Uvodeći u slavlje, nadbiskup Puljić povjerio je svima okupljenima u Krašiću da osjeća strahopoštovanje pred tim svetim mjestom koje je imalo čast da je u njemu blaženik živio svoje posljednje trenutke.

„S tim strahopoštovanjem, ali i zahvalnošću Bogu za veliki dar bl. Alojzija Stepinca započinjemo slaviti ovo euharistijsko slavlje od kojega je i on živio i koje mu je davalo snagu u onim nemogućim i teškom vremenima“, kazao je mons. Puljić.

Alojzije Viktor Stepinac rođen je i kršten u župi Krašić, a u njoj je u zarobljeništvu i preminuo prije 62 godine.

Nadbiskup Puljić u homiliji je istaknuo da je blaženik odande obnašao svoju „učiteljsku službu“, a Krašić je postao „‚njegova učiteljska katedra‘, opečaćena mukom i trpljenjem za Crkvu i svoj narod“,.

Stepinac je već kod imenovanja na nadbiskupsku službu bio svjestan „težinu križa koja ga čeka“. Tako je biskupu Sevisu koji mu je čestitao na imenovanju odgovorio: „Zahvaljujem vam od srca, iako se radovati ne mogu. Jer, ovo imenovanje za mene je težak križ, koji valja nositi, ne samo strpljivo, već dragovoljno i gorljivo (patienter, libenter et ardenter)“, podsjetio je mons. Puljić.

U svom životnom hodu Stepinac je prošao tri faze, nastavio je predlsavitelj. „Bio je vojnik, ratnik i zarobljenik. Bio je ratar koji je obrađivao svoju plemenitu zagorsku i plodnu zemlju hrvatsku. Bio je svećenik, biskup i pastir, propovjednik i odgojitelj Božjeg puka do kraja života. Ove tri različite životne faze, od vojnika i ratara do svećenika, učinile su ga divnim povijesnim likom u kojem se savršeno isprepliću tri velike ljubavi: Ljubav prema bratu čovjeku, prema rodnoj zemlji i Domovini, prema Bogu i njegovom velebnom djelu Crkvi Katoličkoj.“

Prigodom imenovanja ondašnji „Katolički list“ napisao je da Stepinca „rese velike vrline: Odan je molitvi i srca milostiva prema sirotinji koju ljubi ljubavlju svetog Vinka Paulskog. Pun je apostolskog žara za Kristov križ. Sin je seljačke obitelji, pučanin, osjećajne duše, pun najsvetijih ideala, pa će znati svom vjernom puku biti i otac i prijatelj, spreman moliti i trpjeti, te svojim moćima i sposobnostima biti žrtva ljubavi za svoj narod“, rekao je nadbiskup Puljić.

Podsjetio je i na 3. listopada 1998. kada je Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici beatificirao Stepinca. „Ovo je povijesni događaj u životu Crkve i hrvatskoga naroda. Podnijevši okrutnosti komunističkog sustava, jedan od najistaknutijih likova Katoličke Crkve kard. Alojzije Stepinac, sada se povjerava sjećanju svojih sunarodnjaka s blistavim znamenjem mučeništva“, citirao je svetoga Papu mons. Puljić.

„Njegova hrabrost u onom mračnom razdoblju bila je izvorom nade za potlačene i ugrožene. Volio je svoj narod i bio ponosan na svoje korijene. Stoga nije mogao mirno promatrati progone Hrvata u Kraljevini Jugoslaviji. No, to ga nije omelo da se u tijeku rata zauzima za svakog ugroženog čovjeka, bez razlike vjere i nacije. Spašavao je Židove, Rome, Srbe, ugrožene Hrvate i Slovence. Stoga su ga nacisti dva puta pokušali likvidirati namještenim atentatima. Poslije rata jednako tako usprotivio se komunističkoj diktaturi, prosvjedovao protiv brojnih zločina, osobito protiv ubojstava preko šest stotina katoličkih svećenika“, podsjetio je nadalje predslavitelj.

