Ljetni susret moralnih teologa i doktoranada modula Etičko-moralna i društvena relevantnost teologije

Inicijatori toga susreta na kojemu sudjeluje i zadarski nadbiskup Želimir Puljić su pročelnik Katedre moralne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić i predavač moralne teologije i bioetike na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru dr. sc. Damir Šehić.

Uz inicijatore i predavače dr. Matulića i dr. Šehića, sudionici i predavači na susretu su i dr. sc. Tomislav Smiljanić i dr. sc. Ante Bekavac te dvije doktorandice, lic. theol. Anamarija Jukić Ivandić i Martina Marijanović, mag. theol.

Susret se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu u ponedjeljak 12. srpnja postdoktorandi i doktorandice predstavili su sadržaj i polazišta svojih doktorskih istraživanja.

U drugom dijelu susreta, u utorak 13. srpnja, šestero predavača izlagalo je o temi ‘Doprinos pape Franje razvoju moralne teologije’ prikazujući Papin doprinos kroz njegove glavne učiteljske dokumente, kronološkim redom kako su dokumenti objavljivani tijekom godina.

Svaki predavač predstavio je jedan važan učiteljski dokument pape Franje te je, kroz prizmu toga dokumenta, svoga viđenja i čitanja, svojih pogleda i korištenjem drugih izvora, izlagao u čemu se sastoji doprinos pape Franje razvoju moralne teologije. Po godinama izdavanja enciklikâ može se slijediti teološki kontinuitet Bergoglia i Papina artikulacija pojedinih tema.

Nadbiskup Puljić održao je izlaganje ‘Papa Bergoglio osam godina poslije – između radikalnih reformi, odobravanja i osporavanja“.

Dr. Tomislav Smiljanić predstavio je Papin nastupni dokument, apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium (2013.), koja se smatra programskim dokumentom cjelokupnog pontifikata pape Franje.

Dr. Tonči Matulić pojasnio je značenje Bule najave Izvanrednog jubileja milosrđa, Svete godine Božjeg milosrđa koju je papa Franjo proglasio 11. travnja 2015. godine uoči Bijele nedjelje koju je sv. Ivan Pavao II. proglasio Nedjeljom Božanskog milosrđa. Dr. Damir Šehić prikazao je drugu encikliku pape Franje, Laudato si’ (2015.).

Doktorandica Martina Marijanović opisala je razvoj moralne teologije u dokumentu Amoris laetitia (2016.). Ta postsinodalna apostolska pobudnica sažima sadržajno rad dviju sinoda, izvanredne sinode održane 2014. g. i redovite biskupske sinode 2015. g.

Doktorandica Anamarija Jukić Ivandić predstavila je karakter učiteljskog dokumenta Gaudete ex exsultate (2018.), treće apostolske pobudnice pape Franje.

Dr. Ante Bekavac predstavio je posljednji dokument pape Franje, encikliku Fratelli tutti (2020.), naglaske pape Franje koji doprinose razvoju moralne teologije i u području socijalnog nauka Crkve koji je u svom korijenu i temelju dio moralne teologije.
Na dinamičnom susretu poslijedoktoranada i doktoranada na licencijatskom i doktorskom studiju teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu četvrtog modula „Etičko-moralna i društvena relevantnost teologije i Crkve ili u specijalizaciji moralne teologije“, sudionici su aktualizirali teme u formi plenarnih izlaganja i rasprava, navodeći primjere iz prakse i imajući pred očima konkretnog čovjeka.

„Put Crkve je konkretan čovjek. To je snažno naglasio već Drugi vatikanski koncil – da Crkva treba biti okrenuta konkretnom čovjeku, konkretnim uvjetima i okolnostima. Kad pratimo poslijekoncilski razvoj Crkve, na tragu toga temeljnog koncilskog nadahnuća, počeo je već papa sv. Ivan XXIII. koji je sazvao i otvorio Koncil, preko Pavla VI., kratkog pontifikata pape Ivana Pavla I., pogotovo sv. Ivana Pavla II. koji je nastupio sa svojom programatskom i prvom enciklikom Redemptor hominis – Otkupitelj čovjeka, gdje je izjavio da je svaki konkretni čovjek put Crkve.

Potvrdio je to na osobiti način i snažno istaknuo u svojoj trećoj enciklici Dives in misericordia – Bogat milosrđem, izlažući teološki, crkveni nauk o božanskom milosrđu, stavljajući u fokus konkretnog čovjeka. Zatim, preko umirovljenog pape Benedikta XVI. do pape Franje koji dosljedno provodi tu temeljnu misao, a to je da Crkva mora biti okrenuta konkretnom čovjeku u njegovim konkretnim životnim uvjetima, s konkretnim problemima te da Crkva mora biti otvorena; imati otvorene uši, otvorene oči, otvoreno srce da sasluša čovjeka i da zajedno s tim čovjekom krene na put i u rješavanju problema bilo koje vrste: egzistencijalnih, moralnih, psiholoških, socijalnih, ekonomskih, gospodarskih. Učiteljstvo pape Franje je zaista otvoreno konkretnim problemima i izazovima i tu nesumnjivo put Crkve ostaje čovjek, konkretni čovjek. A polazimo od onoga što je temeljno u kršćanstvu, od temeljne istine u kršćanskom navještaju, a to je Bogočovjek, Isus Krist u kojemu nam se objavljuje pravi Bog i pravi čovjek, štoviše, savršeni čovjek“, istaknuo je dr. Matulić.

