Budi dio naše mreže
Izbornik

Kardinal Bozanić blagoslovit će kamen temeljac za hrvatsku kapelu u Betlehemu

Zagreb (IKA)

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovit će 10. veljače na misi proslave Stepinčeva u 19 sati u zagrebačkoj katedrali kamen temeljac za hrvatsku kapelu koja će se graditi na Pastirskim poljima u Betlehemu. Tim povodom u Hrvatskoj boravi vikar Franjevačke kustodije Svete zemlje o. Dobromir Jasztal u pratnji fra Siniše Srebrenovića iz Jeruzalema.

Raste broj hodočasnika koji dolaze u Svetu zemlju. Tijekom 2018. godine ondje je hodočastilo pet milijuna hodočasnika. Svima se želi omogućiti slavlje mise na njihovom jeziku. Zbog toga je Franjevačka kustodija Svete zemlje pokrenula rekonstrukciju Pastirskih polja i predvidjela gradnju više kapelica. Fra Tomislav Glavnik, gvardijan Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca, za Hrvatski katolički radio je potvrdio da se u ovaj projekt želi vrlo konkretno uključiti i hrvatski narod, „da kao narod financiramo jednu kapelu koja će biti posvećena hrvatskim svecima i blaženicima“. Kaže kako će ona na Pastirskim poljima zauzimati središnje mjesto. „Zahvalni smo što je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić prihvatio inicijativu blagoslova tog temeljnog kamena. I nadamo se da će se brojni dobročinitelji uključiti u potporu gradnje te kapele, ali i u potporu koju dajemo i želimo davati franjevcima u Svetoj zemlji i svim projektima koje oni vode, na poseban način na korist kršćana koji tamo žive. Bez kršćana Sveta zemlja bila bi samo jedan muzej. Molitvom i materijalnom podrškom želimo im biti blizu”, naglasio je fra Tomislav i pozvao dobročinitelje da se uključe u projekt.

Nositelj gradnje hrvatske kapele u Betlehemu je Samostan Svetog Duha, Sveti Duh 31,10 000 Zagreb (Erste Bank d.d. IBAN HR4524020061100908284, Swift: ESBCHR22). Gradnja će početi kad se završi financijska konstrukcija. Kapela će se prostirati na 350 kvadratnih metara, s 200 sjedećih mjesta. Materijal za izgradnju doći će ih Hrvatske – od kamena i drva do umjetničkih djela.

„Poslanje franjevaca u Svetoj zemlji je internacionalno i univerzalno, jer je i Crkva univerzalna. Oni su čuvari svetih mjesta te sudjeluju u različitim aktivnostima mjesnih Crkava koja je vrlo siromašna i pogođena. Međutim, Crkva je rođena ovdje. Danas svetišta u Svetoj zemlji cijelom svijetu govore o povijesti spasenja upravo na prostoru gdje je Isus djelovao. No, kako nam i povijest pokazuje, to poslanje ne bi bilo moguće bez potpore i solidarnosti svega kršćanskog svijeta“, rekao je u razgovoru za HKR vikar Franjevačke kustodije Svete zemlje o. Dobromir Jasztal i nastavio: „Ta se solidarnost sastoji u različitim oblicima pomoći, osobito duhovnoj, ali i materijalnoj“. U dugoj povijesti u Svetoj zemlji postoje mnogi primjeri i spomenici hrvatske prisutnosti: sveci i blaženici koji su ovdje bili misionari i svojim služenjem posvetili život. No, tu su i drugi znakovi hrvatske potpore, osobito u obnovama ili gradnji pojedinih svetišta, poput Bazilike preobraženja na Gori Tabor, crkve Sv. Josipa u Nazaretu ili očuvanja Getsemanskog vrta u kršćanskom vlasništvu. O. Jasztal je naglasio: „Crkva u Hrvata uvijek je prisutna u našoj misiji u Svetoj zemlji. Ona je povezana s Hrvatskom po vjeri, po solidarnosti i jedinstvu koje snažno osjećamo u Svetoj zemlji“. Inače, vikar Franjevačke kustodije Svete zemlje rođeni je Poljak koji je na službu na sveta mjesta došao još kao student 1988. godine, te je u Svetoj zemlji ostao kao misionar. Još kao mladić poželio je posvetiti svoj život služenju u Svetoj zemlji. I, kako je rekao, danas se osjeća ostvaren i ohrabren tim služenjem u jedinstvenoj zemlji na svijetu. U nizu svetih primjera iz Svete zemlje izdvojio je i sv. Nikolu Tavelića koji je 1391. godine dao svoj život kao svjedočanstvo vjere upravo u Jeruzalemu, i to „vjere na mjestu gdje je Crkva rođena, no kako danas spominjemo, Crkva je često ranjena i oslabljena, ali nikad nije uništena“.

Franjevci Kustodije Svete zemlje ostvaruju mnoge projekte zahvaljujući povezanosti s ljudima iz cijeloga svijeta. „Sveta zemlja je ponos i obveza franjevačkog reda, i tu ulazi cijeli franjevački red“, rekao je za HKR fra Siniša Srebrenović, čuvar Kristova Groba u Jeruzalemu, i potvrdio da su trenutačno na svetim mjestima petorica hrvatskih franjevaca. Ondje su još i trojica studenata na studiju teologije. Osvrćući se na situaciju u Bazilici Kristova Groba, dodao je da je kompleksna (trojno vlasništvo – katolici, armenci, grčki pravoslavci). Svatko ima svoje predstavnike, a Katoličku Crkvu predstavljaju franjevci. „Danas više nema tenzija kao ranije, ali svakoga dana trebamo naći načina kako urediti funkcioniranje Bazilike za tisuće hodočasnika koji ovdje dođu. Božji grob je Božji grob svima, i svi žele biti ondje, slaviti tu misu. Božji grob je konkretan primjer življenog ekumenizma. Ovdje živimo ekumenizam i ono što nas ujedinjuje je oltar. Ne služimo svi zajedno, nego u različito vrijeme, ali isto nam je mjesto. Tu se vidi taj življeni ekumenizam“. U Bazilici služe desetorica franjevaca, među njima i fra Siniša. „Naša prvotna zadaća je osigurati molitvu na ovom mjestu u ime Katoličke Crkve – bilo fratri bilo grupe. Kroz povijest se događalo da nije bilo hodočasnika, kad su bili ratovi i napetosti. No, fratri su i tada u bazilici molili kako bi osigurali taj molitveni kontinuitet uime Katoličke Crkve“, dodao je fra Siniša i spomenuo kako se prosječno u Bazilici slavi dvadeset misa dnevno. Fratri ustaju rano ujutro, već u 3.30, a u rasporedu su im i noćne molitve.