Konferencija je održana u povodu obilježavanja Crvene srijede (Red Wednesday) – dana kojim se potiče sjećanje na sve koji su progonjeni zbog svoje vjere. Obilježavanje Crvene srijede je ove godine održano 22. studenoga. Također, konferencija je održana uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, i tijekom hrvatskog predsjedanja Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).

Uvodnu riječ održala je predsjednica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska–Izrael i saborska zastupnica Marijana Petir.

Akademiju je otvorio potpredsjednik Hrvatskoga sabora i izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner.

Izlaganja su održali koordinatorica Europske komisije za suzbijanje antisemitizma i očuvanje židovskog načina života Katharine von Schnurbein, predsjednik Opservatorija za praćenje netolerancije i diskriminacije protiv kršćana u Europi Martin Kugler i glavna urednica izvješća „Vjerske slobode u svijetu“ i voditeljica EU-ovog ureda Zaklade papinskog prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ Marcela Szymanski.

Među sudionicima su bili apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, izaslanik predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše generalni tajnik HBK doc. dr. vlč. Krunoslav Novak, ravnatelj Hrvatskoga Caritasa o. Tomislav Glavnik i ravnatelj Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić.

Uvodna riječ i otvaranje konferencije

Zastupnica Petir je u uvodnoj riječi podsjetila na čl. 18 Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, proglašene prije 75 godina. Deklaracija „garantira slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti“ koje su jedinstvene te ih je „nemoguće negirati, prevladati i uništiti ciljanim političkim i diplomatskim djelovanjem“.

Istaknula je da u okviru relevantnih međunarodnih i regionalnih organizacija i inicijativa Hrvatska aktivno pridonosi zaštiti temeljnih prava na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. Podsjetila je da je RH kroz sveučilišni program u 2021. godini dodijelila 10 stipendija za mlade kršćane koji su progonjeni zbog svoje vjere s područja Bliskog istoka, Afrike i Azije, a ove godine dodijelila je još 20 stipendija.

„Zabrinuti smo zbog podataka koje objavljuju organizacije koje se bave praćenjem stanja vjerskih sloboda“, ustvrdila je Petir. Dodala je da više podataka upućuje na to da su kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu te da raste antisemitizam. Podaci za Europu pokazuju da su najizloženiji nasilju židovi a iza njih kršćani. Pritom nije riječ o sporadičnim slučajevima što svjedoče sve češći pokušaji kriminalizacije tradicionalnih vjerskih učenja i ograničavanja slobode savjesti te jačanje radikalnih ekstremističkih skupina, primijetila je.

U trećim zemljama, pak, događa se potpuno dokidanje mogućnosti ispovijedanja i prakticiranja vjere, prisilna preobraćenja, potpuno isključivanje iz javnog i društvenog života vjerskih manjina i donošenje zakona o blasfemiji koji vode prema smrtnoj kazni.

„Stoga je cilj ove konferencije skrenuti pažnju na vjerske progone diljem svijeta i u međusobnom dijalogu dati prijedloge za nadopunu strategija država i kampanja podizanja svijesti za promicanje članka 18. UN-ove deklaracije o ljudskim pravima te dostojno obilježiti sjećanje na žrtve vjerskog nasilja“, rekla je Petir.

Akademik Reiner, otvarajući konferenciju, pozvao je „na očuvanje života kao temeljne vrijednosti i na očuvanje ljudskih prava“. „To ćemo postići tolerancijom, bratskim razumijevanjem i međureligijskim dijalogom“, dodao je.

Utjecaj antisemitizma na židovske zajednice nakon napada Hamasa

Katharine von Schnurbein okupljene je upoznala s utjecajem antisemitizma na židovske zajednice nakon napada Hamasa u Izraelu. Rekla je da je u napadu 7. listopada ubijeno 1200 Židova, što je najviše u jednom danu od Drugoga svjetskog rata.

Nakon toga broj antisemitskih poruka i sadržaja na internetu je višestruko porastao. U Francuskoj je od tog dana zabilježeno 1518 antisemitskih napada, a u cijeloj 2022. godini bilo ih je 436. U Njemačkoj se dnevno dogodi 29 zabilježenih napada. U Nizozemskoj se broj incidenata povećao za 800 %, upozorila je von Schnubrein uz navođenje drugih primjera. Dodala je da takve statistike u nekim zemljama uopće ne postoje.

Smanjenje prostora za kršćane u javnom prostoru: Rastući izazovi za vjerske slobode u Europi

Martin Kugler održao je izlaganje o temi „Smanjenje prostora za kršćane u javnom prostoru: Rastući izazovi za vjerske slobode u Europi“. Podsjetio je da je posljednje godišnje zvješće OIDAC-a objavljeno prije nekoliko tjedana. U njemu je zabilježen porast vandalizma usmjerenoga na kršćane za 44 %.

Izdvojio je paleže crkvi jer to nisu samo napadi na bogoslužni prostor nego i na slobodu vjernika koji imaju pravo na to da crkve budu uvijek otvorene. Naveo je primjer Francuske gdje su crkve tijekom tjedna zatvorene jer država nije zainteresirana niti ima proračun kojim bi se one osigurale. Broj paleža porastao je nakon što se mrežom proširio slogan: „Jedina crkva koja prosvjetljuje je ona koja gori.“ Također su se proširili pozivi na spaljivanje svećenika.

