Nadbiskup Puljić komentirao je stanje u Ukrajini i u kontekstu mirnodopske teme susreta u Firenci, na kojem su se okupili biskupi i gradonačelnici sredozemnih gradova, a koji će u nedjelju 27. veljače zaključiti papa Franjo.

„Zaista nas je sve potresao napad na Ukrajinu da smo odmah uputili apel i pismo dvojici biskupa u Ukrajini, koji predstavljaju rimokatolike i grkokatolike. To su dvije velike zajednice katolika u Ukrajini. Htjeli smo im pokazati da smo blizu njima, da s njima suosjećamo i da molimo za završetak tih strašnih, strašnih događaja u Ukrajini. Jedan od tih biskupa trebao je biti s nama na zasjedanju u Firenci. Ispričao se za nedolazak baš radi toga što je bilo nesigurno“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je rekao da je „bolno“ doživjeti kako je opet narušen mir u Europi, nakon što u Europi desetljećima nije bilo rata. Podsjetio je na poslijeratni dogovor trojice katolika, od kojih je Robert Schumann i kandidat za oltar, da učine korake da se zemlje Europe približe. „Pa su zajedno osnovali zajedništvo zemalja radi čelika, jer čelik je bio sredstvo razaranja. Stvorila se široka zajednica država u Europskoj uniji koja ima neke svoje dobre principe: zaštitu dostojanstva ljudi, zaštitu prava, pravnog sustava. I to je dosad funkcioniralo, jer rata nije bilo. Nikad Europa nije imala tako dugo razdoblje bez ratovanja“, rekao je mons. Puljić, istaknuvši da smo „mi u Hrvatskoj bili prvi koji smo osjetili rat“ u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

„Tada sam se pitao, pa gdje su ti zauzeti ljudi, moćnici, da zaustave ruku koja ubija, kako je Ivan Pavao II. govorio. Ljutio sam se. U jednom razgovoru sam rekao: ‚Ako ova naša žrtva bude kao žrtva da bi se druge poštedjelo od toga, neka Bog prihvati našu žrtvu, a druge nagradi mirom.‘ No, opet je buknuo rat, bojim se njegovih većih razmjera. Zato smo se odmah s ovog susreta u Firenci javili braći biskupima i javnosti i sve pozvali na molitvu i post. Odazvat ćemo se Papinom pozivu da nam ova Pepelnica bude obilježena molitvom i pokorom za mir“, rekao je mons. Puljić.

Drugog dana svoga susreta, 24. veljače, biskupi su imali molitveni dio na nakanu mira u Ukrajini i Europi te su u crkvi Santa Maria Novella gdje se održava susret molili u tišini i sabranosti.

„Kad je rat, treba djelovati na nekoliko frontova. Pregovarati, moliti kao što je Ivan Pavao II. neumorno molio. U našem slučaju u Domovinskom ratu, zaista, da nije bilo njega, Bog zna koliko bi ljudi bili pasivni, a na kraju se ipak pokrenula neka strategija pa je došlo i do prekida rata“, rekao je mons. Puljić. Izrazio je nadu da ljudi u Ukrajini „neće biti napušteni kao što smo mi u Hrvatskoj bili. Kod nas je u ratu bila i napuštenost i zabrana nabave oružja. A kako se braniti bez oružja? Tada je Europa donijela zabranu i prodavanja oružja, oni su rekli, „zaraćenim stranama“. A znalo se tko je bio naoružan, a tko nije imao ništa“, rekao je mons. Puljić.

„Naš čovjek koji je pretrpio sve nevolje, suosjeća s pogođenim Ukrajincima. Vjerujem da će ljudi moliti, poduzimati i da će političari činiti što se može s njihove strane. Sve me to podsjeća na naše stanje u Hrvatskoj. Nama je u ono vrijeme bila velika utjeha stav sv. Ivana Pavla II. koji je svaku prigodu koristio da se zaustavi rat. Molio je, ‚zaustavite rat, zaustavite ruku koja ubija‘. Činjenica da je Ivan Pavao II. bio među prvima da prizna nezavisnost Hrvatske je znak da se baš dobo umiješao u borbu za mir. Mislim da je to zadaća Crkve – smirivati, pregovarati, tješiti i molitveno se zauzimati za zaustavljanje toga zla“, poručio je nadbiskup Puljić.

