. Izražavaju stoga nadu da će Europa uvijek birati nadnacionalno rješavanje sukoba kroz odgovarajuće mehanizme i saveze. Morat će uvijek biti spremna na obnovu dijaloga, čak i u slučaju sukoba, te se zalagati za pomirenje i mir.

Europa je, poručili su biskupi, pozvana tražiti saveze koji bi polagali temelje za autentičnu solidarnost među narodima. Unatoč tomu što su se Europljani ponovno približili jedni drugima, osobito nakon početka rata u Ukrajini, Europa je još uvijek potrebna svijetu. To je hitnost koju kršćani moraju prisvojiti kako bi se, gdje god se nalazili, odlučno zalagali za njezinu budućnost s istom živom sviješću kakvu su imali oci utemeljitelji. U ime svoje vjere, kršćani su pozvani dijeliti sa svim stanovnicima europskog kontinenta svoju nadu u univerzalno bratstvo, zaključili su biskupi, prenio je Vatican News.