Koncelebrirali su generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije i v.d. ravnatelja Hrvatske katoličke mreže preč. doc. dr. Krunoslav Novak, provincijal Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik, župnik fra Roko Bedalov, voditelj Pučke kuhinje na Svetom Duhu fra Vladimir Vidović te veliki broj svećenika, osobito franjevaca konventualaca koji žive i djeluju u tome svetištu.

U procesiji kojom je započela svečana misa nosile su se moći sv. Antuna Padovanskog koje se čuvaju u tome svetištu i koje se mogu častiti tijekom cijele godine.

U svojoj homiliji biskup Glasnović je ispričao zgodu iz života svetoga Antuna Padovanskog kako mu se ukazao mali Isus. „Dijete odakle dolaziš? Kako se zoveš? Što tražiš?“ pitao je Antun malog Isusa koji mu je odgovorio: „Dolazim s neba, moje je ime napisano zlatnim slovima na betlehemskoj štalici i na križu u Jeruzalemu i na svim vratima svetohraništa. Ja sam dijete Isus, tražim srca ljudi“. Kad je Antun čuo te riječi pitao je: „Mali Isuse, što tražiš od mene?“ „Antune, tražim tvoje srce“, reče mu Isus. Bog traži naše srce. Srce koje ljubi Boga i čovjeka, srce koje čuje, razumije, srce otvoreno za svakoga, srce ispunjeno Bogom, srce koje donosi Boga drugome, rekao je biskup Glasnović.

Sveti Antun, nastavio je biskup u svojoj homiliji, uči nas kako biti svet i nadahnjuje nas na putu svetosti. Kratak je bio Antunov života, ali ispunjen i svet. Propovijedao je da će čovjek postati velik, svet kad prepozna Božju veličinu. On je tu Božju veličinu vidio u svemu što ga okružuje i želio je o njoj govoriti baš svima, pa i onda kad drugi nisu htjeli slušati govorio je Božjim stvorenjima, ribama, tražio je Antun Božju volju. Dobro je da i mi tražimo Božju volju koja je mir naš i dobro je dok je tražimo tako da idemo iz dobroga bolje, jer tko ne napreduje, nazaduje. Tražimo Božju volju, Božju veličinu u svemu, pozvao je biskup Glasnović.

Za svetog Antuna kažemo da je svetac od 13 Božjih milosti. Time se hoće reći da je Antun bio obdaren mnogim Božjim darovima, ali isto tako da je na svet i ustrajan način surađivao s Bogom i s tim Božjim darovima u sebi. Upravo po toj svetoj suradnji s Bogom prispio je do jedinstva vjere i spoznaje Sina Božjega kako nam kaže sveti apostol Pavao.

Sveti Antun je naučitelj Crkve i veliki propovjednik, najbrže proglašeni svetac cijeloga svijeta, čudotvorac. Poznat je po pronalasku izgubljenih stvari Kako mu je sve to uspjelo?, zapitao se biskup Glasnović u homiliji te odgovorio: „Bio je sav Božji, predao je svoje srce i dopustio Bogu da ga oblikuje, da mijenja njegov život i čini po njemu svoja djela. Antun je znao da svetost znači imati svetost i prema Bogu i prema bližnjemu.“

Ne znam s kojim smo danas potrebama i nakanama došli svetome Antunu, što ga sve molimo i što od njega očekujemo, kakvu milost, kakvu uslugu, rekao je biskup Glasnović u homiliji na središnjem misnom slavlju na svetkovinu sv. Antuna u svečevu svetištu na zagrebačkom Svetom Duhu.

Izazovi su i danas brojni kao i u Antunovo vrijeme: bolesti, ratovi, potresi, i mnoge druge teškoće i životne situacije koje izazivaju strah i tjeskobu. I svi mi danas nešto ili nekoga tražimo i pitam se: što je danas sve izgubljeno? Koje to vrijednosti više uopće i ne tražimo? Za čim naša srca, naše misli idu, koje putove slijede? Kao da smo izgubili čežnju i zanos tražiti Boga, svetost, život, neprolazne vrijednosti, osjećaj prema Kraljevstvu nebeskom i vječnosti. Kao da smo izgubili božanske kreposti: vjeru, nadu i ljubav, kao da smo izgubili lijepe i nadahnute duhovne riječi u obitelji i međuljudskim odnosima, gazi se dostojanstvo ljudske osobe, sve se više gubi i nažalost nedostaje osjećaj za starije i potrebne. Kao da se bojimo stvari nazvati pravim imenom. Vratimo se Bogu, vratimo se jedni drugima, pogledajmo osobe koje žive među nama, pružimo im ruku zajedništva i blizine. Neka dožive po nama da je Bog prisutan i živ. Ugledajmo se u svetoga Antuna i molimo njegovu pomoć u našim svakodnevnim malim koracima dobrote i ljubavi prema svome bližnjemu. Ovdje kod njegovih relikvija danas upišimo u svoje srce da ćemo surađivati s Isusom i njegovom milošću, da ćemo mu vjerovati i sveto koristiti vrijeme, pozvao je biskup Glasnović.

Sveti Antun je mislio na druge, osobito na ljubljene siromahe što je osobito preporučivao braći i svima vjernicima. Na ovom svetoduškom brežuljku brojni osiromašeni sugrađani zbog financijske krize, gospodarske nejednakosti svakodnevno dolaze po kruh svetoga Antuna, kako se zna čuti u narodu. Vjerujem da bi danas sveti Antun itekako bio ponosan na braću koja iz svoga dijele siromašnima, jer nema bogatstva do bogatstva srca koje je otvoreno i milosrdno prema drugome, rekao je biskup Glasnović u homiliji.

Na kraju se biskup obratio mladima te im čestitao na odvažnosti svjedočenja svoje vjere i što su otvorili svoje srce Gospodinu i na ovogodišnjem 4. Antunovskom hodu mladih. Budite i dalje mladi vjere, nade i ljubavi, mladi koji se ne srame biti Kristovi i živjeti po Kristovu evanđelju u svojim sredinama. Vi ste naša sadašnjost i budućnost, vi ste sol ove naše ljubljene zemlje Hrvatske i svjetlo svijeta. Hrabri i ustrajni budite!, pozvao je biskup Glasnović mlade.

Večernje euharistijsko slavlje prenosilo se u izravnom prijenosu na Hrvatskom katoličkom radiju i Laudato TV-u.

Na blagdan sv. Antuna Padovanskoga u Svetištu sv. Antuna na zagrebačkom Svetom Duhu mise su slavljene od ranih jutarnjih sati, a tijekom cijeloga dana vjernici su imali mogućnost pristupiti sakramentu ispovijedi.

Proslavi svetkovine prethodila je propovijedana trodnevnica. Posljednjeg dana trodnevnice misu je predslavio fra Vladimir Vidović kao misu zahvalnicu za sve dobrotvore Pučke kuhinje. Uoči svetkovine, 11. lipnja upriličen je 4. Antunovski hod mladih koji je okupio više tisuća mladih koji su prešli 16 km dug put od Svetišta sv. Antuna u Sesvetskim selima do svetišta Sveca svega svijeta na Svetome Duhu na zapadu Zagreba.