Profesor Romano Prodi: U svijetu u ratu važna je uloga Svete Stolice

Prof. Prodi govorio je o ratu u Ukrajini, potrebi kinesko-američkog dijaloga, razvoju Afrike i Mediterana, europskom jedinstvu, ulozi Pape, o snu o mreži sveučilišta koja uključuje Europu, Afriku i Bliski istok.

Nisu razgovarali o „lijepim stvarima“, ali je to bila „lijepa audijencija: takva toplina, tolika povjerljivost i inteligencija. Zato je sigurno dobro prošla“, kazao je nakon audijencije bivši predsjednik talijanske Vlade i bivši predsjednik Europske komisije. Profesor Romano Prodi je u studiju Vatican Newsa, govoreći o Ukrajini, izrazio razočaranje pregovorima koji se zapravo nikada nisu odvijali „između dva diva“ koji su, kako kaže, rat mogli okončati već u veljači prošle godine.

Materijalna i moralna obnova

Prodijeva analiza polazi od uloge Pape i Svete Stolice u mirovnom procesu u Ukrajini. „Komplicirana je to uloga, jer se svijet stvarno raspada. Politolozi kažu ‘veliki Zapad protiv svih’, odnosno da je pažnja postala paušalna, a to me navodi da spomenem Papinu definiciju ‘Trećeg svjetskog rata u komadima’“. Rješenje bi mogao biti „vrlo visoki vrh“, budući da se „dva velika svjetska diva još nisu susrela. Nada i djelovanje Svete Stolice dosad nije dalo rezultata… Nadamo se da hoće u budućnosti, jer su žrtve nebrojene, a šteta tragična. No, iznad svega, stvorena je klima takve mržnje, takve napetosti, da će materijalna obnova biti lakša nego moralno-etička rekompozicija cijelog tog prostora“, rekao je.

Dijalog između Kine i Sjedinjenih Američkih Država

Bivši talijanski premijer izrazio je nadu u dijalog između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. „Samo Kinezi i Amerikanci mogu okončati rat“, uvjerava profesor Prodi. Ista je to nada koju gaji još od 25. veljače, dana prvog bombardiranja Kijeva, ali koja ni nakon jedanaest mjeseci nije naišla na ostvarenje. „Front je zapravo u zastoju, svaka od dviju strana misli na pobjedu, da drugu stranu uništi. To je poput rovovskog rata, u ovom trenutku mora biti vrlo jasno da je pribjegavanje velikim silama apsolutno neophodno“, kazao je.

Vratiti jedinstvo Europi

Poteškoće u povratku pregovorima, pa čak i u razgovoru o pregovorima, prema Prodiju, stvara tijekom godina „gubitak moći“ međunarodnih organizacija. „Jeste li primijetili da je UN igrao tek marginalnu ili nepostojeću ulogu u ovim sporovima? Pa i Europska unija je izgubila, štoviše, nikada nije ni imala međunarodnu ulogu u tom smislu. Ona je važan primjer kohezije, mira, izgradnje zajedničkog tržišta, ali sa stajališta vanjske ili pak vojne politike, Europa ne postoji“, rekao je.

Prema Prodijevom mišljenju, potrebno je procijeniti mnoge aspekte, od kojih su se mnogi promijenili od rata. „Na primjer, ponovno naoružavanje Njemačke. Sedamdeset godina su se tome protivile sve njemačke stranke i u jednom danu su to gotovo sve stranke odobrile. Te stvari također moraju transformirati politički smisao i vratiti jedinstvo Europi, ne tako da ona postane treće carstvo, već tako da ima mogućnost arbitriranja s autoritetom te da iznad svega osigura regionalnu sigurnost za svoje građane“, kazao je bivši talijanski premijer.

