U tom kontekstu, nadbiskup je govorio i o doprinosu sluge Božjega Giorgia La Pire (1904. – 1977.), gradonačelnika Firenze u dva navrata: od 1951. do 1957. i od 1961. do 1965. godine, jer je taj susret nasljeđe La Pirine misli koju je razvijao o Sredozemlju kao povijesno, civilizacijski i kulturološki važnom području.

To je drugi takav susret koji je okupio 60 biskupa iz zemalja Sredozemlja i još 20 talijanskih biskupa. Prvi susret pod nazivom „Sredozemlje – granica mira“ održan od 19. do 23. veljače 2020. u Bariju gdje se okupilo 58 biskupa iz 20 mediteranskih zemalja.

Na ovogodišnjem susretu biskupima su se pridružili i gradonačelnici iz 20 mediteranskih zemalja, među kojima su bila i šestorica iz Hrvatske: Zagreba, Zadra, Pule, Rijeke, Splita i Dubrovnika. U pratnji zadarskog gradonačelnika Branka Dukića bio je Miljenko Domljan, istaknuti hrvatski kulturni djelatnik značajan u zaštiti i obnovi hrvatske kulturne i sakralne baštine, koji osobno poznaje gradonačelnika Firenze Marija Nardellu.

„Šest hrvatskih gradonačelnika na susretu u Firenzi je veliko priznanje Hrvatskoj, lijepo je da su se našli na tom skupu zajedno s biskupima“, rekao je mons. Puljić o susretu koji je dao okvire poticaja, dijaloga, susreta, razvijanja i obrane mira.

Firenza je odabrana za domaćina jer je krajem 20. stoljeća La Pira ondje okupljao gradonačelnike i ljude kulture iz različitih dijelova svijeta. Stoga su organizatori smatrali da je dobro da se biskupima, uglavnom katoličkima, različitih obreda, ove godine pridruže i gradonačelnici; 65 gradonačelnika imala su svoje sastanke u petak i subotu, 25. i 26. veljače.

U subotu su se zajedno sastali biskupi i gradonačelnici kada su usvojili Firentinsku izjavu koju su zajedno potpisali. U subotu su bili na zajedničkom radnom sastanku kao i posljednjeg dana, prijepodne prije mise u nedjelju 27. veljače, u znakovitoj dvorani Palazzo Vecchio, koja je impresivna romanička gradska vijećnica, glavni simbol građanske vlasti Firenze.

„Susret je organiziran baš u Firenzi u vidu bogate tradicije jer je Giorgio La Pira, gradonačelnik Firenze polovicom 20. stoljeća, bio ponesen idejom važnosti Mediterana koja se na ovom susretu već drugi put razvija. Mediteran je važan za Europu, jer tu je zapravo startala Europa. Tu su rođene civilizacije, kulture od kojih Europa danas živi. Ali, važnost je Mediterana i zato što je to područje stoljećima bilo, nažalost, prostor nemira. To je nosilo La Piru kao velikog ondašnjeg političara. Nosilo ga je duboko uvjerenje vjernika kojemu je bilo stalo da vlada mir među gradovima, narodima i među državama. La Pira je u svoje vrijeme u Firenzi organizirao razgovore o Mediteranu. Velik je jer je bio na čelu znakovitog grada Firenze, grada kulture, značajnog i u politici talijanske povijesti“, rekao je mons. Puljić. Istaknuo je da je La Pira bio nošen ne samo sviješću o važnosti grada Firenze, nego i sviješću o važnosti Europe i važnosti Mediterana.