Kugler je istaknuo da su u Europi svakoga tjedna dvije-tri crkve ozbiljno napadnute. Među napadačima su krajnje lijeve političke skupine poput Antife, radikalnih feministica ili „LGBTQ-a“, kao i radikalni pojedinci iz sotonističkih i islamističkih skupina te skupina krajnje desnice.

Ukazao je i na problem zakonske diskriminacije i kriminalizacije uvriježenih vjerskih stajališta. Među primjerima naveo je primjer bivše finske ministrice optužene za zločin protiv čovječnosti zbog citiranja Biblije, koja je oslobođena nakon četiri godine.

Kao posljednji udar na slobodu vjeroispovijesti, izdvojio je ograničavanje slobode savjesti onima koji ne žele sudjelovati u pobačajima, operacijama mijenjanja spolnih organa i eutanaziji, na čije je uklanjanje iz zakona pozvala Svjetska zdravstvena organizacija i neke političke stranke.

Prijetnje i trendovi vjerskim slobodama u svijetu

Marcela Szymanski govorila je o prijetnjama i trendovima vjerskih sloboda u svijetu. Sudionicima je predstavila izvješće „Vjerske slobode u svijetu“ za razdoblje od siječnja 2021. do prosinca 2022. kratkim videozapisom.

Prema izvješću, vjerske slobode prekršene su u zemljama u kojima živi 4.9 milijarda ljudi. Izlagačica je posebice istaknula porast broja autokrata te posljedično pojačano gaženje ljudskih prava. Osim nasilnih metoda u porastu su i nenasilne poput onemogućivanja učenja materinskog jezika ili odijevanja nošnje, manipuliranja podacima o vjerskom sastavu stanovništva.

Vlada RH ispravila broj građana katolika

Nakon izlaganja, ostali sudionici mogli su podijeliti svoja razmišljanja i postaviti pitanja.

Nadovezujući se na tvrdnju posljednje izlagačice Szymanski, glasnogovornik HBK mr. sc. Ancić podsjetio je na podatke Popisa stanovništva 2021. koje je objavio Državni zavod za statistiku. U njima je nejasno naveden broj građana koji su se izjasnili kao katolici pa je službeni podatak još uvijek 79 umjesto 83 %.

Novinar Glasa Koncila Ivan Tašev rekao je da je, iako to nije učinio DZS, Vlada RH uvažila ispravni podatak 30. studenoga u odluci o odbijanju razmatranja revizije ugovora RH sa Svetom Stolicom.

Važnost dijaloga i odgoja

Izv. prof. dr. Tomislav Kovač s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upozorio je da se i podacima o ubojstvima vjernika može manipulirati u politike svrhe. „Svatko je više spreman sebe prepoznati kao žrtvu, a malotko je spreman sebe priznati kao mogućeg agresora i uzročnika žrtve“, dodao je.

Napomenuo je da ne treba poistovjećivati sve muslimane s teroristima nego taj problem treba razumijevati cjelovito i uhvatiti ga u korijenu, pogotovo u Europi u kojoj živi 30 milijuna muslimana.

Isto tako, istaknuo je pitanje integracije imigranata napose. „Mi u Hrvatskoj imamo sve više stranih radnika o kojima nitko ne govori, ni državne instance ni vjerske instance“, ustvrdio je.

Izrazivši žaljenje što na skupu uz predstavnike kršćanskih i židovskih zajednica nije bilo nikoga iz islamske zajednice, naglasio je važnost međureligijskog dijaloga. Dodao je da je muslimanska zajednica u Hrvatskoj „izniman primjer suradnje i suživota miroljubivog islama, koji može biti primjer svim muslimanima u Europi i svijetu“.

Generalni tajnik HBK vlč. Novak rekao je da treba biti ponosan na suradnju i suživot vjerskih zajednica u Hrvatskoj, u kojoj je Katolička Crkva zajednica s najbrojnijim članstvom. „U početku razmišljanja o bilo kojem vjerniku i načinu kako on vjeruje treba postojati temeljno poštovanje prema svakom čovjeku, bez obzira na koji način on vjeruje, jer je to sastavni dio njegovog identiteta i onoga što on jest“, istaknuo je.

Kazao je da to, međutim, često nedostaje. Društveni mediji i platforme često polariziraju i nekontrolirano upućuju različite informacije koje nisu provjerene, koje nisu vjerodostojne, dodao je.

Vlč. Novak rješenje vidi u upućivanju mladih generacija na poštivanje temeljnih ljudskih prava i načina na koji netko vjeruje. „Od toga možemo krenuti u bilo koji oblik dijaloga i izbjegavanje bilo koje vrste nasilja, diskriminacije ili pak vrijeđanja onoga što je za nekoga vrijedno“, zaključio je.

Marijana Petir na kraju je istaknula da se sloboda vjerovanja kao temeljno ljudsko pravo „sve češće pokušava svesti na čistu obrednu slobodu pod izlikom uvođenja i promoviranja nekih drugih prava za koje nismo sigurni uopće mogu li se definirati kao temeljna ljudska prava“. Poručila je da Europa kao kolijevka demokracije mora biti glavni protagonist zaštite i promocije ljudskih sloboda i prava.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL // Konferencija o vjerskim slobodama u Hrvatskom saboru

Foto: Patrik Macek/PIXSELL // Konferencija o vjerskim slobodama u Hrvatskom saboru

Foto: Patrik Macek/PIXSELL // Katharine von Schnurbein i Marcela Szymanski

Foto: Ivica Zadro // Konferencija o vjerskim slobodama u Hrvatskom saboru