Nadbiskup Gallagher misno slavlje predvodio je na trgu ispred zagrebačke katedrale u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom Draženom Kutlešom, zagrebačkim nadbiskupom u miru kardinalom Josipom Bozanićem, apostolskim nuncijem u RH mons. Giorgiom Linguom, riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem, splitsko-makarskim nadbiskupom Zdenkom Križićem, zadarskim nadbiskupom Milanom Zgrablićem, sisačkim biskupom Vladom Košićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, vojnim ordinarijem u RH Jurom Bogdanom, šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, varaždinskim biskupom Božom Radošem, križevačkim vladikom Milanom Stipićem, dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem, banjolučkim biskupom Željkom Majićem, zagrebačkim pomoćnim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, imenovanim požeškim biskupom Ivom Martinovićem, redovničkim provincijalima, okupljenim svećenicima i brojnim vjernicima.

Na početku misnoga slavlja okupljene je pozdravio nadbiskup Kutleša, rekavši da „pred zavjetnom slikom Majke Božje od Kamenitih vrata molili smo i molimo, javno i privatno, zajedno i pojedinačno, za sve naše potrebe. Majka Božja, vladarica sa žezlom u lijevoj ruci i s Malim Isusom u desnoj, trajni je podsjetnik da nas Bog ne napušta ni u najljućim nevoljama. No značenje te zavjetne slike koje bih u ovoj prigodi htio istaknuti tiče se majčinstva. Bogočovjek Isus Krist, vladar svijeta i naših života, trebao je majku. Time je majčinstvo, kako tjelesno tako i duhovno, uzdignuto na razinu koju ništa drugo u životu žene ne može doseći. Učimo se i mi, poput našega Gospodina, prepuštati nježnoj skrbi Blažene Djevice Marije, Gospe od Kamenitih vrata”.

Nadbiskup Kutleša zatim je naglasio: „Danas, na proslavi svetkovine Majke Božje od Kamenitih vrata, čijoj je zaštiti prije trideset tri godine kardinal Franjo Kuharić povjerio grad Zagreb, imam čast i zadovoljstvo priopćiti vam radosnu vijest. Nakon što smo zatražili od Dikasterija za kauze svetaca informacije o tome postoji li bilo kakva prepreka od strane Svete Stolice za proces beatifikacije i kanonizacije kardinala Franje Kuharića, spomenuti Dikasterij nam je ovih dana odgovorio da nakon poduzetih izvida s obzirom na Svetu Stolicu nema nikakvih prepreka za pokretanje kauze za beatifikaciju i kanonizaciju Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića”.

Pozdravio je predvoditelja slavlja mons. Gallaghera, kojem je u ime nazočnih biskupa, svećenika, đakona i Bogu posvećenih osoba te svega Božjeg naroda okupljenog na ovom slavlju darovan lik Majke Božje od Kamenitih vrata.

U homiliji je mons. Gallagher istaknuo: „Iz pepela požara, iz razaranja ovoga grada, pojavio se sačuvan lik Marije, Majke Božje od Kamenitih vrata, slika koja je – kao očuvana milosrđem nebeskoga Oca – u trpljenjem pogođenima i dezorijentiranim građanima, zajedno s divljenjem, pobudila, upalila i nadu. U današnjemu svijetu ne nedostaje prizora tragičnih razaranja. Mnoga od njih uzrokovana su prirodnim pojavama, ali mnoga, nažalost, i onom ljudskom besmislenošću koju papa Franjo već poduže definira ‘trećim svjetskim ratom u komadićima’ koji se pretvara u ‘istinski i pravi globalni sukob’. Evo zašto je dobro da zajedno budemo zagledani u ovu sliku; da kleknemo pred nju, sigurni da majka ne napušta svoju djecu, nikada, a kamoli u času kušnje”.