„La Pira je bio Božji čovjek, zauzeti javni djelatnik, gradonačelnik koji nije bio zauzet samo za svoj grad i svoj narod, nego i šire. Imao je široko srce. Ako je izbio rat između Egipta i Izraela, La Pira ide u Kairo, u Izrael, savjetuje, pomaže, poziva gradonačelnike u Firenzu, da bi se razvijao osjećaj dijaloga i svijesti da mir zavisi od svakoga od nas. La Pira je Mediteran vidio kao Tiberijadsko jezero. On je na Sredozemlje gledao tim očima. I mi koji smo sudjelovali na susretu u Firenzi, bili smo Europljani, iz Azije, Sjeverne Afrike, u svima nama probudila se svijest – Mediteran je zaista nešto posebno! Posebno u povijesti, a osobito u duhu kako ga je La Pira gledao, u slici Tiberijadskog jezera. Netko je na tom susretu rekao da je Mediteran slika ne samo Tiberijadskog jezera, nego je slika i novog kontinenta. Mi smo naviknuli na kontinente gledati kao na područje, zemlje gdje ljudi žive. No, Mediteran je slika novog kontinenta kojeg treba istraživati, više upoznavati i biti svjestan važnosti toga mora koje spaja različite kulture i različite religije. La Pira je to nazvao Tiberijadskim jezerom jer je bio svjestan da su narodi koji nastanjuju dijelove oko Sredozemlja uglavnom nasljednici Abrahama, bilo da se radi o Židovima i kršćanima, bilo da se radi o muslimanima. La Pirina ideja Tiberijadskog jezera jer kao što je Krist oko Tiberijadskog jezera okupljao ljude, navješćivao Božje kraljevstvo, osnovao Crkvu, tako bi današnje Sredozemlje, poput Tiberijadskog jezera, moglo biti područje susreta različitih kultura, triju religija, u vidu stvaranja uvjeta za trajni mir“, poručio je mons. Puljić.

I nadbiskupu Puljiću je otkriće stvarnost Mediterana čije je proučavanje bilo uglavnom prepušteno stručnjacima. „Ideju povijesti Europe lijepo je prikazao umirovljeni papa Benedikt XVI. u knjizi Europa. Istaknuo je da je Europa rođena u okrilju Mediterana. S vremenom se njeni centri sele pomalo na sjever: pravoslavlje se iz Grčke seli u Moskvu, politička garnitura seli se s Mediterana prema sjeveru, najprije u Aachen, danas u Bruxelles, tako da Mediteran pomalo ostaje kao zaboravljeno područje Europe, a tu su naši korijeni, izvori. Dobro je da se ponovno govori o Mediteranu jer je to važno zbog povijesti, zbog naših korijena. Uz to, jedan od govornika na susretu je rekao: ‘Ako bude na ovom području zavladao mir i ako se to uspije ostvariti, onda će i u svijetu biti manje sukoba‘“, istaknuo je mons. Puljić.

Mediteran je važan s kulturološkog i povijesnog vidika, ali važan je i zbog budućnosti. Istaknuta je važnost odgoja mladih kojima treba omogućiti da i preko studiranja upoznaju druge kulture i religije.

Na susretu u Firenzi istaknut je prijedlog talijanskog političara Romana Prodija, nekadašnjeg predsjednika talijanske vlade i predsjednika Europske komisije, da se treba osnovati sveučilište koje će nositi ime Mediteransko sveučilište.

„To je osobito došlo do izražaja među članovima afričkog i azijskog podneblja, među biskupima i gradonačelnicima. Predstavnik iz Tunisa, musliman, rekao je: ‚Ja se prvi javljam da budem član i da podupirem to Sveučilište.‘ Vidite kako su velike ideje ondje pale. Nadam se da će biti nešto od toga“, rekao je mons. Puljić. Također je izrazio uvjerenje da je svaki sudionik obogaćen sudjelovanjem na tom skupu koji je imao karakter međugradskog, međukulturnog i međuvjerskog susreta.

„Firenza je grad nemjerljivog bogatstva kulturne ostavštine. Bio je država kao i Dubrovnik, pa je mogao stvarati i razvijati se, nije bilo previše rušenja i ratova. Zaista ima prekrasnu, bogatu kulturnu baštinu“, naglasio je zadarski nadbiskup.

