U Mostaru proslavljena svetkovina sv. Josipa, zaštitnika biskupije, uoči zasjedanja BK BiH

Misu je predslavio splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić, delegat Hrvatske biskupske konferencije na predstojećem zasjedanju BK BiH.

U slavlju su sudjelovali biskupi okupljeni povodom 89. zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine: predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, potpredsjednik BK BiH mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić, banjolučki biskup Željko Majić, apostolski vizitator za župu Međugorje mons. Aldo Cavalli te predstavnik Talijanske biskupske konferencije biskup Molfette-Ruva-Giovinazza-Terlizzija Domenico Cornacchia.

Udjela u euharistijskom zajedništvu uzeli su i biskupi susjednih biskupija: šibenski biskup Tomislav Rogić, hvarski biskup Ranko Vidović te dubrovački biskup Roko Glasnović. Sudjelovali su također umirovljeni splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić i umirovljeni mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Ratko Perić.

Misu je suslavilo i tridesetak svećenika među kojima tajnik Apostolske nuncijature u BiH mons. Javiera Camañes-Forésa, ministar Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbeš i generalni vikar Mostarsko-duvanjske biskupije mons. Nikola Menalo.

Na početku slavlja pozdravnu riječ uputio je biskup Palić. „Molimo danas zagovor sv. Josipa za sve nas, za Crkvu, za naš hrvatski narod, našu Mostarsko-duvanjsku biskupiju i rast u zajedništvu i međusobnom povjerenju, kao i za cijelu Crkvu, koja je ‚Tijelo Kristovo kroz sva vremena‘“, kazao je među ostalim.

Sv. Josip je uzor molitve

Na početku propovijedi nadbiskup Križić je podsjetio da je sv. Josip, kojega je Mostarska biskupija izabrala za svoga zaštitnika, „službeno proglašen i zaštitnikom cijele Crkve prije 154 godine“ i da ga je „mnogo prije, 1687., a to znači prije 337 godina, Hrvatski sabor proglasio zaštitnikom hrvatskog naroda“. Kazao je da sveti Josip pripada među najomiljenije svece Katoličke Crkve. Njemu su u čast posvećene mnoge crkve i kapele, a iskustvo njegove pomoći i njegova zagovora imaju svi oni koji su se u svojim potrebama njemu utjecali, dodao je.

„Evanđelja su jako škrta s obzirom na informacije o životu i radu svetog Josipa. Međutim i ono malo što o njemu nalazimo daje nam mogućnost da možemo jasnije uočiti duhovnu veličinu ovoga izvanrednog čovjeka i sveca“, primijetio je predslavitelj.

Zaustavio se na „jednom elementu koji je jako obilježio Josipov život, a to je molitva. Ovu je godinu, koja prethodi jubilarnoj godini 2025., papa Franjo proglasio Godinom molitve i pozvao sve vjernike na intenzivniju molitvu, jer molitva ima moć da čini čuda na svim razinama. U liku ovoga sveca nalazimo istinskog uzora molitve. Istina, Evanđelja nam ne donose ni jednu Josipovu izgovorenu riječ, ni jednu Josipovu usmenu ili meditativnu molitvu. No, i bez svega toga Josip nam je uistinu uzor molitve“, rekao je mons. Križić.

Poručio je da bitni dio molitve, i njezin glavni cilj, jest traženje i vršenje volje Božje. Bez molitve, bez komunikacije s Bogom to nije moguće. Da Josip nije bio u jakoj komunikaciji s Bogom ne bi mogao niti čuti, niti razumjeti, niti izvršiti volju Božju.

„Josip je bio uzor poslušnosti Bogu. Sve što je dragi Bog od njega tražio besprijekorno je izvršavao. To je mogao jer je hodio u Božjoj prisutnosti i bio u trajnoj komunikaciji s njim. To je ta molitva ‚bez prestanka‘ o kojoj govori apostol Pavao (usp. 1 Sol 5, 17), kada nas poziva da bez prestanka molimo. To znači: da budemo pažljivi na Božji glas, pozorni na njegovu riječ, usredotočeni na njegovu volju u svemu što činimo ili trebamo činiti. Tko iskreno sve ovo želi, taj će sigurno dobro čuti i razumjeti Boga u svome srcu…“, rekao je propovjednik.

Pojasnio je da „od svega što mu Bog poručuje, Josip zasigurno nije mnogo razumio. Ono što je razumio jest to da se ovdje radi o nekom Božjem tajanstvenom planu. On taj Božji plan prihvaća bez potpitanja, iako ga ne razumije. On Bogu vjeruje. Josip od tada prati i u svemu vodi obitelj naprijed, često sa mnogim tamama, ali do kraja poslušan Božjem misterioznom planu.“

Homiliju je zaključio sa svetim Josipom kao čovjekom uzorom molitve. „On je svoj život pretvorio u molitvu. A molitva ima baš taj cilj: pretvoriti život osobe u ugodan prinos Bogu. Josip je u životu hodio sa svojim Bogom, obavio je svoju zadaću, završio je svoje poslanje, i nečujno nestao. Tiho je umro kao što je tiho i živio. Evanđelje ga spominje posljednji put kada je Isus imao dvanaest godina. Kada je Isus počeo javno djelovati, Josipa već nema. Kada je umro, kako je umro, gdje je umro, gdje je pokopan… ostaje tajna. Nije ni bitno. Važno je u životu izvršiti svoje poslanje i umrijeti smrću pravednika. Neka on i svima nama baš to isprosi od Boga“, poželio je nadbiskup Križić.

Ispunjena katedrala

Katedralu Marije Majke Crkve ispunili su brojni vjernici. Posluživala su dvojica đakona, a asistirali su bogoslovi i ministranti. Sudjelovale su redovnice raznih kongregacija. Među okupljenima su bili i učenici, djelatnici i ravnatelji Srednje prometne škole iz Mostara kojoj je sv. Josip zaštitnik.

Liturgijsko pjevanje predvodili su Akademski zbor „Pro musica“ i zbor „Marija“ uz pratnju simfonijskog orkestra mladih „Oro musica“ pod ravnanjem maestra don Dragana Filipovića. Solisti su bili: Anita Ljubić, Mia Anić, Hrvoje Merdžo, Matej Perić i Emanuel Musa.

89. redovno zasjedanje BK BiH

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine održat će 89. redovno zasjedanje u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru 20. i 21. ožujka 2024., s početkom u 9 sati, pod predsjedanjem mons. Vukšića.

Radni dio zasjedanja završit će u četvrtak u 12 sati konferencijom za medije u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru, na kojoj će sudjelovati nadbiskup Vukšić i biskup Palić.

Tijekom zasjedanja biskupi će, među ostalim, saslušati izvješća pročelnika vijeća, komisija, tajništva, KTA-e BK BiH, te Misijske središnjice i Papinskih misijskih djela u BiH. Dogovorit će i teme predstojećih susreta te razgovarati o uključivanju biskupijskih zajednica u proslavu Jubileja 2025.