Vladika Stipić boravio je od 13. do 15. studenog u Ukrajini. Sudjelovao je na Međunarodnoj konferenciji „Zacjeljivanje rana rata – pastoralno-psihološka perspektiva i iskustvo Hrvatske“ u Lavovu koju su organizirali su Ukrajinsko katoličko sveučilište, Katedra za pastoralnu teologiju Filozofsko-bogoslovnog fakulteta u Lavovu, Grkokatoličko bogoslovno sjemenište u Lavovu, Križevačka eparhija i Caritas Križevačke eparhije, Udruga „Dobro dobrim“ (DoDo) iz Velike Gorice te Grad Zagreb. Konferenciju je otvorio lavovski grkokatolički nadbiskup Igor Voznyak.

Mons. Stipić rekao je da su sudionici s velikom pažnjom i zanimanjem slušali iskustva iz Domovinskog rata.

Kao veliku poteškoću s kojom se trenutno suočava ukrajinski narod istaknuo je brojne prognanike i ranjenike. Kako mu je rekao ravnatelj jedne bolnice, dnevno više od 150 osoba ostane bez nekog uda. Osim toga, rat je pitanje socijalnog života, socijalne pravde, korupcije, kriminala…, dodao je.

Stoga su Ukrajincima koji se suočavaju s takvim traumama i poteškoćama dragocjeni stvarno iskustvo i sućut hrvatskih branitelja, njihovih dušobrižnika, stručnjaka i drugih. U tomu „velike teorije i teoretičari nikad ne mogu biti dobri koliko može biti dobar onaj koji ima osobno iskustvo, koji je to proživio, preživio, izbavio se od nekakvih trauma i sada svoje rješenje plasira drugomu kao nešto moguće, dobro i pozitivno“, kazao je mons. Stipić.

Konferencija je nastavak humanitarne pomoći Ukrajini koja je iz Hrvatske slana od početka eskalacije oružanog sukoba. Među ostalim, pomoć je pružena i organiziranjem dolaska djece i bogoslova u Hrvatsku tijekom ljeta, koji su se tako odmaknuli od ratne svakodnevice, podsjetio je križevački vladika.

Naglasio je da je prisutnost Hrvata prošloga tjedna u Lavovu, Ukrajincima također mnogo značila. Iako ih je bilo 50, što se može činiti malim brojem u odnosu na više od 40 milijuna stanovnika Ukrajine, vladika je istaknuo važnost primjera, stvaranja modela i postavljanja načela po kojima će zatim i drugi moći djelovati.

U Lavovu su boravili tri dana, od kojih su tijekom dva dana oglašavane zračne uzbune. Pritom je trebalo malo hrabrosti i entuzijazma međutim, „ako ti ljudi mogu ondje živjeti svakoga dana, što je nama živjeti tri dana“, rekao je mons. Stipić.

„Svako dobro ima neki rizik, tako i ovo. Mislim da oni osjećaju jako veliku zahvalnost kada vide da netko iz naše i drugih europskih zemalja dođe kod njih, bez obzira na zračne uzbune, na ratno stanje i upute o sigurnosti koje daju službene vlasti koje su to dužne napraviti. To sve stoji. A kad mimo toga dođemo među njih, oni to jako cijene i to im je jako velika podrška.“

Osim sudjelovanja na konferenciji, mons. Stipić pohodio je i dom za ratnu siročad u Ivano-Frankivsku koji vodi sestra bazilijanka Veronika Gatan koja je godinama bila djelovala u Križevcima, a sada se brine o ukrajinskoj siročadi. Dom je otvoren nedavno te trenutno u njemu može biti smješteno desetak djece. U prvoj fazi uređene su dječje sobe, igraonica, kuhinja, blagovaonica i prostor za osoblje. „To je mali projekt u odnosu na potrebe Ukrajine, ali sam početak je dobar i dobro se odvija“, pojasnio je vladika Stipić. U perspektivi je proširenje kapaciteta.

Križevačka eparhija pomagat će kontinuirano djelovanje doma u skladu sa svojim mogućnostima, rekao je vladika, dodavši da će pomoć eparhije ubuduće biti koncentrirana na nekoliko konkretnih projekata radi bolje povezanosti i djelotvornije pomoći.

Mons. Stipić u emisiji je govorio i o slavlju liturgija tijekom pohoda Ukrajini, ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj, grkokatolicima u Ukrajini, pripremi za Božić kod grkokatolika i 400. obljetnici mučeništva sv. Jozafata.