U tom kontekstu, istaknuo je i povijesni događaj iz 1439. godine u Firenzi, kada se dogodio Sabor jedinstva.

„Sabor jedinstva u Firenzi bio je završni dio Sabora koji je počeo u Konstanzu, prešao je u Ferraru, a iz Ferrare, kad je izbila kuga, preselio se u Firenzu, baš u bivši dominikanski samostan koji je sada veliki muzej i crkva. Ondje je sklopljeno jedinstvo koje je bilo razbijeno između Istočne i Zapadne Crkve, između pravoslavlja i katolika. Bio je došao i patrijarh iz Carigrada i svi su potpisali jedinstvo. Patrijarh je u Firenzi umro i pokopan je u crkvi Maria della Novella, gdje smo na susretu svako jutro služili misu. Patrijarh je te 1439. godine napisao: ‚Nalazim se na koncu života. Otvoreno pišem svoju izjavu, neka je moja djeca znaju (djeca u Grčkoj i pravoslavlju, nap.) – sve što uči i priznaje Apostolska Crkva u Rimu, to vjerujem i priznajem i ja. Siguran sam da je to uistinu sveta nauka i zato je prihvaćam. Priznajem Papu za vrhovnog svećenika i zamjenika Gospodina Isusa Krista.‘ To je napisao i za dva dna je preminuo i pokopan je u toj crkvi u Firenzi. To je bio povijesni događaj koji, nažalost, nije dugo trajao. Jer jedan među nazočnim biskupima, Marko, vratio se i nastavio kampanju protiv svega toga, protiv Pape. Govorio je da bi radije s muslimanima nego s katolicima, Latinima. I uspio je u tom razbijanju, tako da to jedinstvo nije dugo trajalo. Trinaest godina nakon te izjave patrijarha, Carigrad je pao i onda su 500 godina ostali pod Osmanlijama“, rekao je mons. Puljić.

Uz događaj toga sklopljenog jedinstva, novinar je bio napisao: „Veseli se, Nebo, raduj se, Zemljo. Zid koji je dijelio Istočnu Crkvu od Zapadne konačno je uklonjen. Uspostavljen je mir, sloga i jedinstvo na temeljnom kamenu, Isusu Kristu, koji je od dva puka napravio jedan“. „To su potpisali Papa, bizantski car i Patrijarh, nadajući se miru. Prošla su stoljeća i ostalo je kao i prije toga, zbog ljudskih elemenata, ponosa i čega sve. No, spominjem to u povijesnom kontekstu, u Firenzi se to bilo uspjelo ostvariti“, rekao je nadbiskup.

Nositelj ideje i projekta susreta o Mediteranu je predsjednik Talijanske biskupske konferencije kardinal Gualtiero Basetti koji je rođeni Firentinac. „Kardinal Basetti je osobno poznavao La Piru, vidjelo se to kad on priča o njemu. Kad je Basetti bio student teologije, njegov rektor pozvao je La Piru da bogoslovima kaže nešto o svjetskim gibanjima i zavolio je La Piru. La Pira je bio vjernik, nije se ženio, on se je sav posvetio općem dobru. Bio je trećoredac dominikanskog reda i trećoredac Male braće. Kao student, dok je pripremao doktorat iz prava, spavao je kod dominikanaca, baš ondje gdje smo i mi imali predavanja i dolazio je na misu u crkvu Maria della Novella u kojoj je održan Firentinski sabor jedinstva i gdje smo i mi slavili misu. Kada znaš te povijesne podatke, onda ti sve to u čemu sudjeluješ postaje dodatno drago i impresivno“, rekao je mons. Puljić.

U vrijeme sadašnjih previranja i nemira u svijetu, potreban je baš takav znak, ljudi poput La Pire u javnom životu, za kojega je počeo i proces beatifikacije.

