Nacionalni studijski dani za djelatnike u obiteljskom pastoralu i pastoralu osoba s invaliditetom otvoreni su u organizaciji Vijeća/Ureda Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za život i obitelj i Vijeća/Ureda HBK za laike u sklopu kojega djeluje Pododbor za osobe s invaliditetom na čelu s predsjednicom Željkicom Šemper te Sisačke biskupije kao biskupije domaćina. Studijski dani u Topuskom početak su trogodišnjeg pastoralnog ciklusa (2023. – 2025.) naslovljenog „Obitelji osoba s invaliditetom u krilu Crkve“.

Svečano otvorenje Nacionalnih studijskih dana

Nakon uvodne glazbene točke Tamare Perc i predstavljenih „Blaženstava za osobe s invaliditetom“, prisutne sudionike i goste pozdravili su organizatori sisački biskup Vlado Košić, predsjednik Vijeća HBK za laike i dubrovački biskup Roko Glasnović te predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj i riječki nadbiskup Mate Uzinić.

Biskup Košić zaželio je dobrodošlicu svima prisutnima, napose domaćinu, ravnatelju Lječilišta u Topuskom dr. Domagoju Mosleru. Istaknuo je da oni koji pomažu osobama s invaliditetom pružaju nešto fizički, ali dobivaju duhovno. „I ta zajednička nadopunjavanja su dio sinodalnog hoda“, rekao je mons. Košić ustvrdivši da je to suradnja zajedničkog hoda kao braća i sestre.

Predsjednik Vijeća HBK za laike mons. Glasnović istaknuo je kako su nacionalni studijski dani u organizaciji Vijeća započeli 2013. godine te se prisjetio i nacionalnih susreta obitelji. Poručio je da je cilj ovogodišnjih nacionalnih studijskih dana senzibilizacija te promjena mentaliteta i paradigme u odnosu prema invaliditetu. „Neće dani ništa ako se mi ne zauzmemo“, rekao je biskup Glasnović naglasivši važnost vlastitoga angažmana.

Dodao je da bi želio da se tijekom ovih dana dođe do odgovora na pitanja: Tko je za Crkvu osoba s invaliditetom? Što Crkva može dati osobi s invaliditetom i što osoba s invaliditetom može dati Crkvi?

Nadbiskup Uzinić zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremi studijskih dana, osobito Sisačkoj biskupiji „koja je prva prepoznala potrebu posebne brige o osobama s invaliditetom i njihovim obiteljima i osnovala povjerenstvo“. Istaknuo je da su studijski dani organizirani kako bi učili i slušali te je naglasio važnost uključivanja − inkluzije.

Članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga Sabora Ljubica Lukačić sve nazočne je pozdravila te je rekla kako je lijepo čuti i vidjeti da svi imaju osobe s invaliditetom u svom fokusu. Naglasila je da nikad nije mislila da Crkva ne brine o osobama s invaliditetom, no da se posebno razveselila kada je čula da je HBK uvrstila osobe s invaliditetom u svoj fokus. Lukačić je kazala kako se većina osoba s invaliditetom susrela s tim da se, zbog njihovog invaliditeta, mnogi udaljavaju od njih bojeći se da će ih tražiti pomoć.

„Ljudi se boje. Možda za to imaju razlog, ali pokušajmo mi biti ti koji ćemo dati od sebe možda i više kako se ljudi ne bi bojali prići nama i pomoći. To je velika stvar. Dakle, jedni drugima moramo otvoriti svoje srce, vrata svoje duše i biti prijatelji jedni drugima“, poručila je.

Prisutne je zamolila da u narednim danima razmisle i o tome kako doći do što većeg broja osoba s invaliditetom kako bi im pomogli da bolje vide svoje stanje i mogućnosti.

Darijo Jurišić, zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slonjšak, podsjetio je da u Hrvatskoj institucija pravobranitelja za osobe s invaliditetom postoji od 2000. godine te je zahvalio Crkvi i svim djelatnicima u pastoralu na „predanom radu i pomoći u zagovaranju prava osoba s invaliditetom“.

Prisutni su potom imali priliku poslušati i vidjeti umjetničke radove osoba s invaliditetom, a zatim je nadbiskup Uzinić predvodio molitvu zaziva Duha Svetoga te je proglasio Nacionalne studijske dane otvorenima.

