U emisiji emitiranoj prvoga dana trodnevnice uoči svetkovine posvete crkve, u utorak 21. studenoga, gosti urednice Tanje Maleš bili su ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić te rektor bazilike i župnik Župe sv. Antuna Padovanskoga fra Ivan Marija Lotar.

Svečanost dolaska Stepinčevih relikvija najavio je o. Lotar. Svečana procesija s relikvijama uz pjesmu „Blaženi naš kardinale“ ući će u baziliku u 18:45. Relikvije će biti postavljene na prigodno mjesto te će okupljeni puk na čelu s mons. Kutlešom pred njima najprije moliti u tišini, a potom će izmoliti molitvu za proglašenje bl. Alojzija svetim. Potom će nadbiskup predslaviti svečanu misu s početkom u 19 sati. Svetkovina posvete crkve je i jedan od oprosnih dana u bazilici.

Fra Ivan Marija najavio je da će relikvija ubuduće biti izložena vjernicima za štovanje, nakon što bude uređeno za to prikladno mjesto. Relikvijar izrađuje autor Stepinčeva sarkofaga u zagrebačkoj katedrali i autor liturgijskih predmeta u bazilici na Svetom Duhu Hrvoje Ljubić.

Proslavi će prethoditi trodnevna priprava od utorka 21. do četvrtka 23. studenoga. Misu će prvoga dana predslaviti umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, unuk Stepinčeve sestre Josipe. U srijedu, na spomendan sv. Cecilije, euharistiju će predslaviti predsjednik Hrvatskog društva crkvenih glazbenika vlč. Miroslav Martinjak. Nakon mise bit će održan koncert zborova Župe sv. Antuna. Posljednjeg dana trodnevnice misu će predslaviti župnik Lotar.

Svakoga dana misu u 19 sati prenosit će Laudato televizija i Radio Marija, a na samu svetkovinu prijenos će preuzeti i Hrvatski katolički radio.

Zamolbu za dolazak moći bl. Alojzija na Sveti Duh fratri su uputili Zagrebačkoj nadbiskupiji na inicijativu fra Josipa Petonjića, gvardijana Samostana Svetog Duha i duhovnika Udruge za promicanje obiteljskih vrijednosti Bl. Alojzije Stepinac.

Gosti su u emisiji govorili i o povezanosti župne crkve sv. Antuna, koja je prošle godine proglašena manjom bazilikom, s bl. Alojzijem Stepincem. Gradnja crkve počela je o 700. obljetnici preminuća sv. Antuna, po dolasku franjevaca konventualaca na Sveti Duh. Gradnja je završena 1934. te je crkvu na svetkovinu Bezgrješnog začeća, 8. prosinca blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Istoga dana prvu misu predslavio je nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac.

S blaženikom su povezana još dva važna događaja. Naime, 12. rujna 1943. posvetio je glavni oltar, a na svetkovinu sv. Antuna Padovanskoga 13. lipnja 1946. predvodio je glavnu proslavu povodom proglašenja sv. Antuna crkvenim naučiteljem.

Crkvu je 24. studenoga 1984. posvetio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.

Fra Miljenko podsjetio je i na veze franjevaca konventualaca s blaženim kardinalom. Među ostalim, u vrijeme nadbiskupova zarobljeništva u Lepoglavi, ondje je kaznu izdržavalo i nekoliko fratara od kojih mu je fra Teofil Han bio dodijeljen za poslužitelja za slavljenje mise.

U postupku, pak, za proglašenje Stepinca blaženim, zahtjevan posao čitanja i proučavanja svih njegovih spisa odradio je fra Celestin Tomić koji je o njemu napisao i nekoliko knjiga. Knjigu „Mladi Stepinac – Pisma zaručnici“ napisao je još jedan franjevac konventualac – o. Ivon Ćuk.

Blaženi Alojzije i sam je gajio franjevačku duhovnost te je nakon biskupskog ređenja 1934. pristupio bratstvu Franjevačkog svjetovnog reda na Kaptolu.