U jednom od svojih 5 tisuća pisama, bl. Alojzije napisao je da će rado položiti svoj život za Boga i Crkvu Katoličku. „Bog bitke nikada ne gubi, rekao sam više puta, a to ponavljam i sada. Neće je izgubiti ni u borbi s jugoslavenskom komunističkom partijom“, dodao je blaženi nadbiskup.

Nadbiskup Puljić ustvrdio je da je stoga Stepinac bio jedan od najhrabrijih biskupa Europe tadašnjeg tragičnog vremena. „Njegov život je poruka Istine i dobrote, poruka vjernosti Bogu, Crkvi, čovjeku, poruka ljubavi prema svome narodu.“

„Stepincu je Bog udijelio dvije posebne milosti“, naglasio je predslavitelj. To su utjeha da unatoč nastojanjima komunista nije morao otići od svoga stada; te posmrtna nagrada da čeka dan uskrsnuća u srcu svoje nadbiskupije, u katedrali u koju nije imao pristup punih 14 godina, od osude do blažene smrti.

„S njegovim grobom postala je jačom i zemlja Hrvatska koju je toliko poštivao“, istaknuo je mons. Puljić.

„A narod, kojeg je on toliko volio da se u tome ni od koga nije dao natkriliti, dobio je sigurnost i dar blaženog Alojzija kojem se mogu moliti i svoje životne potrebe njemu preporučivati“, nastavio je.

U beatifikaciju kardinala Stepinca „prepoznajemo pobjedu Kristova Evanđelja nad totalitarnim ideologijama; pobjedu Božjih prava i savjesti nad nasiljem i ugnjetavanjem; pobjedu praštanja i pomirbe nad mržnjom i osvetom. Stoga, lik blaženog Alojzija Stepinca predstavlja čvrstu točku na koju se možemo osloniti i upirati svoj pogled kako bi se na njemu nadahnjivali i nalazili sigurno utočište“, rekao je nadbiskup Puljić.

Predsjedatelj slavlja iskazao je bl. Alojziju trostruku zahvalu:

za tumačenje stavom i riječima svećenicima i Bogu posvećenim osobama njihovo dostojanstvo i osobitu ulogu u svijetu,
za obranu života i obiteljskog ognjišta, te tumačenje da su roditelji Božji suradnici, a obitelji i djeca snaga i nada Crkve i naroda,
za razlikovanje slobode od liberalizma i blagostanja od kapitalizma.

„Budući da si branio Božja prava i ljudsko dostojanstvo, fašisti su te imali na nišanu, a komunisti osudili i otrovom ubrzali tvoje umiranje. A neki od suvremenih slikara koji ne podnose ništa što ‚miriše duhom katoličke svetosti i hrvatstva‘, strpaše te ovih dana i u pakao“, dodao je propovjednik.

Na kraju je pozvao vjernike da od bl. Alojzija – uzora svetosti i Božjeg viteza, uče „kako se družiti s Isusom u molitvi i euharistiji, eda bi rasla naša kršćanska, obiteljska, župna i crkvena svijest i odgovornost koju nam je Bog povjerio na našem krštenju. Hranimo se Božjom riječju i posebice tijelom Kristovim da bismo poput Alojzija mogli biti svjedoci i vjerni sinovi Crkve i naroda. Isus je, naime, jedini otkupitelj čovjeka. On nosi ključeve povijesti. Njegova su vremena i vjekovi. Njemu slava u vijeke vjekova. Amen.“

Uz nadbiskupa Puljića koncelebrirali su umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, postulator kauze bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, upravitelj krašićke župe Ivan Vučak i još tridesetak svećenika.

Pjevanje je predvodio župni zbor „Josip Vraneković“.

U slavlju su sudjelovali i provincijska glavarica služavki Malog Isusa s. M. Petra Marjanović sa susestrama, izaslanica Predsjednika Hrvatskog sabora zastupnica Marijana Petir, načelnik Općine Krašić Josip Petković Fajnik, članovi Hrvatskog generalskog zbora, hrvatski branitelji, te brojni vjernici, među kojima i hodočasnici pješaci.

Na kraju slavlja, svi okupljeni vjernici zajedno su izmolili molitvu za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca.