Istina je prava novost.

Nadbiskup Ševčuk u Kijevu primio nadbiskupa Gallaghera

Kijevsko-halički veliki nadbiskup Svjatoslav Ševčuk osvrnuo se za Vatican News na posjet tajnika za odnose s državama i međunarodnim organizacijama pri Državnom tajništvu Svete Stolice nadbiskupa Paula Richarda Gallaghera koji od 17. do 20. srpnja boravi u Ukrajini.

Nadbiskup Gallagher u Ukrajinu je došao dan nakon završetka druge mirovne misije predsjednika Talijanske biskupske konferencije kardinala Mattea Zuppija, kao posebni izaslanik pape Lava XIV. na proslavi 35. obljetnice ponovnoga otvaranja objekata Katoličke Crkve latinskoga obreda.

S nadbiskupom Ševčukom susreo se u Kijevu prvog dana posjeta, nakon posjeta crkvi svetoga Ivana Pavla II. u Rivneu, na pola puta između Lavova i glavnoga ukrajinskog grada.

Poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve mons. Ševčuk je, govoreći za vatikanske medije, izrazio radost zbog prisutnosti dvojice Papinih izaslanika, osobito zbog zajedničke molitve.

I u kontekstu rata otkrivamo moć molitve. Danas je, više nego ikada, potreban oprost, dan i primljen, da bi se iscijelilo povijesno sjećanje europskih naroda – istaknuo je.

Moliti zajedno s posebnim izaslanicima Svetoga Oca znači moliti u krilu opće Crkve, to je kao da molimo sa samim Svetim Ocem. To je osjećaj da nas Otac miluje. Stoga je prisutnost kardinala Zuppija i nadbiskupa Gallaghera za nas vidljivi znak opće i katoličke Crkve koja nas podupire i moli za nas – rekao je veliki nadbiskup.

Moliti zajedno znači pronaći prostor koji liječi rane. Molitva je balzam, iscjeljujuća milost Duha Svetoga koja prožima srce osobe koja pati – dodao je.

Osvrćući se na suradnju među raznim katoličkim zajednicama u pružanju pomoći stanovništvu koje pati, napomenuo je da se u ratnom kontekstu u Ukrajini svi suočavaju s istim tragedijama, istim pastoralnim i humanitarnim izazovima, ne samo među katolicima, nego i s pravoslavnom braćom, protestantima, židovima i muslimanima, koji su dio Sveukrajinskoga vijeća Crkvi, koje slavi 30. obljetnicu početka djelovanja.

Suradnja doslovno znači spašavanje života, a kršćanska ljubav katkada doista nadilazi konfesionalne ili obredne granice – primijetio je mons. Ševčuk. Zajedno, katolici bizantskoga i latinskoga obreda, kako je govorio Ivan Pavao II., znamo svjedočiti autentičnost katoličke ljubavi koja prihvaća, liječi, spašava i služi svima.

Na novinarovo pitanje koje su primarne potrebe stanovništva u vrijeme kada se bombardiranje i rat intenziviraju, istaknuo je da se prema podatcima agencijā Ujedinjenih naroda danas u Ukrajini 5 milijuna ljudi suočava s humanitarnom krizom, a samo 2 milijuna može dobiti pomoć sredstvima koja osiguravaju te međunarodne organizacije.

Međutim, istaknuo je, kako mu je jednom gradonačelnik Kijeva rekao, da je od Crkve više od odjeće, kruha i hrane potrebna riječ nade. Stoga je ovaj trenutak velike patnje za milijune Ukrajinaca trenutak nove evangelizacije, to je trenutak, kairos velikog obraćenja: to je glad i žeđ za Bogom. Samo je Kristova Crkva sposobna zacijeliti te rane i odgovoriti, dati kruh života, euharistiju, Božju riječ onima koji su gladni i žedni Boga.

Tijekom susreta s nadbiskupom Gallagherom razgovaralo se također o pomirenju i oprostu. Odgovarajući na pitanje novinara kako je moguće biti nositelji i promicatelji tih velikih darova u tako teškoj međunarodnoj situaciji, nadbiskup Ševčuk je prije svega podsjetio da se ovih mjeseci u Ukrajini obilježava 25. obljetnica povijesnoga posjeta Ivana Pavla II. toj zemlji.

On se, kao sastavni dio svoje petrovske službe za Europu, vidio u službi pomirenja među narodima na kontinentu. Sâm je govorio da je njegova dužnost liječiti povijesno sjećanje europskih naroda, posebno kada je riječ o ranama koje su, nakon Drugoga svjetskog rata, još i danas vrlo duboke u našim srcima.

Tim se starim ranama sada dodaju i rane ovog bogohulnog rata koji proživljavamo u Ukrajini – primijetio je nadbiskup Ševčuk. Istaknuo je pritom „lijek“ koji im je dao sveti Papa.

Rekao nam je da je balzam za iscjeljivanje sjećanja oprost, onaj koji dajemo i onaj koji primamo. Svi smo grešnici, svi smo svjesni da smo povrijedili svojega bližnjega; susjedni narodi uvijek imaju negativno sjećanje na katkada bolnu prošlost. Ali ne smijemo biti robovi toga. To je prošlost koju ne možemo ponovno oblikovati. Ali oprostom možemo izgraditi bolju budućnost. Stoga je dar oprosta, danog i primljenog, lijek koji liječi povijesno sjećanje europskih naroda – poručio je kijivsko-halički nadbiskup.

Misa u povodu proslave 35. obljetnice ponovnoga otvaranja objekata Katoličke Crkve latinskoga obreda slavljena je u nedjelju 19. srpnja u Svetištu Majke Božje od Svetog škapulara u Berdičivu, objavio je Vatican News.