Premijer Plenković rekao je da je ovo bio drugi susret njega, obitelji i suradnika s papom Lavom XIV. nakon službene inauguracije u svibnju ove godine. Izjavio je da su razgovarali „o odnosima Hrvatske i Svete Stolice, o stoljetnoj povezanosti, o ulozi Katoličke Crkve za hrvatski identitet, našu tradiciju i vjeru, za sve ono što je hrvatski narod održalo stoljećima“, dodavši da su „zaželjeli da se ti odnosi i u njegovu pontifikatu i dalje unapređuju“.

Na susretu s Papom premijer je istaknuo „sjajne i strukturirane odnose“ koje Vlada i država imaju s Hrvatskom biskupskom konferencijom, pojasnivši da imaju redoviti dijalog o svim bitnim pitanjima za Crkvu, ali se često dotaknu i širih društvenih tema. Taj dijalog je vrlo koristan i blagotvoran za stjecanje širega uvida u ono što hrvatsko društvo treba, naveo je.

Plenković je rekao da su se osvrnuli i na Papino prvo apostolsko putovanje u Tursku i Libanon, koje je Lav XIV. „s namjerom odabrao“. Papa mu je objasnio geopolitičku i stratešku važnost tih zemalja te poruku mira, suradnje i dijaloga koju je ondje želio poslati. Naglasio je da su razgovarali i o stabilizaciji situacije na Bliskom istoku, osobito nakon rata Izraela i Hamasa.

„Razgovarali smo i o ruskoj agresiji na Ukrajinu i naporima za ostvarenja trajnoga i pravednoga mira. Kao što znate, i Sveti Otac i Sveta Stolica nude svoje uloge i svoje usluge, to su usluge vatikanske diplomacije koja je posebno utjecajna kako bi se postigao mir, osobito kad je riječ o razmjeni zarobljenika, otete ukrajinske djece iz Rusije i opće stvaranje preduvjeta za prekid vatre“, kazao je.

Kao teme audijencije naveo je i stanje u hrvatskom susjedstvu te europski put država jugoistočne Europe. „Posebno sam podcrtao važnost za Hrvatsku Bosne i Hercegovine, nama objektivno gledano najvažnije susjedne zemlje“, rekao je.

Plenković je ocijenio da je razgovor bio „vrlo ugodan i vrlo srdačan“ te izrazio uvjerenje da je susret pridonio tome da se odnosi između Svete Stolice i Hrvatske i dalje pozitivno razvijaju.

Dodao je da je papa Lav XIV. već dobio poziv Hrvatske biskupske konferencije i predsjednika Republike Zorana Milanovića za posjet Hrvatskoj te da se i on pridružio toj želji, no da zasad nije dobio povratnu informaciju. „Kad bude moguće… Znate da on vjerojatno ima sad valjda stotinjak poziva već, a možda i više“, kazao je, dodavši da je Hrvatska stabilna zemlja, „što nas možda čini manje hitnom od zemalja koje su krizna žarišta i gdje je Papina nazočnost bitnija“.

Na novinarsko pitanje o dojmu o novom pontifikatu i Papinu razumijevanju situacije u Bosni i Hercegovini, Plenković je rekao da je Lav XIV. „u odličnoj formi“. „Intelektualno je potpuno britak i uključen u sve ključne globalne teme i vlada njima na način da se bavi time svaki dan, to se odmah može prepoznati“, rekao je. Naglasio je da postoji niz važnih Papinih suradnika koji su Hrvati, među njima i podrijetlom iz BiH, „koji mu mogu objasniti sve okolnosti i položaj hrvatskoga naroda“. „I moj je dojam da je on doista senzibiliziran“, dodao je.

Uspoređujući papu Lava XIV. s papom Franjom, s kojim se susreo na Uskrs ove godine nakon blagoslova Urbi et orbi, rekao je da je Franjo bio topao, inteligentan, dobre volje i duhovit, a da za papu Lava može reći da je „iskusan, razuman, razborit, sa smirenom toplinom“. „Vrlo su ugodni ti razgovori“, prokomentirao je.

O pitanju kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca Plenković je rekao: „To je stvar Crkve. Ja mislim da je on, što se tiče Hrvata, hrvatskog naroda i bila hrvatskoga naroda što osjeća, praktički već svet. Što se tiče same procedure, smatramo da je to stvar Crkve i kad dođe taj moment sigurno će odlučiti.“

U razmjeni darova Plenković je Papi predao monografiju „Incunabula Croatica“, izdanje Nacionalne i sveučilišne knjižnice u kojem se nalazi 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka, identificiranih u 40 ustanova diljem Hrvatske. Papa mu je uzvratio brončanim prikazom Svetog Trojstva.

Priopćenje Tiskovnog ureda Svete Stolice o susretu pape Lava XIV. i premijera Plenkovića