Istina je prava novost.

HBK: Predstavljena poruka uz Dan života

Poruka uz Dan života Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj koju je potpisao predsjednik Vijeća riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić predstavljena je u četvrtak 3. veljače 2022. u sjedištu HBK u Zagrebu.

Poruku „Osobe s invaliditetom – dar, blagoslov i obogaćenje za obitelj, Crkvu i društvo“ predstavili su voditelj ureda HBK za život i obitelj Petar Krešimir Hodžić, članovi Pododbora za osobe s invaliditetom Vijeća HBK za laike Željkica Šemper i vlč. Leonardo Šardi te viša savjetnica za osobe s poteškoćama u razvoju pri Nacionalnom katehetskom uredu HBK Kristina Benček.

Predstavljanje je moderirao glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić. Na početku je podsjetio da je uvrštavanje Dana života u crkvenu godinu inicirao sv. Ivan Pavao II. u enciklici Evangelium vitae 1995., a HBK je iduće godine odredila da se u Hrvatskoj obilježava na prvu nedjelju u veljači.

Tako će ove godine Dan života biti obilježen 6. veljače.

Petar Krešimir Hodžić, dr. med, napomenuo je da se ovogodišnje obilježavanje smješta u kontekst Godine „Obitelj Amoris Laetitia“ (19. ožujka 2021. – 26. lipnja 2022.) u okviru koje je Dikasterij za laike, obitelji i život Svete Stolice pokrenuo i kampanju #IamChurch (Ja sam Crkva). Dio kampanje su i videozapisi sa svjedočanstvima osoba s invaliditetom (www.amorislaetitia.va). Videozapisi će biti popraćeni i hrvatskim podnapisima, a prvi prevedeni među njima prikazan je na predstavljanju.

Kampanja #IamChurch proizašla je iz poruke pape Franje za Međunarodni dan osoba s invaliditetom, 3. prosinca 2021., u kojoj im je poručio da su Isusovi prijatelji (usp. Iv 15, 14) i da je Crkva njihov dom u kojoj imaju svoje dragocjeno mjesto i ulogu povjeravajući im pritom, na poseban način, poslanje molitve, podsjetio je Hodžić.

Istaknuo je da „na osobe s invaliditetom prije svega treba gledati kao na dar, blagoslov i obogaćenje za obitelj, Crkvu i društvo, jer svaki je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, svaki je njegovo željeno dijete, svaki neprocjenjivo vrijedan bez obzira koliko se slabim i neznatnim činio te svaki ima svoje mjesto u Božjem planu“, kako piše u Poruci.

Dr. Hodžić je predstavio dijelove Poruke u kojoj je naglasak stavljen na izazove s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Osim toga, Poruka navodi pozitivne primjere skrbi o osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te poticaje i prijedloge za prilagođavanje pastoralnog djelovanja Crkve tim skupinama.

„Uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u život zajednice podrazumijeva mobilizaciju svih raspoloživih snaga od šire obitelji, prijatelja i susjeda preko župne zajednice i udrugâ sve do stručnih službi. No, pritom je ključno imati otvoren um za ono što oni imaju poručiti i posvjedočiti o sebi i svojoj situaciji. Još je važnije imati otvoreno srce koje će domišljatom ljubavlju iznalaziti kreativna rješenja i ostvarivati ih u suradnji s njima kao aktivnim dionicima“, zaključio je dr. Hodžić citirajući Poruku.

Edukacijska rehabilitatorica Željkica Šemper iznijela je službenu statistiku osoba s invaliditetom. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj žive 586 153 osobe s invaliditetom (15.1 % ukupnog stanovništva RH prema popisu iz 2021.), a među njima je 64 063 djece i mladih do 19 godina. Ako se tom broju pridodaju samo obitelj, uža rodbina i prijatelji, može se zaključiti da se polovina stanovnika Hrvatske izravno suočava s problematikom osoba s invaliditetom.

