ARGUMENTI Mediji i odgovornost za kreiranje javnog mišljenja
Mediji i odgovornost za kreiranje javnog mišljenja
Zagreb (IKA)
Uz obilježavanje Dana medija u Crkvi u Hrvatskoj, ali i proslavu 24. rođendana HKR-a, u emisiji „Argumenti” HKR-a u ponedjeljak 17. svibnja govorilo se o odgovornosti medija za kreiranje javnog mišljenja i kulturu izražavanja na društvenim mrežama.
U emisiji su sudjelovali ravnatelj Hrvatske katoličke mreže mons. Fabijan Svalina, svećenik i novinar don Anton Šuljić te potpredsjednik Društva za komunikaciju i medijsku kulturu izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Uz obilježavanje 24. rođendana Hrvatskoga katoličkog radija, mons. Fabijan Svalina je rekao da su mnogi utkali sebe i svoje sposobnosti u rad HKR-a te tako pomogli u njegovom poslanju – širenju Radosne vijesti. „Želimo ljude zaštiti od svega onoga što je loše i destruktivno, a poticati ono što je dobro, vrijedno, duhovno – ono što izgrađuje. Crkva ima misiju i zadaću evangelizirati. Kada su se u Hrvatskoj stvorili uvjeti za to, mi smo počeli s emitiranjem HKR-a. Današnjim danom ulazimo u srebrni jubilej, koji će biti obilježen raznim sadržajima kako bismo skrenuli pozornost na sve ono što HKR- čini“, istaknuo je mons. Svalina.
Odgovarajući na pitanje uspijevaju li katolički mediji zaštiti istinu, don Anton je istaknuo da katolički mediji to čine na sebi svojstven način te da su, na neki način, u prednosti u odnosu na druge medije. „U katoličkim se medijima ne može pronaći lažna vijest. Može se naići na nepotpunu vijest, ali nema podmetanje, nema lažnih vijesti. U drugim se medijima nađe takvih vijesti, no u katolički mediji u tome pogledu drže vrlo visok nivo“, rekao je te naglasio da katolički mediji polaze od Istine – one koja je vječna i koja nam je objavljena. Drugi mediji polaze odozdo, istaknuo je.
Rekavši da smatra kako katolički mediji svoju zadaću ispunjavaju na relativno zadovoljavajućem nivou, don Anton je naglasio da sve ono što se događa na ljudskom planu postoji i u katoličkim medijima. Govoreći o manjkavostima katoličkih medija, istaknuo je nedostatak kritičnosti i hrabrosti te nedostatak samostalnog djelovanja u odnosu na autoritete. Rekavši da je važno iznositi sve informacije koje su važne za zajednicu, poručio je da ima još dovoljno prostora za rast.
Govoreći o kvaliteti novinarstva u današnjem svijetu, izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj komentirao je činjenicu da su mnogi mediji vođeni brojem „lajkova” na društveni mrežama što, ustvrdio je, nije dobro.
„Moramo biti iskreni. Često tek kada kliknemo na neku objavu u virtualnom prostoru shvatimo da ipak nismo trebali. Moramo postati svjesni toga. Moramo istraživati dobre sadržaje i biti svjesni da svaki naš ‘lajk’ stvara opću sliku koja ima presudnu važnost u tome kako ćemo percipirati sadržaj medija. Čini mi se da su u prošloj godini, obilježenoj pandemijom i potresima, mediji dali novi pristup u izvještavanju o brojnim dobri djelima“, rekao je Kanižaj te nadodao da je javnost dobro prihvatila to što su katolički mediji u prvi plan stavili dobru sliku.
Kanižaj je naglasio da ne smijemo pristajati na novinarstvo koje ne potiče na dobro. To je temeljni kriterij, rekao je te dodao da svatko može sudjelovati u izgradnji kvalitetnog novinarstva birajući kvalitetan sadržaj. Također, nadodao je da je dobro, prije nego što podijelimo određeni sadržaj, promisliti hoće li to donijeti nešto dobro ili loše.
Govoreći o prisutnosti svećenika u svijetu medija te na društvenim mrežama, don Antun je istaknuo da Drugi vatikanski sabor, kao i sam papa Franjo, pozivaju svećenike da idu na periferije svijeta.
„To je Crkva koja se ne boji malo uprljati. To je Crkva koja ne stoj iza bjelokosnih kula u svojoj lažnoj sigurnosti. Društvene mreže su forum u kojem ne možemo izbjeći pokoju prljavštinu ili udarac“, rekao je te nadodao da svećenici na društvenim mrežama ne donose dogmatiku, već svoja mišljenja i tako sudjeluju u javnosti gdje je svatko pozvan svjedočiti.
Govoreći o Hrvatskoj katoličkoj mreži i integraciji više medija, mons. Svalina je naglasio da vjeruje kako je to dobitak. „Vijest mora doživjeti svojevrsnu inkulturaciju za različite korisnike. Neki formati nisu prihvatljivi mlađoj populaciji. Oni žele nešto kraće i sažetije. Stoga netko tu vijest transformira za drugi mediji i za druge korisnike. Portal HKM-a želi imati širu sliku prema različitim temama i područjima. Portal želi zahvatiti veći dio naših vjernika i ljudi dobre volje. Želimo biti izgrađujući faktor u hrvatskom društvu“, istaknuo je mons. Svalina.
Govoreći o kulturi izražavanja različitih mišljenja, Kanižaj je istaknuo da je važno odrediti pravila i preporuke kako se komunicira u medijima. Pojasnio je da ne možemo govoriti o slobodi govora ako dolazi do verbalnog zlostavljanja pojedinca. Potrebna nam je zdrava javna komunikacija, rekao je Kanižaj.
Nadovezujući se na pitanje izražavanja različitih mišljenja, don Antun je rekao da je potrebno omogućiti svakome da izrazi svoje neslaganje sve dok to ne prelazi u vrijeđanje ili unošenje lošega u javni prostor. Da su različita mišljenja dobrodošla, smatra i mons. Svalina. „No, ono što je destruktivno, razarajuće ili ubojito za drugoga ne smije pronaći prostor u katoličkom ili kršćanskom mediju. Treba djelovati i formirati ljude kako da prepoznaju ono što je dobro i izgrađujuće“, zaključio je mons. Svalina.