Hodočašće nastavnika i djelatnika Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Banju Luku

Broj katolika u Banjoj Luci je drastično pao uslijed izgona devedesetih godina prošloga stoljeća, tako da danas na području cijele biskupije živi nekoliko desetaka tisuća katolika. Biskupija je tijekom tih godina izgubila više od 800 vjernika, većinom nedužnih civila, koji su ubijeni, a među njima je bilo i sedam svećenika i jedna redovnica.

Iako je zajednica vjernika mala, unatoč teškim uvjetima i dalje predstavlja živu i neugasivu Kristovu Crkvu.

Po dolasku u Banju Luku, nastavnici i djelatnici sveučilišta posjetili su katedralu sv. Bonaventure gdje su se zadržali u molitvi, a katedralom ih je proveo mons. Pero Ivan Grgić, biskupijski kancelar i rektor katedrale. Nakon obilaska posjetili su Opću gimnaziju Katoličkog školskog centra „Bl. Ivan Merz“, s čijim ih je zanimljivostima, povijesti i radom upoznao mons. Ivica Božinović, biskupijski ekonom i ravnatelj KŠC-a s djelatnicima škole. Školu danas pohađa oko 180 učenika raspoređenih u osam razrednih odjela, a jedna je od gimnazija u Bosni i Hercegovini koje se nalaze u Sustavu Katoličkih školskih centara – Škola za Europu. U KŠC-u je rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić kratko predstavio sveučilište i pozvao na buduću suradnju.

Sljedeća postaja hodočašća bila je župna crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, gdje ih je sa zanimljivostima upoznao župnik vlč. Žarko Vladislav Ošap. Župa Banja Luka stara je barem koliko i ime grada, a pod tim se imenom grad prvi put spominje 1494. Fra Alojzije Mišić u petrićevačkom ljetopisu navodi da župa u Banjoj Luci postoji od 1503., a 1495. spominju se u gradu redovnici, vjerojatno franjevci. Župa je nekoliko puta mijenjala sjedište. Na sadašnje mjesto, nekoć zvano Latinska Mahala, preneseno je 1859., kada je tu sagrađena župna kuća i skromna kapelica. Sadašnja župna crkva sagrađena je 1891. Nakon potresa 1969., koji ju je znatno oštetio, temeljito je obnovljena. Ponovno je oštećena 1992., ali je tijekom sveg vremena ratnih sukoba služila svojoj svrsi.

Tijekom prvog dana hodočašća posjetili su još i Župu i Samostan sv. Antuna Padovanskog na Petrićevcu, gdje ih je ugostio fra Tomislav Svetinović. Nakon obilaska slavljena je misa koju je predslavio preč. Tanjić, u koncelebraciji sa sveučilišnim kapelanom vlč. Branimirom Jagodićem i fra Tomislavom Svetinovićem. Prvi dan hodočašća zaključen je večerom i zajedničkim druženjem, na kojem se hodočasnicima pridružio banjolučki biskup Franjo Komarica.

U subotu 23. rujna, predvođeni biskupom Komaricom posjetili su opatiju Mariju Zvijezdu – nekoć najveći samostan strogoga reda reformiranih cistercita, u narodu poznatijima kao trapisti. Ondje je uz biskupa domaćin bio o. Zvonko Topić koji danas brine o samostanu. Zajedno s mons. Komaricom slavljena je misa i izmoljena pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, nakon čega je biskup hodočasnike upoznao s povijesti tog važnog samostana, ali i katolika u Banjoj Luci općenito.