Dr. Šehić istaknuo je da osobitost i jedinstvenost toga susreta predstavlja okupljanje doktora znanosti koji su završili svoja doktorska istraživanja i onih kojima to predstoji, poslijedoktoranada, s njihovim zajedničkim mentorom, dr. Matulićem. U predstavljanju tema njihovih znanstvenih istraživanja teme iz moralne teologije i bioetike jako su zanimljive.

„Zastupaju se određeni dijelovi pojedinih grana s kojima se doktori ili doktorandi bave već određeno razdoblje. Rezultati do kojih su došli govore o interesantnosti teologije i njenoj aktualnosti u kontekstu današnjeg vremena i društva. Mnoge predstavljene teme i postavljena pitanja su intrigantni i doprinose interdisciplinarnoj raspravi koja je prisutna i u tim doktoratima i istraživanjima studenata. To su fundamentalne teme iz temeljnog morala, bioetike, suvremeni transhumanizam, kibernetika, rodna ideologija. Imamo i doktore koji se više bave istraživanjem dokumenata Drugog vatikanskog koncila i pitanjem pobačaja, analizom pojedinih zakona gdje se vidi cijeli spektar raznih zanimljivih tema koje sve obogaćuju. Svaki susret s kolegama koji se bave tim temama je obogaćenje za svakoga nas“, rekao je dr. Šehić, istaknuvši da je „uvijek izazov istupiti, artikulirati određenu misao općenito za teologiju, osobito za moralnu teologiju“.

„Ispred svakoga od nas stavlja se kristocentrizam, promatranje čovjeka iz perspektive homo imago Dei, stvorenog na sliku Božju. Uvijek iznova pozvani smo artikulirati razloge nade koja je u nama, uvijek iznova staviti fokus na čovjeka, na njegovo dostojanstvo, na njegova prava, pokušavajući dati odgovor ovome svijetu da na čovjeku počiva milost i da je čovjek slika Božja. Nije uvijek lako artikulirati tu misao i takvu obranu prema čovjeku, ali ovakvi susreti nude nam mogućnost da zajedničkim snagama, zajedničkom argumentacijom i onih koji još uvijek pišu svoje doktorate, možemo doći do pojedinih odgovora“, poručio je dr. Šehić.

Prvo održavanje toga susreta bilo je planirano za prošlu godinu, no onemogućeno je zbog pandemije. „Ove godine našli smo se i naše srce je puno. Velika mi je čast, zadovoljstvo i zahvalni smo da smo se mogli okupiti, da imamo teološko zajedništvo u okrilju zajedništva Crkve. Hvala nadbiskupu Puljiću za lijepo i srdačno gostoprimstvo i zajedništvo, prijateljstvo suradnje i dijaloga kakvo se uvijek priželjkuje između učiteljstva i akademske teologije, kao i franjevcima glagoljašima za gostoprimstvo u samostanu trećoredaca u lijepom ambijentu na otoku Školjiću“, rekao je dr. Matulić.

Za angažiranost u organizaciji susreta dr. Matulić osobito je zahvalio dr. Šehiću, rekavši da je upravo od dr. Šehića došao prvi poticaj da se održi taj susret na Školjiću.

„Pozdravio sam taj prijedlog i ideju dr. Šehića, da bismo se mogli zajedno naći i razgovarati o temama koje su nam svima bliske i zajedničke. To je moralna teologija, bioetika, ekologija, fundamentalna moralna teologija. Svi ti aspekti moralne teologije zastupljeni su na susretu“, rekao je dr. Matulić.

Cilj te akademske inicijative je okupljanje zainteresiranih moralnih teologa i doktoranada u specijalizaciji moralne teologije kako bi i na budućim ljetnim susretima promišljali o pitanjima moralne teologije koja postaju presudna i poprište velikih nadmetanja u (re)definiranju izvorne naravi čovjeka te aktualnim crkvenim i društvenim temama.

Za vrijeme trećeg dijela susreta u srijedu 14. srpnja sudionici će osmisliti i odrediti održavanje takvog susreta i ubuduće, svake godine ljeti na Školjiću ili drugdje na zadarskom području, kako bi obrađivali i usavršavali različite teme u promicanju poštovanja dostojanstva čovjeka stvorenoga na sliku Božju.

U razmatranju o karakteru, ustroju i modalitetu redovitih godišnjih ljetnih susreta poslijedoktorandi i doktorandi okupljeni oko mentora dr. Matulića i generacijski su bliski.

„Želimo zajedno promišljati i planirati teološko zajedništvo u sklopu zajedništva Crkve, razvijati bratstvo i sestrinstvo, prijateljstvo. To nam je jako važno – da budemo potpora jedni drugima, podrška, poticaj i nadahnuće jedni drugima. Želimo da na ovim ljetnim susretima fokus bude najprije na nastupajućim mladim teološkim snagama, to znači da sudionici budu studenti naših preddiplomskih i diplomskih studija na teološkim učilištima, a pogotovo na poslijediplomskom studiju KBF-a u Zagrebu. Zasada je fokus specijalizacija moralne teologije, ali pokušali bismo to ponuditi i za sve zainteresirane u drugim područjima teologije“, rekao je dr. Tonči Matulić.

Za podršku svojim dolaskom i zanimanjem za taj susret zahvalio je i studenticama Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.