Zadarski nadbiskup i osobno poznaje neke biskupe iz Ukrajine koji su dolazili na odmor u duhovni centar u Lovranu. Riječki nadbiskup Ivan Devčić vodio je hodočašće u njihovo nacionalno marijansko svetište u Ukrajini. Nadbiskup Svjatoslav Ševčuk, poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve, pozvao je nadbiskupa Puljića prije dvije godine da predvodi to nacionalno hodočašće u Gospino svetište u Ukrajini, ali zbog pandemije mons. Puljić nije mogao poći. Nadbiskup ističe da je Ukrajincima značio dolazak biskupa iz Italije, Francuske, Njemačke i Hrvatske.

„Održavamo te veze i održavat ćemo i sada, pogotovo u ovoj nevolji. Mons. Gintaras Grušas, nadbiskup Vilniusa i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), rekao nam je kako najavljuju dolazak stotine i stotine izbjeglica u Litvu jer su neki Ukrajinci već radili u Litvi pa ih rodbina zove da se sklone kod njih u zemlju. Tako i u Poljskoj. Razumljivo je da će se ljudi morati sklanjati, iz straha. Pokušat ćemo i u tom smislu pomoći“, rekao je mons. Puljić.

U nedjelju, 27. veljače, zadnjeg dana susreta u Firenci na kojem sudjeluje 60 biskupa, misno slavlje za sudionike će predvoditi papa Franjo. Toga dana doći će u Firencu i 20 talijanskih biskupa.

U veljači 2020. god. bio je održan ovakav susret biskupa u Bariju na kojem su bili biskupi iz više od 20 zemalja mediteranskog podneblja. U subotu, 26. veljače biskupi će se susresti i s gradonačelnicima iz zemalja odakle su biskupi sudionici. Papa Franjo će susresti i gradonačelnike.

„Susret u Firenci je korak naprijed u odnosu na prvi takav susret u Bariju. Ne samo da biskupi razmišljaju o miru, nego je želja da se sastanu i oni koji su u ime naroda izabrani, da razmišljaju što se može učiniti na području oko Sredozemnog mora“, rekao je mons. Puljić.

U tom kontekstu, podsjetio je na značaj angažiranog kršćanina Giorgia La Pire, koji je bio gradonačelnik Firence od 1951. do 1957. i od 1961. do 1965. godine. La Piru je papa Franjo proglasio 2018. slugom Božjim i nazvao ga „suvremenim prorokom nade u službi općeg dobra“.

„Kad je bio Hladni rat, La Pira je u ono vrijeme 1950-ih godina u Europi i svijetu činio sve da okupi ljude u Firenci ili da sam ide na mjesta gdje je ugrožena sloboda. Išao je u Egipat, Svetu Zemlju, Jeruzalem, Moskvu, Peking, na sve krajeve svijeta, da potakne ljude na mir. Bio je baš Božji čovjek, sav je bio zauzet za mir, a osobito je bio zauzet za mir u Sredozemlju. Za njega je Sredozemlje bilo „sveta zemlja“, tu se i Bog rodio. To je kraj gdje žive kršćani, Židovi i muslimani, to su jednobožanske religije, svi se pozivaju na Božju objavu. La Pira je Sredozemlje gledao kao Tiberijadsko jezero oko kojega je Isus činio najviše čudesa i oko kojega je Isus započeo svoju misiju. Stoga je u zauzimanju za mir La Pira u Firenci okupljao predstavnike kulture, javnog života, gradonačelnike. Tako je i ovaj sadašnji susret s gradonačelnicima u Firenci u duhu toga La Pirinog sna da svi zajedno učinimo nešto za mir u Europi i u Sredozemlju“, rekao je predsjednik HBK, nadbiskup Želimir Puljić.