„Današnja nam liturgija predstavlja susret Marije i njezine rođakinje Elizabete, susret dviju žena koje su neočekivano primile veliki dar majčinstva; jedna kad o tome još nije razmišljala, a druga kad o tome više nije razmišljala. Marija je s radošću, ne bez preplašenosti, dočekala iznenađujući dolazak djeteta u njezino djevičansko krilo po volji Onoga koji može sve. Neočekivano majčinstvo koje je skromna djevojka iz Nazareta dočekala s radošću, unatoč tomu što je to posvema promijenilo njene planove”, rekao je mons. Gallagher te nadodao da se u nekim “kulturama djeca ne doživljavaju uvijek kao dar i smatrana su teretom ili zaprjekom za vlastito ostvarivanje”, rekao je propovjednik.

„Pa ipak, za nas vjernike koji otajstvo života gledamo prepoznajući u njemu dar Stvoritelja, obrana i promicanje života, u svim okolnostima, pripadaju neodgodivom zalaganju vjere i ljubavi. Ne smijemo zaboraviti da se, kako je rekao papa Franjo, stupanj napretka neke civilizacije mjeri upravo njenom sposobnošću čuvanja života, posebice u njegovim najkrhkijim razdobljima”, naglasio je mons. Gallagher.

Tumačeći evanđelje propovjednik je istaknuo da Marija i Elizabeta svojim primjerom pokazuju kako slaviti Boga. „Davanje slave koje spontano izvire iz njihova susreta i koje Marija izražava hvalospjevom ‘Veliča’ (Magnificat) ne temelji se na činjenici da su one doživjele riješenost svojih poteškoća. To nije iskazivanje slave zbog toga što je sve ispunjeno u skladu s njihovim željama ili zbog toga što je iščekivani Mesija došao i jer je izraelski narod konačno oslobođen. Ne, njihova očekivanja, koja su ujedno i očekivanja svega naroda, još nisu ispunjena”, rekao je mons. Gallagher.

Nadodao da je su ipak one „već sretne i raduju se, slaveći Boga, jer vjeruju da je u tijeku ostvarivanje njegovih obećanja. Nitko još ništa ne vidi. Samo njih dvije unaprijed, u vjeri, vide njihovo ispunjenje. Možda i nas pozivaju da vidimo Božje djelo koje je već prisutno u svijetu, iako u embriju, u zametku. Svaki put kad nas potrese neka tragedija; svaki put kad se rasplamsa ljudska žestina, uvijek se širi i solidarnost. Ne gledajmo samo bombe koje padaju i samo razaranja koja donose. Kao što je sačuvao lik Majke Božje od Kamenitih vrata, Gospodin tako uvijek spašava dobro; spašava maleno stado koje ponekad postaje veliko, poput vojske onih koji izlažu opasnosti svoje živote da bi ublažili bol žrtava ili spriječili nove tragedije”.

„Neka nam Majka Božja od Kamenitih vrata udijeli tu strpljivost, dok molimo za milost da vidimo skriveno Božje djelo i u današnjemu svijetu. Kao što se Ona očitovala kao znak nade tijekom jedne tragedije, neka i nas učini svjedocima uskrsnuća, unatoč svemu, da svojim životom dajemo slavu Bogu, kako bismo od sada, u svijetu obavijenom tolikom tamom, bili svjetionici i graditelji mira”, rekao je nadbiskup Gallagher te zaključio molitvom koju je Ivan Pavao II. uputio Zaštitnici prije trideset godina, prigodom svoga prvog pohoda Hrvatskoj. Pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski izrekao je homiliju nadbiskupa Gallaghera na hrvatskom jeziku.

Poslije popričesne molitve otpjevan je Marijin hvalospjev Veliča. Zatim je nadbiskup Kutleša s okupljenim (nad)biskupima i vjernicima izmolio molitvu Majci Božjoj od Kamenitih vrata želeći obuhvatiti sve zahvale, primljene milosti tijekom godine, sve nakane, moleći osobito za sve ljude u potrebi da bi ojačani Majčinim zagovorom i blizinom mogli svakome čovjeku donositi utjehu i sami biti dio onih vrata kroz koja dopire sjaj Nebeske ljepote i kroz koja je već na Zemlji vidljiva vječnost.

Slavlju je nazočio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te predstavnici državnih i lokalnih vlasti. Liturgijsko pjevanje predvodili su Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka, uz orguljsku pratnju prof. Nevena Kraljevića. Tradicionalna procesija do Kamenitih vrata ove se godine nije održala zbog jake kiše, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.