Na početku biskup je rekao kako prikazuje ovu misu za mir u Ukrajini i pozvao je sve okupljene da mole posebno na tu nakanu tijekom cijele korizme.

U homiliji biskup je poručio kako je korizma vrijeme osobito prikladno za pokoru, molitvu i djela ljubavi, a o čemu govori i pročitana Riječ Božja. „U odlomku iz Knjige proroka Joela (Jl 2, 12-18) odjekuje poziv: Sada, govori Gospodin, vratite se k meni svim srcem svojim posteć, plačuć i kukajuć. Razderite srca, a ne halje svoje! Vratite se Gospodinu, Bogu svome… Poruka je da nije toliko važan vanjski vid pokore koliko nutarnji. Zato se trebamo zagledati u svoje srce, jer ono mora ižarivati toplinu i ljubav a ne zlo i mržnju. Tu se treba mijenjati, ne na vanjštini. Naši stavovi i misli trebaju biti miroljubivi i Bogom nadahnuti“.

Govoreći o Drugoj poslanici sv. Pavla apostola Korinćanima ustvrdio je kako su osobito bremenite riječi: „Evo sad je vrijeme milosno, evo sad je vrijeme spasa“. „Dakle, ova nam je korizma jedinstvena prilika, baš sada je čas, iskoristimo ga. Isus nas uči kako djela pokore, a to su milostinja, post i molitva, trebamo činiti radi Boga i naše duše, a ne zbog toga da nas ljudi vide i hvale: Pazite da svoje pravednosti ne činite pred ljudima da vas oni vide. Inače nema vam plaće u vašeg Oca koji je na nebesima. Kada dakle dijeliš milostinju, ne trubi pred sobom…kada daješ milostinju — neka ti ne zna ljevica što čini desnica… i kad molite, ne budite kao licemjeri… I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Ti naprotiv, kad postiš, pomaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti. Što nam to Isus želi reći, što znači da djela pokore trebamo činiti u skrovitosti? To ima vrijednost jedino ako se čini pred Bogom i radi njega. Ako se naprotiv vjernik želi tim djelima dokazivati pred ljudima, već je od njih primio svoju nagradu, ali pred Bogom neće“.

Biskup je podsjetio kako je posebna nakana današnjeg posta i molitve na Pepelnicu, a prema želji pape Franje, za mir u Ukrajini. Podsjetio je i na dan prije održanu sjednicu biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine s koje je upućeno pismo svim vjernicima da mole na istu nakanu. „Svi smo svjedoci užasnih razaranja i ubijanja nevinih ljudi u Ukrajini. Rat je pogodio ovu mirnu zemlju i politika se umiješala u njihove živote. Mnogi su već poginuli, a velike rijeke ljudi već je izbjeglo ili se nalazi u zbjegu iz vlastite domovine. Mi se stariji dobro sjećamo kako je to bilo kod nas, i upravo u našem Sisku i na području Sisačke biskupije, prije 30 godina. Slično smo i mi trpjeli strašnu agresiju i u molitvi i nadi borili smo se protiv beznađa i samo je velika hrabrost naših branitelja zaustavila zločinački pohod da ne padne čitava zemlja. Sjećam se kako smo žarko molili krunici za mir, kako smo suznih očiju pjevali Majci Božjoj pjesmu: Majko draga, djevo sveta, slušaj svoje djece glas! Bojni vihor, mržnja kleta uništiti hoće nas. Dom nam čuvaj Božja Mati, i sinova naših cvijet. Tvojom molbom nek’ se vrati Božji mir na cijeli svijet. I ja vas i sve naše vjernike u Sisačkoj biskupiji potičem da ne samo danas na Pepelnicu, nego i čitavu ovu korizmu, prikazujemo svoje molitve i postimo za mir u Ukrajini“.

Na kraju biskup je ustvrdio kako danas Ukrajincima lako, kao što to nije bilo ni nama. „Napali su ih jači i brojniji neprijatelji, ali srce je važno i kad ono ljubi sve mu je moguće. Tako su i naši branitelji obranili i oslobodili Domovinu, na čemu zahvaljujemo posebno pomoći Presvete Bogorodice, tako će i naša braća i prijatelji Ukrajinci izboriti slobodu, ako se izruče u Božje ruke, ako se mole i ako i mi za njih molimo da Gospodin vrati mir i da zašuti oružje te se pronađu putovi koji neće ubijati ljudske živote, djecu, žene, starce… razarati crkve, škole, bolnice, stanove i kuće. Molimo žarko, braćo i sestre, Gospodina da poštedi svijet rata, da sačuva napadnute, da obrati napadače, da se svima smiluje i vrati nam mir“, rekao je biskup te je na kraju pozvao i na konkretnu pomoć Ukrajini putem biskupijskoga i Hrvatskog Caritasa.

Koncelebrirali su generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, kancelar mr. Janko Lulić i katedralni župnik preč. Marko Karača, a služio je đakon Marin Mlađenović.