„Korizma je vrijeme kušnje i borbe, poput Kristove borbe u pustinji gdje ga je Zloduh kušao 40 dana ili borbe u Getsemanskom vrtu kad je Krist radikalno otklonio napasti Zloga i prihvatio volju Očevu. Korizma nas podsjeća kako je kršćanski život trajna borba u kojoj se vjernici služe oružjem molitve, posta i pokore“ poručio je nadbiskup Puljić o vremenu čija nas liturgija poziva da se „obratimo i vjerujemo evanđelju“ i da budemo „svjesni da smo prah i da ćemo se u prah vratiti“.

„Obred pepeljenja pomaže shvatiti opomenu proroka Joela, da je neophodno vratiti se Gospodinu raskajana i ponizna srca kako bi se steklo njegovo milosrđe“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je korizma vrijeme vojevanja protiv zlih nagnuća: „To je osobito izraženo u zbornoj molitvi gdje se moli Gospodina neka nam dopusti da ‘vježbe u kršćanskom vojevanju započnemo svetim postom te se uzdržljivošću oboružamo za borbu protiv duha zloće’“.

U liturgiji korizme često se javlja izraz “danas”: Danas se približilo Kraljevstvo Božje, obratite se i vjerujte evanđelju; Ako danas čujete njegov glas; Danas nam je Duh Sveti darovan, pa je nastupio povoljan čas.

„Praksom posta, milostinje i molitve korizma nas poučava kako taj „danas“ radikalnije živjeti u Kristovoj ljubavi. Odricanjem učimo odvraćati pogled od „svoga ja“, otkrivati druge pored nas i prepoznavati Boga na licima braće. Korizma je prikladno vrijeme kako „svagda moliti i nikada ne sustati“ (Lk 18, 1)“ rekao je mons. Puljić, potaknuvši da „molimo neka nam sveto vrijeme korizme omogući iskusiti utjehu koju vjera donosi i bez koje se nećemo moći održati (Iz 7,9)“, u svjetlu misli pape Franje “Nitko se ne spašava bez Boga“ u njegovoj korizmenoj poruci.

„Neka nas biblijski tekstovi rasvijetle i pouče, a na putu borbe i vojevanja neka nam Gospodin pomogne oduprijeti se zlu pa istinom pobjeđivati laži, a ljubavlju nadvladati zlo i mržnju. Stoga sveti Augustin piše da su post i milostinja „dva krila molitve“ koja omogućuje da se duša lakše vine k Bogu. Korizma nas podsjeća da je kršćanski život put kojim valja ići, susresti Krista i slijediti ga. Kršćanski život po Isusovom primjeru uključuje „borbu protiv upravljača ovoga mračnoga svijeta“ (Ef 6, 12) i trajno nam daje do znanja kako je „napasnik neumorno na djelu“, pa i danas „zavodi sve koji se želi približiti Gospodinu““ upozorio je mons. Puljić.

Podsjetio je kako su se prema jednom starom rimskom običaju, u korizmi vjernici hodočasnici zaustavljali na određenim postajama mučenika koji su svoje živote ugradili u temelje Rimske Crkve. Pred njihovim svetim ostacima slavljena je misa i pjevane litanije Svih Svetih. To prisjećanje na njihovo svjedočanstvo bilo je poticaj kršćanima da obnove svoje opredjeljenje za Krista i evanđelje.

Nadbiskup Puljić sve je potaknuo da se kroz korizmeno vrijeme „molitvom i postom očituje blizina, podrška, solidarnost i spremnost pomoći ukrajinskom narodu u velikoj boli i tjeskobi koju proživljavaju u danima rata i razaranja. I mi smo prije tri desetljeća proživljavali iste ratne nevolje, pa smo imali prigodu diljem Europe susresti brojne Šimune Cirence koji su nam pomagali nositi naš križ i preživjeti ratne drame. Neka žitelji Ukrajine pronađu i kod nas suosjećajne ljude koji će poput Veronike brisati suze majki i uplakane djece, kao i ranjena lica njihovih muževa. U duhu poticaja apostola Pavla, „neka nam ne dojadi činiti dobro“, želimo biti blizu ugroženim obiteljima iz Ukrajine, kao i brojnim prognanicima iz područja zahvaćenih ratom. Uz molitvenu i ljudsku potporu želimo se uključiti i u program materijalne potpore prikupljanja sredstava pomoći kako bude predložio Hrvatski Caritas, kao i u traženju mogućnosti zbrinjavanja izbjeglica koji su krenuli prema Europi. Djevica Marija, koja je utjeha žalosnih, neka izmoli Ukrajini i cijelom svijetu dar trajnoga mira“ poručio je nadbiskup Puljić, poželjevši da blagoslov kojeg je uputio obuhvati i ljude u trpljenju u Ukrajini.