Srebrni jubilej Varaždinske biskupije bit će proslavljen svečanom misom u nedjelju 25. rujna 2022. na otvorenom prostoru iza varaždinske katedrale s početkom u 17 sati, koju će predslaviti zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s biskupima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore. U 16 sati započet će molitveni program na prostoru za slavlje te će u katedrali biti prilika za svetu ispovijed. U nedjelju navečer odredbom biskupa Radoša u Varaždinskoj biskupiji neće biti drugih slavlja misa.“

Biskup Radoš pozvao je sve vjernike: svećenike, vjeroučitelje, odgojiteljice u vjeri, članove župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, sakristane, zvonare, pjevače, čitače, ministrante, članove župnih Caritasa, molitvenih skupina, zajednica mladih, živih vjerničkih krugova, buduće krizmanike… da dođu u Varaždin na slavlje.

U subotu uoči proslave, 24. rujna u svim župnim crkvama Varaždinske biskupije vjernici će se okupiti na euharistijsko klanjanje da bi zajedno zahvalili za srebrni jubilej biskupije i molili za njezine potrebe.

Sveta Stolica obznanila je na blagdan slavenskih apostola svetih Ćirila i Metoda 5. srpnja 1997. odluke pape Ivana Pavla II. o ustanovljenju novih biskupija sa sjedištima u Požegi i Varaždinu. Odijelivši od Zagrebačke nadbiskupije Podravinu, Međimurje i dio Hrvatskog zagorja, Sveti Otac utemeljio je Varaždinsku biskupiju te za prvog biskupa imenovao Marka Culeja, dotadašnjeg zagrebačkog pomoćnog biskupa.

Slavlje uspostave Varaždinske biskupije i ustoličenja biskupa održano je 28. rujna 1997. u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Varaždinu koja je osnutkom biskupije postala katedrala.

„Biskupija je mlada, ali diše punim plućima. Pripada među najveće biskupije u Republici Hrvatskoj. Mnogo toga je od početka stavljeno na čvrste temelje. Mnogo je dobroga učinjeno, ne samo zamišljeno nego i ostvareno“, rekao je mons. Radoš.

Varaždinska biskupija na sjeverozapadu Hrvatske prostire se na prostoru tri županije: Međimurske, Varaždinske i dijelom Koprivničko-križevačke, a nekoliko župa nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.

„Pri osnutku biskupija je imala 380 tisuća vjernika. Sada ih je nešto manje jer se broj stanovnika i vjernika u svim našim županijama, tako i u biskupijama, smanjuje. Pri osnutku je imala 97 župa, sada ih ima 106. Posljednja, 106., Župa sv. Ane u Varaždinu, osnovana je ove godine. Biskupija ima 149 svećenika od kojih je u biskupiji aktivno oko 110, umirovljeno ih je 30-ak, a 15-ak svećenika je izvan naše biskupije. Kao župnici i kapelani, u biskupiji su aktivna sedmorica redovnika, a u samostanima ih živi još više. Tu su i časne sestre redovnice koje djeluju u desetak kuća“, predstavio je varaždinski biskup.

Istaknuo je da je prvi biskup Culej ostao u lijepoj uspomeni, kao i brojni svećenici koji su u početku činili biskupijski prezbiterij. Dodao je da ne prođe dan a da netko ne spomene biskupa Culeja, preč. Alojzija Domislovića, preč. Blaža Horvata i mons. Ivana Godinu. „Mnogo je vjernika laika živjelo na početku za uspostavu Varaždinske biskupije. Dok Crkva nije prohodala, ako tako smijem kazati, oni su bili čvrsta ruka koja je pružala podršku u svakom pogledu“, dodao je.

Mons. Culej upravljao je biskupijom do smrti 2006. godine. Njegovi zemni ostatci počivaju u varaždinskoj katedrali. Biskupiju je papa Benedikt XVI. povjerio dotadašnjem zagrebačkom pomoćnom biskupu Josipu Mrzljaku.

„Posebno poglavlje ispisao je naš biskup u miru Josip“, istaknuo je mons. Radoš. „Još uvijek je aktivan i spreman na suradnju, podržava svaki dobar korak i pomaže u svemu što može“, dodao je.

Drugi varaždinski biskup upravljao je biskupijom od 2007. do umirovljenja 2019. Tada je papa Franjo imenovao za pastira Varaždinske biskupije mons. Božu Radoša, dotad rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu.

U emisiji je rekao da su protekle tri godine bile specifične i izazovne te da su brzo su prošle. Dodao je da je u tom razdoblju dobro upoznao biskupiju.

„Biskupija je živi organizam i stalno se događaju stvarnosti koje treba slijediti, upoznavati i živjeti zajedno s njima. Moj prioritet svakako je biskupiju još bolje upoznati. Želja mi je nastaviti s kanonskim pohodom, vizitacijama župa, jer susret s vjernicima daje dodatnu snagu biskupu, a vjerujem i vjernicima. To su dani kada izmijenimo iskustvo, zajedno se molimo, otkrivamo koji je to put Duh Sveti zacrtao za nas. Posebice u ovom nedostatku mogućnosti komunikacije i susretanja s prezbiterijem, želja mi je da to bude prioritet – da se u ovoj godini i godinama koje dolaze susrećemo kroz molitvu, razgovore, druženja da bismo zajedno rasli u našemu poslanju“, istaknuo je.

Osvrnuvši se na duhovni potencijal za rast biskupije, naglasio je da je najveći i nezamjenjivi potencijal duhovnoga rasta nedjeljna sveta misa. „Bez ovog okupljanja sve sastavnice trpe. A kroz ovaj susret teče snaga za svako naše djelovanje u Crkvi“, ustvrdio je. Stoga će nastojati da se nanovo otvore vrata Crkve i da se otkrije privlačnost susreta s Bogom i evanđelja koja je živa riječ Božja.

Mons. Radoš, svjestan potrebe da se zastane pred euharistijskim Kristom, najavio je i da se radi na pripremi trajnoga euharistijskoga klanjanja u kapeli u samostanu sestara uršulinki u Varaždinu, koje bi trebalo početi ove godine.

Također, ove godine trebao bi biti otvoren i Centar sv. Jeronima u kojem će se pripremati i ostvarivati programi za rad s mladima, obiteljima i ostalim skupinama, kao i u župnoj katehezi.

Varaždinski biskup kazao je i da bi u jubilarnoj godini u Varaždinskoj biskupiji trebala početi gradnja nekoliko novih crkvi.

Zahvalno hodočašće u Rim na grobove apostolskih prvaka i susret sa Svetim Ocem, bit će održano od 16. do 22. listopada 2022. Tako će hodočašće, na kojem se očekuje sudjelovanje 500 hodočasnika, početi na obljetnicu izbora kardinala Karola Woytiłe za papu, a završiti na njegov spomendan – obljetnicu prve javne mise koju je predslavio kao rimski prvosvećenik.

„On stoji u temelju naše biskupije. On je utemeljitelj naše biskupije i njega držimo kao svoga zaštitnika. Znakovito je da ćemo poći put Rima pod zaštitom ovoga svima nama tako dragoga sveca“, primijetio je biskup Radoš.