Prof. def. Šemper dodala je da „osobe s invaliditetom nisu neki daleki ‚oni‘ nego smo to ‚mi‘, jer svatko od nas, spletom okolnosti, može postati osoba s invaliditetom“.

Ustvrdila je da su osobe s invaliditetom većinom na skrbi svojih obitelji. Navela je i nekoliko primjera poteškoća s kojima se suočavaju djeca s poteškoćama u razvoju i njihove obitelji. Npr. takva djeca u vrtićima mogu boraviti samo određen broj sati, a s druge strane, u školskoj dobi ih se sve više uključuje u redovne školske programe. Iako ta praksa ima i pozitivnih primjera, pritom se javljaju mnoge poteškoće.

Osvrnula se i na obilježavanje Dana života. Time Crkva ne govori samo o društvu, nego i sama o sebi, naglasila je.

Na kraju je pozvala da se osobe s invaliditetom prihvati i zajedno s njima živi.

Vlč. Šardi je, pak, naglasio važnost pastoralne skrbi za osobe s invaliditetom. Podsjetio je da je papa Franjo u poruci za Međunarodni dan osoba s invaliditetom 2021. pozvao Crkvu i društvo da osobe s invaliditetom uključe u svoj život.

Sveti Otac u Poruci je istaknuo dvije stijene, rekao je vlč. Šardi. To su aktivno sudjelovanje i inkluzija osoba s invaliditetom. U tom smislu potrebno je u vlastitoj sredini prepoznati takve osobe i njihove obitelji i uključiti ih u redovite aktivnosti župne zajednice, dodao je.

Kao neke od mogućnosti kako bi ih moglo se učiniti aktivnim sudionicima evangelizacije, naveo je prvenstveno uključivanje u slavlje sakramenata, zatim održavanje kateheza, te sudioništvo u hodočašćima.

Vlč. Šardi naglasio je da su mnoge crkve još uvijek nepristupačne osobama s invaliditetom. Međutim, dodao je, od arhitektonskih barijera potrebnije je najprije ukloniti barijere iz srca i uma.

Potaknuo je i na sustavni rad s tim skupinama u mjesnim Crkvama, kao što se radi s ostalima za koje postoje biskupijski uredi i slične ustanove.

Na kraju je pozvao na slušanje osoba s invaliditetom i onoga što imaju za poručiti te da im se pomogne naći njihovo mjesto u Crkvi.

Vjeroučiteljica Kristina Benček predstavila je aktivnosti Nacionalnog katehetskog ureda vezane uz rad s osobama s poteškoćama u razvoju. Između ostaloga, istaknula je edukacije vjeroučitelja koje je NKU ostvario u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Osim toga, NKU svake godine organizira Katehetsku jesensku školu za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, koji se također okupljaju na skupovima svoga Međužupanijskog stručnog vijeća.

Vjeroučiteljica Benček navela je da se isto tako vodi briga za vjeroučenike s poteškoćama u razvoju i njihove obitelji. Kao primjere je navela sudjelovanje na susretima hrvatske katoličke mladeži, slavljima misa i, posebice, u pripremi za primanje sakramenata.

Istaknula je potrebu uključivanja osoba s poteškoćama u razvoju prvenstveno u župna slavlja euharistije te u život zajednica koje djeluju u župama jer ih svojim doprinosom mogu obogatiti. „Crkva nije zajednica savršenih, nego učenika na putu koji slijede Gospodina, potrebitih njegovog oprosta“, dodala je citirajući poruku pape Franje.

Pozvala je sve one koji su na bilo koji način angažirani oko priprave djece i mladih da se ne boje susreta s osobama s invaliditetom. Susret s njima može iskustvo koje se ne može steći u susretima s drugima. „To je iskustvo prijateljstva s Bogom i duboke čežnje za njim. Ono se ne artikulira toliko znanjem i govorom na koji smo navikli, koliko neprocjenjivim iskustvom dodira konkretnog života i Boga“, zaključila je vjeroučiteljica Benček.