Drugi vatikanski sabor nije mogao izostaviti govor o kulturi i njezinom odnosu s kršćanskom vjerom. O tome je riječ u drugom poglavlju drugoga dijela Konstitucije „Gaudium et spes“, pojasnio je papa Lav XIV., predvodeći opću audijenciju na Trgu svetoga Petra.

„Katolička Crkva uvijek se brinula da navještaj evanđelja prati osnivanje škola svih vrsta, usmjerenih na unapređivanje ljudske, kulturne i duhovne formacije muškaraca i žena s pet kontinenata. Srednjovjekovna sveučilišta nastala su, kao što znamo, u srcu Crkve, dajući odlučujući doprinos razvoju zapadne civilizacije. Istodobno, napredak kulture i znanja postavlja uvijek nova i dublja pitanja, potičući vjernike da znaju obrazložiti svoju vjeru. Napokon, kao izrazi duhovne dimenzije ljudskoga bića, različita očitovanja kulture pridonose otvaranju uma trajnim pitanjima o smislu svijeta i ljudskoga postojanja, pripremajući tako put za prihvaćanje evanđelja Isusa Krista“, rekao je Sveti Otac.

Naglasio je da odnos između vjere i kulture pronalazi svoj temelj u Utjelovljenju. Ako je božanska Riječ postala tijelo i došla prebivati među ljude, onda je i vjera stvarnost koja se utjelovljuje, isprepletena s kulturom u koju je uronjena, objasnio je. Papa Lav XIV. smatra da se vjera može utjeloviti u svakoj kulturi, jer se ni s jednom od njih ne poistovjećuje na specifičan način. U njima prebiva oblikujući ih iznutra prema liku Isusa Krista, to jest ljubavlju, služenjem i sinovskim priznavanjem Božjega očinstva.

„Tako Crkva u različitim kulturama prepoznaje ono što je u njima dobro, lijepo i istinito, kako bi utjelovila i prenosila poruku evanđelja. Istodobno, budući da je ‘poslana svim narodima bilo kojega vremena i bilo kojega mjesta, nije na isključiv i neraskidiv način vezana ni uz jednu rasu ili narod, ni uz jedan poseban način života, ni uz jedan drevni ili noviji običaj. Vjerna vlastitoj tradiciji, a istodobno svjesna univerzalnosti svojega poslanja, može stupiti u zajedništvo s različitim oblicima kulture; takvo zajedništvo obogaćuje kako samu Crkvu, tako i različite kulture’“, rekao je.

Crkva promiče kulturu i zato što je ona dobro sama po sebi. Ona je služenje ljudskom biću i ostvarenju njegova poziva na zemlji. Podsjetio je Sveti Otac da zbog toga „Gaudium et spes“ potiče međunarodnu zajednicu da se svima omogući pristup temeljnim kulturnim dobrima, prevladavajući nepismenost i nedostatak obrazovanja. Nadalje, napomenuo je da konstitucija zagovara potrebu usmjeravanja poučavanja prema određenom jedinstvu znanja, unatoč tome što promijenjeni životni uvjeti to mogu učiniti težim.

„Kršćani su prvi koji se moraju zalagati za ostvarenje takva mudrosnog jedinstva, prije svega u samima sebi. Premda su od Objave primili odgovore na velika egzistencijalna pitanja, nisu zbog toga oslobođeni obveze strpljive intelektualne i kulturne formacije. Naprotiv, njihovo ljudsko i znanstveno znanje mora napredovati usporedno sa sadržajima njihove vjere, koje će neprestano produbljivati s godinama i u skladu s razinom obrazovanja“, istaknuo je.

Kazao je da konstitucija Gaudium et spes poziva vjernike da vjeru ne žive u duhu suprotstavljanja ili neprijateljstva prema svijetu, kulturi i njezinim ljudskim izrazima. Postizanje sinteze između vjere i kulture, naime, uvjet je za ustrajnost u kršćanskom pozivu, ali i preduvjet za svjedočenje vjere svijetu i njezino vjerodostojno prenošenje drugima, zaključio je katehezu Sveti Otac, izvijestio je Vatican News.