„La Pira je sluga Božji. Siguran sam da takav čovjek, takav Božji čovjek zaslužuje da bude uzdignut na čast oltara i pokazan ljudima. Pogotovo danas u svijetu politike koja je, nažalost, izgubila svoje kriterije. La Piru su nosili ideali – ideali ljudskosti i moralnog integriteta. Ja sam ga zavolio jer je bio posvećen općem dobru, a moralno integralna osoba. La Pirino vladanje bilo je zapravo služenje. On se kao gradonačelnik zaista zauzimao za sirotinju, za otpuštene, za radnike koji su bili u krizi da im se tvornica zatvori, baš je bio za čovjeka. U tom kontekstu, La Pira je vrlo suvremen i može biti uzor ne samo običnim ljudima, nego osobito ljudima iz javnog sektora koji vode brigu za druge“, poručio je mons. Puljić.

Nadbiskup je istaknuo da je susret u Firenzi bio jako intenzivan, svakog dana ispunjen sadržajnim i vrijednim predavanjima. Sudionici su ustajali u 6 sati, u 7 sati je slavljena misa, u 8:30 održan je radni sastanak, zatim predavanja, radne skupine. Nakon ručka, poslijepodne isto takav tempo. U skupinama od desetak ljudi, sudionici su diskutirali o izloženim temama, razmjenjivali stavove i iskustva.

Nadbiskup Puljić dobio je i osobno priznanje s obzirom na činjenicu da su ga organizatori zamolili da zaključno uputi prigodnu riječ svim sudionicima susreta, među šest izabranih sudionika.

U nedjelju, 27. veljače pozvana su iznijeti dojmove o susretu trojica gradonačelnika i tri biskupa, kao predstavnici tri kontinenta: Europe, Azije i Afrike.

„Večer prije nedjelje, glavni koordinator koji je vodio organizaciju susreta došao je k meni i kaže mi: ‚Mons. Puljić, bi li Vi mogli sutra reći svjedočanstvo publici?‘ Bilo je dinamično, govorio je jedan gradonačelnik, pa jedan biskup. Bili su gradonačelnici važnih gradova, Atene, Jeruzalema i Istanbula, te nadbiskup Puljić, biskup iz Sirije i kardinal iz Maroka.

Time je počašćeno i prepoznato angažirano sudjelovanje predsjednika HBK na tom susretu, a to je ujedno i priznanje našoj Hrvatskoj zemlji koja u sebi spaja europski i mediteranski mentalitet.

„Ja sam u tom interventu naglasio tri stvari. Najprije sam rekao riječ – otkriće. Nisam prije bio čuo za La Piru, nisam ga poznavao. Upoznao sam ga na prvom ovakvom susretu o Mediteranu u Bariju. Iz onoga što sam čuo u Bariju i što sam kasnije o njemu pročitao iz literature, otkrio sam velikog čovjeka, svetog čovjeka, zauzetog javnog djelatnika, političara koji je zaista vrijedan. Mi već sada baštinimo njegovu tradiciju. Mi se zbog njega okupljamo i on nas okuplja. Drugo otkriće za mene je bilo otkriće važnosti Sredozemlja. Nisam prije o tome razmišljao. Mislim da je Hrvatska podjednako zastupljena u tome da pripada i Srednjoj Europi i Mediteranu. Mi smo sretna zemlja koja spaja jedno s drugim“, rekao je mons. Puljić, pohvalivši organizatore i zahvalivši svima koji su realizirali susret biskupa i gradonačelnika iz mediteranskog područja.

Predsjednik HBK predstavio je i sadržaj Firentinske izjave svih sudionika koja je s tog susreta upućena javnosti. Naziv te Izjave je „Katolički biskupi i gradonačelnici gradova Mediterana okupljeni u Firenzi“.

„Nadahnuti, svjesni, ujedinjeni, vođeni idejom, svjesni brojnih izazova i uvjereni“ – tako piše u preambuli Izjave.

„Nadahnuti velikom ostavštinom nekadašnjeg gradonačelnika Firenze, Giorga La Pire, koji je polovinom 20. stoljeća promicao kulturni i međuvjerski dijalog među gradovima Mediterana.