Mladi i kultura

Prema njegovim riječima, „postoji način“ ili bolje rečeno polazište, a to su mladi i kultura. „Ja imam neku vrstu fiksacije na Mediteran kojemu moramo vratiti to da bude more mira. Može se to! Nema više jedinstva, no moramo ga obnoviti s mladima, sa studentima, stvoriti 30 mješovitih, jednakih sveučilišta, s jednim ogrankom na sjeveru i jednim na jugu: Bari, Tunis, Barcelona, ​​Rabat, Atena, Kairo. S istim brojem studenata i profesora sa sjevera i s istim brojem studenata i profesora s juga, s dvije godine studija na sjeveru i dvije godine studija na jugu, koji u prvim godinama možda počinju s tehničkim predmetima. Kada imamo 500 tisuća mladih koji su studirali zajedno, mir na Mediteranu je gotova stvar!“, uvjeren je prof. Prodi.

Novo vodstvo za Afriku

Prijedlog da se glede Europe ponovno krene od mladih ljudi i kulture primjenjiv je i na Afriku, kontinent koji profesor Prodi dobro poznaje budući da je predsjedao radnom skupinom između Ujedinjenih naroda i Afričke unije o mirovnim misijama i osnovao „Zakladu za suradnju naroda”. Potrebno je stvoriti nove institucije koje surađuju, praktični primjer je Erasmus, pri čemu se osvrće na profesore zemalja južnog Mediterana koji predaju u raznim dijelovima svijeta. „Ako ponovno ne sastavimo ovo novo vodstvo, nećemo dobiti ništa“, rekao je. I ovo bi se također moglo smatrati „snom“ zbog vremena koje je potrebno, ali nikako ne zbog troškova. „Sračunao sam sa žalošću da s jednim kruzerom dobijete šest sveučilišta, više-manje. Pa i patroliranje nas košta više nego sveučilište“, kazao je Prodi.

„Uvenula“ demokracija

Pogled bivšeg predsjednika talijanske vlade usmjeren je i na dramatične posljedice koje rat ima na proizvodnju i distribuciju hrane na tom kontinentu. Osim dramatizacije prehrambenog aspekta, Prodi ističe „kontinuirani pad“ suživota građana. „Moja se generacija radovala demokraciji afričkih zemalja, a onda je, malo pomalo, ta demokracija nestajala, demokratski izabrani vođe pretvorili su se u autoritarne vođe koji više ne žele otići s vlasti. Stoga je afrička politička situacija vrlo ozbiljna“, pojasnio je.

Papino putovanje

Napetosti se na tom kontinentu umnožavaju, i to zbog korijena „paternalizma“ koji se više ne prihvaća, ali i zato što je Afrika i dalje „predmet pozornosti“ međunarodne zajednice. „Sa svojih 55 rascjepkanih zemalja s golemim potencijalnim bogatstvima, politički katastrofalnom situacijom, jasno je da su tu s jedne strane Kinezi, s druge Francuzi i Amerikanci“, rekao je prof. Prodi.

Svjetlo nade, kako kaže, dolazi s Papinim nadolazećim putovanjem u Demokratsku Republiku Kongo i Južni Sudan, koje će biti „poruka suživota u dva od četiri ili pet najugroženijih područja Afrike“. Prodi je kazao kako se nada da će iz toga putovanja kao plod proizaći uvjerenje da se Africi mora pomoći da izrazi svoj golemi potencijal „noviteta koji nisu loši“, novih gospodarskih organizacija i „mladih ljudi koji okupljaju“, a koje treba održati i umnožiti.

Nova globalizacija, uređenija ili pravednija

Profesor Romano Prodi potvrđuje već ranije izraženo uvjerenje da Afrika može postati „središte svijeta“, prije svega zbog značajnog demografskog rasta. Kazao je kako je bitno odlučiti „hoće li ona biti u središtu svjetskog razvoja ili tragedije“, hoće li dakle biti „zemlja sukoba ili zemlja u kojoj na neki način pomaže nova, uređenija ili pravednija globalizacija“. Afrika je u proturječju na koje ukazuje Prodi: poput biljke „kojoj treba dvadeset godina da naraste, a današnja politika razmišlja u satima ili danima“.