Predavanje i radionica

Predavanje „Društveni položaj osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u Republici Hrvatskoj s prikazom izazova u sustavima socijalne politike“ održali su izv. prof. dr. sc. Marko Buljevac i prof. dr. sc. Zdenko Babić.

Prof. Buljevac sudionicima je pokušao približiti društveni položaj osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, kao i članova njihovih obitelji, koji je određen formalnom i neformalnom podrškom koju pojedinci s invaliditetom i članovi njihovih obitelji ostvaruju njihovom uključenošću u svakodnevni život zajednice, ali i stavovima o osobama s invaliditetom u suvremenom hrvatskom društvu.

Izlagač je predstavio osnovne odrednice društvenog položaja osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i članova njihovih obitelji u društvu. Sudionicima je pojasnio pojmovno određenje invaliditeta i osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju, određene društvene koncepte razumijevanja invaliditeta, te  je prikazao spoznaje vezane uz relativnost invaliditeta. Vezano uz društvene koncepte razumijevanja invaliditeta, poseban naglasak stavio je na pojašnjavanje osnovnih pojmova koji se odnose na socijalnu uključenost i kvalitetu života osoba s invaliditetom u suvremenom hrvatskom društvu.

Prof. Buljevac također je govorio o najčešćim preprekama s kojima se osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju te članovi njihovih obitelji suočavaju u svakodnevnom životu. Navedene prepreke temelje se na rezultatima određenih znanstvenih istraživanja o društvenom položaju osoba s invaliditetom, djece s teškoćama u razvoju i članova njihovih obitelji u Hrvatskoj.

Nadalje, predavač je predstavio osnovne modele invaliditeta, kao i suvremena načela i pristupe u radu s osobama s invaliditetom, djecom s teškoćama u razvoju i članovima njihovih obitelji. Naglasio je i važnost individualiziranog i holističkog pristupa u radu s osobama s invaliditetom, odnosno djecom s teškoćama u razvoju i članovima njihovih obitelji. Na kraju izlaganja, prof. Buljevac predstavio je sugestije o čemu voditi računa tijekom rada s obiteljima osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. Izlaganje je zaključio rekavši kako je invaliditet „samo jedno od obilježja i ne smije postati glavno obilježje osobe“.

Prof. Babić je potom sudionicima razložio položaj osoba s invaliditetom/djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji u okviru sustava socijalne politike u Hrvatskoj. Ukazao je na izazove s kojima se suočavaju u glavnim programima socijalne politike koji su namijenjeni poticanju i unapređenju socijalne integracije i podizanja kvalitete života tih osoba u Hrvatskoj.

Predavač je zatim raščlanio najvažnije socijalne programe i mjere, kako novčanih naknada tako i socijalnih usluga u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, sustavu odgoja i obrazovanja, zapošljavanja i zaštite od nezaposlenosti, mjera u sustavu socijalne skrbi namijenjenih zaštiti od siromaštva, te obiteljske politike i mjera usmjerenih na zaštitu dobrobiti i razvoja djece s poteškoćama u razvoju.

Prof. Babić poručio je kako, iako je temeljem ostvarivanja tih prava posljednjih godina položaj osoba s invaliditetom u društvu donekle poboljšan, ne samo na normativnoj nego i na razini svakodnevnoga života, u svim navedenim sustavima postoji još prostora za unapređenja. Na tome tragu iznio je i konkretne prijedloge, kao i one koji se odnose na ciljana unapređenja djelovanja Crkve u sklopu njoj svojstvenog poslanja, počevši od onoga na razini župnih zajednica.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava, a potom radionica pod naslovom „Osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju među nama“.

Na početku radionice predstavljen je svetac ili blaženik koji je uzet za zaštitnika skupine. Zatim su se sudionici predstavili jedni drugima i rekli što ih je motiviralo da dođu na Nacionalne studijske dane te koja su njegova očekivanja od događanja. Potom su imali priliku iznijeti svoja iskustva u odnosu na invaliditet te se osvrnuti na predavanje koje su čuli. Tijekom rada voditeljice radionica su zapisivale glavne naglaske koji su na kraju bili iščitani kao plod zajedničkoga rada.