Svjesni povijesnog značenja ovog raskrižja između Europe i Zapadne Azije, ujedinjeni u uvjerenju kako Mediteran ne smije biti poprište vanjskih sukoba te vođeni idejom da čovjek ima biti u središtu nastojanja da se unaprijedi njegov prosperitet i zaštiti njegovo dostojanstvo.

Svjesni brojnih izazova s kojima se ovo područje susreće, poput klimatskih promjena, migrantskih putova, brojnih sukoba i širenja siromaštva, uvjereni kako treba vrednovati i promicati dijalog među gradovima i vjerskim zajednicama – priznajemo!“

„Dakle, dvije su riječi u Izjavi naglašene: Priznajemo i Pozivamo“, rekao je mons. Puljić, nastavljajući čitati tekst Izjave.

„Priznajemo raznolikost nasljeđa i kulturnih tradicija o Mediteranu. Sve te prirodne, okolišne, kulturne, jezične vrijednosti imaju biti izvor dijaloga i jedinstva među narodima koje treba štititi i prenijeti budućim generacijama. Zatim, važnost odgoja mladih naraštaja na njihovom putu rasta i borbe za pravdu i slobodu. Priznajemo važnost stvaranja sveučilišnog programa u vidu upoznavanja i njegovanja naslijeđenih tradicija.

Priznajemo potrebu dijaloga i susreta različitih tradicija, vjerskih i kulturnih, da bi se osjećala povezanost među područjima gdje ljudi žive.

I na kraju, Pozivamo!“

„To su tri dijela te Izjave – najprije se konstatira činjenica, onda se priznaje i na kraju se poziva“, rekao je mons. Puljić, navodeći zaključni dio Firentinske izjave.

„Pozivamo sve Vlade, svih mediteranskih zemalja, neka uspostave redovite konzultacije među gradonačelnicima i vjerskim zajednicama, kulturnim centrima i sveučilištima. Pozivamo gradove i vjerske zajednice neka promiču odgojne i kulturne susrete na kojima će se promovirati antropološki, komunikacijski, pedagoški, vjerski, socijalni i drugi programi“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo da je tema Mediterana prisutna i u Hrvatskoj, pogotovo u području kulture i književnosti. U tom pogledu često se održavaju seminari i skupovi u hrvatskom kulturnom području i orijentaciji prema srednjoj Europi, ali i prema Mediteranu. „Mi smo zemlja raskrižja tih dvaju svjetova, Europe i Mediterana. Susret je bio povijesni događaj na kojem su biskupi govorili o znakovima vremena te su izmijenili bogatu liturgijsku, eklezijalnu i duhovnu crkvenu tradiciju. Djelovanje sluge Božjega La Pire o Mediteranu kao mostu koji povezuje prostore i ljude, povezano s teologijom koja ima biti u službi mira i kulture dijaloga, imalo je osobito značenje na susretu biskupa i gradonačelnika u Firenzi“, poručio je mons. Puljić.

Nadbiskup Puljić je i autor knjižice „Sredozemlje (Mediteran) – mjesto susreta i mira“ u kojoj je opisao sadržaj, značenje i poruke s prvog susreta o Mediteranu u Bariju 2020. godine, kao i odlike uzorne osobnosti sluge Božjega Giorgia La Pire koji je poticaj drugima da budu „kvasac evanđeoskih vrednota u današnjem svijetu, osobito u kulturi i politici. To će im dati dodatnog entuzijazma žrtvovati se za druge s radošću i nadom. Jer, kako je za La Piru rekao papa Franjo, potrebni su ovom vremenu ‚proroci nade i svetosti koji se ne plaše uprljati ruke u radu za druge i ići naprijed‘“, poručio je nadbiskup Želimir Puljić.

Foto: D. Šehić // mons. Puljić na susretu Sredozemlje – granica mira u Firenci