Prvoga dana trodnevnice misu je predslavio domaći redovnik iz Samostana sv. Frane fra Augustin Zdravko Kordić, OFM Conv. U propovijedi se je osvrnuo na svjedočanstvo koje su sv. Nikola i njegovi drugovi – sv. Deodat iz Ruticinija, sv. Petar iz Narbone te sv. Stjepan iz Cunea dali podnijevši mučeništvo.

Franjevci su na spomendan sv. Martina 1391. godine navijestili evanđelje muslimanima, koji su tih dana hodočastili u Jeruzalem za Kurban bajram, i njihovim vođama. „Prvo: vaš zakon nije od Boga a niti je Božji. Drugo: govorimo da je vaš zakon najgori, jer se oslanja na tjelesnosti, a ne na duševnosti, na laži a ne na istini, da vas vodi propasti a ne k spasu“, upozorili su franjevci, što je izazvalo rječkanja, psovke i uvrede muslimana.

„Vaš zakon naređuje, da se drži više žena, dok je Bog u početku naredio, da čovjek ima samo jednu ženu. Nijednom čovjeku nije dozvoljeno, pod smrtnim grijehom, da ima više žena. Jedino je Gospodin dao u tome posebnu povlasticu patrijarsima i nekima drugima. K tome, vaš zakon uči da ćete u vječnoj slavi po volji uživati mnogo žena i raznovrsnih jela i pića, kolikogod budete htjeli. Ali to nije istinito, jer je Spasitelj Isus Krist rekao, da se u nebesima niti žene niti udaju, nego da će biti kao anđeli Božji“, nastavili su dokazivati.

Upozorili su i da je njihov zakon, „zakon osuđenja i laži i da u njemu nema ni truna istine, a naš je zakon istinit i svet, jer Krist, Sin Boga živoga govori u svom svetom Evanđelju: Tko bude vjerovao u Krista Sina Božjega i bude kršten, spasit će se, a tko ne bude vjerovao, bit će osuđen. Ali vi ne vjerujete u Sina Božjega i niste kršteni, nego se držite najgorih zakona, koje vam je dao Muhamed. Zato vam govorimo, da se vi, po svetom Evanđelju i po nauku Isusa Krista, ne možete spasiti.“

Nakon što su ustvrdili da su to kazali „promišljeno, pri potpunoj svijesti i zdravom razumu, iz vjerske gorljivosti i radi spasa duša“, jeruzalemski kadija Inad Eddin Abu Elfida Ismail ih je sa savjetnicima osudio na smrt.

Sv. Nikolu i drugove izbatinali su dok nisu mislili da su mrtvi. Kako su se nakon nekog vremena ipak počeli micati, kadija ih je dao zatvoriti i brutalno mučiti. Nakon tri dana, pošto nisu htjeli opozvati svoje riječi, emir iz Gaze Sciaraf Eddin Musa i kadija sa savjetnicima osudili su ih na smrt 14. studenoga na trgu u Jeruzalemu (Jafina vrata), na kojem su se izvršavale smrtne osude – podsjetio je fra Augustin.

Kada su ih izmrcvarili do neprepoznatljivosti, bacili su njihova tijela na veliku vatru koju su prethodno naložili.

„Kad se vatra ugasila, nađoše tjelesa posve neozlijeđena, neopržena od ognja. – Po drugi put baciše tjelesa na još veću vatru, a isto tako ponovo i treći put, ali tjelesa ostaše nezapaljena. Ovome su se prizoru mnogi začudili, jer tako su vatru potpirivali sve do uvečer. Ipak su ona tjelesa ostala netaknuta od vatre. Čudom se začudi kadija i svi prisutni, pa dade potpuno ugasiti vatru te raznijeti drva i pepeo, a tjelesa navedene braće tajno zakopati, da ih kršćani ne bi našli i držali njihove moći“, piše u izvještaju o mučeništvu koji je pročitao o. Kordić.

Napomenuo je da su mučenici tako postupili jer su bili uvjereni da će, ako se kadija obrati, to učiniti i njegovi podložnici. „Danas Crkva ne nastupa tako kao što su ovi sveti mučenici nastupili. Crkva danas zagovara i nastoji uspostaviti dijalog s vjerama koje ne pripadaju kršćanstvu. A s kršćanskim Crkvama, kao što su pravoslavci, protestanti raznih provenijencija, te anglikanci, Katolička Crkva nastoji doći do jedinstva svih kršćana preko ekumenizma“, istaknuo je.

Fra Augustin na kraju je pozvao na molitvu „kako za nekršćane da postanu kršćani, tako i za kršćane katolike i nekatolike da se svi ujedine u jednu pravu Kristovu Crkvu“.

„Pozvani smo također naviještati Evanđelje ljudima s kojima živimo, radimo ili se družimo – svjedočiti im Isusa Krista svojim uzornim kršćanskim životom, a kada ustreba i riječima“, zaključio je.

Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor svetišta. Prije mise moljena je krunica Blažene Djevice Marije i pobožnost sv. Nikoli. Okupljeni vjernici su nakon slavlja iskazali štovanje prvom hrvatskom svecu pred slikom njegovoga najstarijeg poznatog lika, koji se čuva u šibenskom samostanu franjevaca konventualaca.

Dalja priprava za proslavu blagdana u svetištu (devet petaka) završila je dan prije, u petak 10. studenoga.

Trodnevnica se nastavlja u nedjelju kada će mise biti slavljene u 8, 10:30 i 18 sati. Večernjoj misi prethodit će pobožnost sv. Nikoli.

Prigodom blagdana sv. Nikole Tavelića, u povodu 600. obljetnice posvete crkve sv. Frane, vjernici će moći isprositi potpuni oprost pod uvjetima koje je odredila Apostolska pokorničarna.