Biskup Crociata osvrnuo se na susret pape Franje i Predsjedništva Vijeća biskupskih konferencija Europske unije

Slaba, ali sve potrebnija Europska unija proizišla je iz razgovora tijekom audijencije u koju je papa Franjo u subotu, 22. lipnja 2024. primio osmoriccomecu članova Predsjedništva Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE). Susret je održan nekoliko dana nakon europskih izbora, čiji je rezultat bio jedna od tema razgovora, uz mir i trgovinu oružjem, rekao je to mons. Mariano Crociata u razgovoru za Vatikanski radio – Vatican News.

Papa: Svijetu je Europa potrebna

Papa situaciju gleda s realizmom, u smislu da vidi, također nakon izbora, slabu Europu, ali potrebnu, jer, kako je napisao u drugim prigodama, kulturno, ljudsko, tehničko i povijesno nasljeđe koje ima iza sebe čini ju jedinstvenom u kontekstu čovječanstva. Svijetu je Europa potrebna, napisao je. Zato se sa žaljenjem utvrđuje ta slabost koju su izbori na neki način potvrdili ili čak povećali, iako politički okvir nije poremećen. Stoga je to poziv na rad… – rekao je biskup te dodao da Papa od Vijeća očekuje da se angažira na svojem području nadležnosti.

Mogućnost utjecanja na odluke

Na novinarovu primjedbu kako se mnogo građana suzdržalo od glasanja te na pitanje znaju li građani dovoljno o tomu što radi Europska unija, mons. Crociata je kazao da je činjenica da se javno mnijenje općenito ne osjeća predstavljenim i shvaćenim od strane Europske unije jer vlada percepcija da je riječ o anonimnoj i dalekoj snazi koja odlučuje o narodima i ljudima i ne pomaže u rješavanju konkretnih problema s kojima se svatko susreće.

Potrebno je početi se zanimati i ne razmišljati o nečemu o čemu se govori i raspravlja na nacionalnoj razini, nego europskoj. Već bi to bio način da se uđe u drugačiju vrstu odnosa s Europskom unijom, jer ono što se najčešće misli u javnom mnijenju tako udaljenom od brojnih čimbenika lokalne politike ili komunikacije koja nije uvijek učinkovita, jest da se u konačnici ne isplati glasati i da se tu ne može ništa. Naprotiv, valja učiniti da ljudi razumiju da je moguće utjecati – napomenuo je mons. Crociata.

Migranti – potreban osjećaj ljudskosti

Što se tiče migranata biskup je sa žaljenjem kazao kako se misli da migrant u konačnici nije ljudsko biće vrijedno pažnje i brige kada je bolestan. Migrante se koristi kao objekt, odnosno oni su za mnoge stvari koje služe svrsi, nisu ljudi prema kojima se treba odnositi s poštovanjem i brinuti o njima. Za biskupa Crociatu je to općenito znak za uzbunu na razini ljudske osjetljivosti i kolektivnog moralnog osjećaja – upozorio je te dodao da je u tom smislu potreban odgojni, građanski i osjećaj ljudskosti koji se moraju njegovati i jačati.

Pravo na život, umjetna inteligencija, mir

Predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije osvrnuo se i na druga aktualna pitanja kao što su pravo na život, umjetna inteligencija i mir. Što se tiče umjetne inteligencije, biskup je istaknuo da je Europska unija razvila jedan od najdetaljnijih i najsuvremenijih dokumenata, tako da s te točke gledišta postoji razvijena i napredna pozornost. Pitanje je drugačije kada se govori o miru – primijetio je – čini se da Europska unija nije u stanju iskazati inicijativu koja bi bila u stanju biti zapažena i utjecati na odnos s drugim međunarodnim subjektima u globalnom geopolitičkom kontekstu. To je dakle još jedna stvar koju treba primijetiti i koja upravo govori koliko je ključna politička snaga koja proizlazi iz jedinstva ili konvergencije političkih snaga koje Europska unija treba dozrjeti i izraziti.

Život – prva vrijednost

Potpuno je drugačiji problem pitanje pobačaja i pitanja života, obitelji pa čak i demografije. Tu je riječ o ideološkom tipu djelovanja jer insistiranje – iako nadležnost Unije za to nije izravna nego inzistiranje značajnih i brojnih političkih snaga – da se pobačaj pokuša unijeti u Povelju o pravima Europske unije doista je nešto što impresionira. Zašto? Kao da se ubijanje života može smatrati vrijednošću, primarnom vrijednošću, gotovo apsolutnom vrijednošću, toliko da vrijedi kao temeljno pravo.

Čini se da glavne brige idu protiv života, a ne za život. To potiče na temeljito razmišljanje. Biskup je napomenuo da vjeruje da bi se trebalo pronaći način i mjesta za mirno promišljanje o tim stvarima jer stječe se dojam da se odmah govori o pravima, i jao onomu tko ih dovodi u pitanje. Ali život je vrijednost. Ne idući protiv bilo koga, on je prva vrijednost. Ako se ta vrijednost ukloni, sve ostalo više ne vrijedi ništa ili bi moglo izgubiti svaki smisao, osim u skladu s modama, hirovima ili interesima trenutka koji mogu prevladati u društvu. To je nešto o čemu treba dobro razmisliti; Biskup je istaknuo da ne osuđuje nikoga, ali smatra da je to poziv na pozorno razmišljanje, izvijestio je Vatican News.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje raznovrsnosti i pluralizma elektroničkih medija.