Istina je prava novost.

Četvrti dan hodočašća Sisačke biskupije u Rim: Biskup Košić slavio misu u crkvi sv. Jeronima

Četvrtog dana hodočašća vjernika Sisačke biskupije u Rim, u subotu 5. studenoga, biskup Vlado Košić slavio je misu u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima.

Uz svećenike na hodočašću koncelebrirali su i rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima Marko Đurin zajedno sa svećenicima koji su na studiju u Rimu, a smješteni su u Zavodu.

U homiliji, biskup se osvrnuo na pročitanu Božju Riječ iz Druge poslanice svetog Pavla Timoteju te Evanđelje po Mateju koje donosi prispodobu o kraljevstvu Božjem. Na rastanku s Vječnim gradom dao je i presjek hodočašća: „Puno toga smo vidjeli, pomolili se na grobu sv. Petra apostola u vatikanskoj bazilici sv. Petra; obišli crkvu Svete Marije Velike, gdje je svoju mladu misu slavio 1930. naš bl. Alojzije Stepinac; pomolili se na grobu sv. Kvirina, sisačkog biskupa i mučenika, našeg zaštitnika u crkvi Svete Marije preko Tibera; jučer slavili svetu misu na grobu Sluge Božjega brata Bonifacija Ivana Pavletića, na 125.godišnjicu njegove smrti, što je bio glavni cilj našega hodočašća i sad zaključujemo svoj put ovdje“.

Istaknuo je i kako je lijepo je što imamo hrvatsku crkvu u Rimu. „Ovaj Zavod i crkva imaju svoju povijest kroz više stoljeća, a središte su hrvatske kolonije u Rimu. Ovu je crkvu sagradio papa Siksto V., rodom Dalmatinac, možda zato nama toliko naklon 1589. godine. Zanimljivo je kako je upravo Zavod tj. prije Kaptol sv. Jeronima doista najvažnija hrvatska ustanova izvan Hrvatske, što je potvrdilo najviše sudište Svete Stolice Sveta Rota iz 1656., naime presudom da na njega imaju pravo svećenici iz Hrvatske, Dalmacije, Bosne i Slavonije. O tome postoji i zemljovid iz tog vremena, a koji prikazuje sve naše hrvatske zemlje iz kojih svećenici i danas imaju pravo na boravak ovdje“.

Biskup je podsjetio kako se prije dvije godine posebno u Dalmaciji, ali i u čitavoj Hrvatskoj, slavila Jeronimova godina, jer taj je svetac umro 420. godine, i 2020. prošlo je 16 punih stoljeća od njegova odlaska. „Ipak toliko nas je sve zadužio da se njegov prijevod Biblije smatrao službenim u Crkvi sve do Drugog vatikanskog sabora tj. 15 stoljeća. Poznata je njegova rečenica: Tko ne pozna Pisma ne poznaje ni Krista! Veliki ljubitelj Riječi Božje, prevoditelj Biblije na latinski, poliglota i naš sveti zaštitnik primjer nam je velike ljubavi prema Svetom pismu. Neka i nas zagovara njegova nazočnost i hrani njegova ljubav“.

Biskup je istaknuo i kako u tom zavodu stanuju svećenici koji studiraju svete znanosti, iz svih hrvatskih biskupija, pa tako dvojica i Sisačke: Hrvoje Zovko i Marin Mlađenović. Na kraju pozvao je na molitvu za njih i za sve svećenike, pitomce tog Zavoda, kao i rektora Marka Đurina i njegove suradnike, da ta ustanova nastavi davati dobre svećenike, stručnjake, buduće profesore i dobre pastoralne radnike, vjerojatno i mnoge buduće biskupe i ljude Crkve.

Tijekom dana hodočasnici su u prijepodnevnim satima posjetili bazliku Sv. Ivana Lateranskog te baziliku Sv. Pavla izvan zidina, a zatim su se uputili u Vatikan u kojem su posjetili Trg i baziliku Sv. Petra te kupolu u bazilike. U popodnevnim satima posjetili su i rimske znamenitosti: Anđeosku tvrđavu i most, Palaču pravde, Trg Navona, Panteon, Crkvu sv. Ignacija, Fontanu di Trevi i Španjolski trg.

Ranije istoga dana biskup Košić posjetio je u generalnoj kući Mala braće u Rimu Siščanina fra Darka Teperta, generalnog tajnika za formaciju i studije Reda. U biskupovoj pratnji bio je dr. Domagoj Mosler, ravnatelj Biskupijske zaklade „Fra Bonifacije Ivan Pavletić“, a biskup se tom prilikom susreo i s fra Massimom Fusarellijem, generalnim ministrom Reda Manje braće.