Otvarajući zasjedanje kardinal Puljić je od srca pozdravio najprije sve članove BK BiH: dopredsjednika mons. dr. Tomu Vukšića, nadbiskupa koadjutora vrhbosanskog i apostolskog administratora Vojnog ordinarijata u BiH, mons. dr. Franju Komaricu, biskupa banjolučkog, i mons. dr. Petra Palića, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, a zatim i delegata Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda mons. Ivana Štironju, biskupa kotorskog, i delegata Hrvatske biskupske konferencije vladiku križevačkog mons. Milana Stipića koji ima svoju pastvu i u Bosni i Hercegovini. Pozdravio je i otpravnika poslova Apostolske nuncijature mons. Amaurya Medinu Blanca i generalnog tajnika mons. Ivu Tomaševića. Spomenuo je da zbog zdravstvenih razloga nisu mogli doći na zasjedanje pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren i delegat Austrijske biskupske konferencije mons. Maximilian Aichern, biskup iz Linza.

Pošto se ukratko osvrnuo na dnevni red zasjedanja, predsjednik BK BiH je podsjetio da se, unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, donošenje zakona o povratu oduzete imovine stalno odgađa te da je i onaj koji je pripravljen nova zakonska nepravda prema vlasnicima čija je imovina otuđena. „Nakon genocida i urbicida sada se provodi i gruntocid. Zahvalan sam malobrojnim medijima koji pišu i govore na tu temu. Vlasti su vrlo inertne kada je u pitanju rješavanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika“, kazao je kardinal Puljić.

Istaknuo je i da ne mogu „ostati nijemi pred pojavom agresivnog ponašanja političkog prepucavanja koje unosi nesigurnost u ljude i stvara nezdravu klimu“. „Zabrinuti smo nemoralom u javnosti, koji sve više dobiva pravo javnosti kao nešto normalno, posebno kada je riječ o nasilju prema ženama ili djeci. Također nas zabrinjava pojava depresije u svim dobnim skupinama kao i suicida, o čemu vlasti vrlo malo vode računa, a ni pojedini mediji ne daju doprinos ozdravljenju javnog mnijenja i ne unose ljubav prema životu i nadu za život“, rekao je kardinal Puljić u svom pozdravu na početku zasjedanja BK BiH.

Vladika mons. Milan Stipić je potom prenio biskupima i Crkvi u Bosni i Hercegovini pozdrave i izraze blizine članova Hrvatske biskupske konferencije na čelu s predsjednikom mons. Želimirom Puljić, nadbiskupom zadarskim, i cijele Crkve u Hrvatskoj. Potom je podsjetio na najvažnija događanja u Crkvi u Hrvatskoj u posljednja četiri mjeseca počevši od 63. zasjedanja HBK održanog od 19. do 21. listopada 2021. u Zagrebu na kojemu je glavna tema bila priprema za sinodu o sinodalnosti koja će završiti u Rimu XVI. općim redovitim zasjedanje Biskupske sinode na temu „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje“.

Spomenuo je i Šesti Hrvatski socijalni tjedan koji je održan je 22. i 23. listopada 2021. u Zagreb na temu: „Demografija – iseljavanje – migracije“. Podsjetio je također da je 7. listopada 2021. papa Franjo imenovao je biskupom koadjutorom Srijemske biskupije mons. Fabijana Svalinu, dosadašnjeg ravnatelja Hrvatskog Caritasa i Hrvatske katoličke mreže, te da je dekretom Kongregacije za evangelizaciju naroda u Rimu od 15. lipnja 2021. nacionalnom ravnateljicom Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj imenovana s. Ivana Margarin, redovnica Družbe Kćeri Božje ljubavi.

Pozdrave članova Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda na čelu s predsjednikom mons. Ladislavom Nemetom, biskupom zrenjaninskim, prenio je biskup mons. Ivan Štironja te poželio kardinalu Puljiću i svim biskupima blagoslovljeno zasjedanje. Kazao je da je rado prihvatio doći u svojstvu delegata na zasjedanje u Sarajevo gdje je boravio u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu i završio svoj studij na filozofskom teološkom učilištu koje je kasnije preraslo u Katolički bogoslovni fakultet te pet i pol godina obavljao službu nacionalnog ravnatelja Papinskih misijskih djela BiH.

Zahvalio je svim članovima Biskupske konferencije za dolazak na njegovo biskupsko ređenje u Mostaru i na ustoličenje u kotorskoj katedrali sv. Tripuna. Posebnu zahvalnosti je uputio mjesnom biskupu u Mostaru mons. Petru Paliću i cijeloj mjesnoj Crkvi za pomoć i suradnju u organiziranju spomenutih događanja. Progovorio je i o različitostima u kojima djeluju biskupijske zajednice u zemljama koje obuhvaća Međunarodna biskupska konferencija. Ukratko je prikazao život dviju biskupijskih zajednica u Crnoj Gori sa sjedištima u Baru i Kotoru. Posebno se osvrnuo na početak sinodalnog hoda koji je svečano otvoren najprije u katedralama u Baru i Kotoru, a kasnije na svim župama gdje su pozivi biskupa naišli na lijep odaziv svećenika i vjernika. Napominjući da posebno u razdoblju od svibnja do listopada svakog vikenda u Kotorsku biskupiji dolaze hodočasnici iz Bosne i Hercegovine, uputio je srdačan poziv svim članovima biskupijskih zajednica u BiH da hodočaste u zaljev hrvatskih svetaca.

Uoči radnog dijela zasjedanje biskupi su, 3. studenog slavili misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Euharistijsko slavlje je predvodio kardinal Puljić, a prigodnu propovijed je uputio biskup Štironja.

Biskupi su i u četvrtak, 4. studenog ujutro slavili misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa. Predsjedao je kardinal Puljić, a prigodnu propovijed je uputio vladika Stipić.

Biskupi će završiti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u petak, 5. studenog u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u ulici Josipa Stadlera 13. Na početku konferencije svoj osvrt na zasjedanje dat će kardinal Puljić i dopredsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH.