Na početku susreta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozdravio je sve okupljene, napose zagrebačkog nadbiskupa koadjutora Dražena Kutlešu.

Nadbiskup Kutleša pozdravio je okupljene svećenike i zahvalio kardinalu Bozaniću na dobrodošlici i očinskom prihvaćanju. „Htio bih na poseban način pohvaliti ovu knjigu, koja je veliki plod sinodalnog puta koji je ova nadbiskupija činila i radila. Svi znamo da odluke koje su donesene nemaju svoj efekt ako se ne provode, ako ne dođu u konkretan život“, rekao je. Kao tri temeljna elementa za funkcioniranje i provođenje sinodskih odluka mons. Kutleša istaknuo je dijalog, suradnju i zajedništvo.

Kardinal Bozanić istaknuo je kako ta knjiga predana da bi ju svećenici predali svojim vjernicima. „Važno je po župama, po raznim skupinama − župnom pastoralnom i ekonomskom vijeću, skupini kateheta i drugim aktivnim zajednicama − organizirati susrete i približiti im knjigu. Ona je smjerodavna i zakonodavna, donosi smjer kojim želi ići naša Crkva i određene propise koje moramo znati. Svaka provjera potvrda je onima koji nešto čine. Provjere se može bojati samo onaj koji ima neki problem i situaciju zbog koje ga savjest peče“, poručio je zagrebački nadbiskup.

Knjigu Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije predstavili su pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski te tajnik Sinode preč. Denis Barić.

Biskup Šaško govorio je o crkvenosti u djelu evangelizacije, o čemu govori prvo područje sinodskih izjava i odluka. „Na temelju sakramentalnosti Crkve rađa se i eklezijalna duhovnost. Postoje različite duhovnosti koje odgovaraju darovima Duha, no postoji duhovnost koja je zajednička i koja izvire iz kršćanske inicijacije“, rekao je. Dodao je da su izazovni i pokušaji nametanja nekih osobnih ili grupnih duhovnih smjerova, naizgled pobožnim imenima i stvaranjem dojma karizmatičnosti koji Crkva nije prepoznala ni odobrila. „U takvim se pristupima može pronaći i inovativnost obrednih oblika, iscjeliteljskih postupaka i pobožnosti koje nemaju izvore u kršćanstvu“, dodao je.

„Sinoda je izražaj nadvladavanja individualizma i potrebe za zajedničkim rastom. Osjetila se nužnost povezivanja iskustava, jačanje poveznica našega življenja vjere i izražaja mnogobrojnih darova u zajednicama. To zajedništvo rađa se iz susreta s Kristom“, kazao je biskup Šaško, naglasivši kako i pastoral „treba odgajanje za crkveno zajedništvo koje uključuje sastavnice koje su vlastite susretu − od slušanja, razgovora do postizanja suglasja. Sav se pastoral ogleda u dovođenju ljudi do središta − do Krista Gospodina, do živoga susreta s Njime, do dara koji rađa ljubavlju, blizinom Božjoj riječi, sviješću pripadnosti Crkvi kao Kristovu tijelu, prihvaćanjem vjerničke odgovornosti u društvu znajući da Duh svakome vjerniku da milost i snagu za vjernost i služenje“, istaknuo je mons. Šaško.

Biskup Gorski u svom izlaganju naglasio je kako se procesi koje je Sinoda započela već ostvaruju velikim dijelom u župnim zajednicama. Govoreći o slavlju sakramenata, istaknuo je kako se u slavlja vrlo lako uvuče mnogo toga što je nespojivo s duhom Evanđelja, stoga pažljivo treba proučiti upute koje donosi dokument Sinode. Istaknuo je važnost slavlja euharistije i dodao kako su „župnici pozvani u prvom redu odgajati vjernike za svetu liturgiju jer je to središnje slavlje Crkve i izvor Crkve“. Kazao je da vjernicima treba govoriti da „prijenos mise preko TV ekrana nije isto što i živi susret s braćom i sestrama u euharistiji u župnoj zajednici“.

Nadalje, mons. Gorski istaknuo je kako se naše društvo susreće sa sve većim brojem rastava brakova. „Iz postupaka za ženidbu vidljivo je da mnogi nisu smjeli ni biti sklopljeni. Kako bi se pomoglo župnicima u pripremi s vjernicima, osobito onima koji nisu poučeni, izradit će se novi model postupaka za ženidbu s više pitanja, a u neposrednoj pripravi zaručnika pomoći će nadbiskupijski Ured za pastoral braka i obitelji dajući smjernice“, poručio je.

Biskup Gorski je, između ostalog, pozvao i župnike na čuvanje kulturnih dobara koja se nalaze u njihovim župama i dodao kako je Nadbiskupiji važno pronaći prostor za Dijecezanski muzej, Riznicu zagrebačke katedrale, Metropolitanu, Kokšinu zbirku.

Nakon izlaganja otvorena je rasprava u kojoj su svećenici imali priliku raspraviti nejasnoće i poteškoće s kojima se susreću u pastoralnom radu. Na kraju susreta okupljenim svećenicima obratio se izv. prof. dr. sc. Denis Barić koji je izložio pregled nastanka knjige Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Svećenicima je po završetku susreta darovana knjiga Izjave i odluke Druge sinode zagrebačke nadbiskupije, kao i Spomen-medalja XXV. obljetnice nadbiskupske službe kardinala Bozanića. Tijekom ožujka na korizmenim susretima okupit će se svećenici svih arhiđakonata u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Nakon susreta svećenika Katedralnog i Remetsko-sesvetskog arhiđakonata, slijede susreti svećenika prema rasporedu: 9. ožujka Karlovačko-gorički arhiđakonat, 13. ožujka Turopoljski arhiđakonat te 14. ožujka Zagorski arhiđakonat.