Mons. Kutleša u ovih je osam mjeseci obišao mnoge župe svoje Zagrebačke nadbiskupije i susreo se s djelatnicima u njezinih tridesetak institucija. Primjećuje da je zagrebačka Crkva dobro strukturirana, da ima svojih pozitivnih strana, ali je uočio i neke probleme koje novo vrijeme donosi. Ljudi su gladni duhovnosti, a nju im mogu, kako ističe, ponuditi sveti i duhovni svećenici. Stoga mons. Kutleša smatra da treba raditi na odgoju mladih svećenika koji će znati čitati znakove vremena. Istaknuo je i važnost brige za obitelji, brige za mlade te za obnovu i izgradnju crkava.

„U Župi bl. Ivana Merza u Španskom vjernici slave misu na livadi. U 21. stoljeću, u Zagrebu, u našem glavnom gradu to ne bi nitko očekivao, a to je naša realnost“, rekao je nadbiskup Kutleša te pojasnio da su pregovorima s državom tražili zamjenu zemljišta za jedanaest lokacija te će se ta zamjena vjerojatno ostvariti za deset župa kako bi vjernici mogli u dostojnom bogoslužnom prostoru slaviti Boga.

U emisiji je bilo razgovora i o Sinodi, zajedništvu, poslanju i sudjelovanju. Nadbiskup Kutleša komentirao je izazove s kojima se Katolička Crkva susreće na različitim kontinentima i u čemu su njihove razlike od kontinenta do kontinenta. Istaknuo je da u Hrvatskoj prečesto neke stvari gledamo negativno, a imamo puno toga dobroga. Govorio je i o prisutnosti klerikalizma u Crkvi u našoj zemlji, o čemu smatra važnim promišljati i raspravljati te uključivati više sposobnih i kvalitetnih laika, naglašavajući suodgovornost sviju. Rješenje problema klerikalizma zagrebački nadbiskup vidi i u većem uključivanju župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća.

„U stvarima u kojima nismo stručni, poput ekonomije, medija… ne vidim zašto se ne bi konzultiralo obrazovane laike“, kaže mons. Kutleša.

Komentirao je i ulogu žene u Crkvi i veću uključenost žena na mjestima na kojima se donose odluke. Ističe da je među devedeset osoba koje rade na Nadbiskupskom duhovnom stolu više od 80% žena, koje čine većinu i u uredima Hrvatske biskupske konferencije. Smatra kako žene trebaju imati svoju ulogu i u odlučivanju. Međutim, podsjetio je kako su neke službe vezane uz sakramentalnu dimenziju te se zbog toga mogu povjeriti samo klericima, poput službe generalnog vikara.

Nadbiskup Kutleša govorio je i o nedavno osnovanom Uredu HBK za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba. To novo operativno tijelo, sačinjeno od stručnjaka, bavit će se prijavljenim slučajevima zlostavljanja, raditi na prevenciji i biti na pomoć žrtvama. Na pitanje je li se ikada osobno susreo sa žrtvama zlostavljanja, zagrebački nadbiskup Kutleša odgovorio je potvrdno. „Iskustvo nije jednostavno. Osjećate stid u ime institucije, a kao vjernik i kao biskup želite tim ljudima pomoći“, kazao je te naglasio da je žrtvama važno osjetiti zadovoljštinu, a da je najveći problem kada se žrtve ignoriraju. Istaknuo je da se ide u dobrom smjeru te da se nada da će takvih zlodjela biti sve manje.

Materijalistički pogled na svijet i čovjeka, te pitanje smisla i vjere temeljni su problemi zapadne kulture, naglasio je mons. Kutleša. Smatra da materijalizam vodi u egoizam, a ako čovjek nema smisao za onostranost ne može biti zadovoljan na ovoj zemlji. Zato je važno ljude usmjeravati na dobro i na vječne vrijednosti, jer svaki čovjek će se morati suočiti s pitanjem svojega smisla.

Osvrnuo se i na, kako je rekao, glavne borbe koje prožimaju strukturu današnjega društva: pitanje života, istine i pitanje Boga Isusa Krista. U tom smislu komentirao je različite odredbe i zakone koji idu protiv života, poput pobačaja i eutanazije, a život treba štititi pod svaku cijenu. Upozorio je i na relativizam koji čovjeka dovodi do toga da čini različite kompromise nauštrb istine. „Ako činimo kompromise u znaku neke tolerancije i u znaku nekog susretanja gubimo iz vida što je istina“, istaknuo je.

Zagrebački nadbiskup u mladima vidi nadu Crkve i društva te smatra da pred njih treba stavljati visoke ideale i realnu sliku o životu, a ne neke surogate. Podržao je župe i osobito redovničke zajednice koje okupljaju stotine, pa i tisuće mladih. „Mi u Hrvatskoj imamo tu toplinu i odnos prema Bogu koji je ispravan i korektan i koji nije toliko inficiran sa svim onim što danas vidimo u zapadnom svijetu“, dodao je.

Mons. Kutleša komentirao je i ulogu Crkve u javnom životu: „Crkva kao institucija ne bi se trebala miješati direktno u politiku tj. određivati neke tokove, ali mislim da ima vrlo važnu riječ kao duhovni vodič i savjest društva.“ Rekao je da Crkva nije pozvana šutjeti nego govoriti, osobito u onim stvarima koje se tiču morala i socijalne pravde, a nauk Katoličke Crkve ih kroz stoljeća promovira ne samo u Hrvatskoj, nego po cijelome svijetu.

Govoreći o Ugovorima između Republike Hrvatske i Svete Stolice rekao je da oni trebaju biti na izgradnju vjernika, ali i civilnog društva te podsjetio da je sve ono što je njima postignuto zajamčeno i svim drugim vjerskim zajednicama.

Komentirajući veliki interes i sve više zahtjeva za otvaranjem katoličkih škola nadbiskup Kutleša istaknuo je da su od Vlade RH tražili reguliranje pitanje katoličkih škola koje su sada na razini privatnih škola. Podsjetio je da Crkva nema u svemu tome nikakvu želju za profitom nego je interes Crkve naviještanje Radosne vijesti i njegovanje katoličkog morala.

Na pragu smo „super izborne godine“ u kojoj nas očekuju europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Na pitanje ima li Crkva mogućnosti potaknuti vjernike na političku odgovornost u vidu angažmana vjernika u politici, kao i odgovornog vršenja građanske dužnosti izlaskom i glasanjem na izborima, a da ne povrijedi načelo sekularnosti, nadbiskup Kutleša istaknuo je važnost sekularnosti, ali i podsjetio da to ne znači da se Crkvu treba smjestiti u sakristiju. „Crkva treba iznijeti svoje stavove i potaknuti svoje vjernike da u politici šire one vrednote koje zastupa Katolička Crkva“, pojasnio je.

Govorio je i o onim vjernicima laicima koji su angažirani u politici ili koji za svoj politički diskurs i ambicije koriste vjerske platforme, inicijative, simboliku i koji računaju s javnom podrškom Crkve. Nadbiskup Kutleša rekao je da zna da s tim računaju ali – Crkva je nešto drugo od politike. Politika je, naglašava, privremeni interes kojem se u datoj situaciji treba prilagoditi, dok Crkva ima neprolazne vrednote.

Zagrebački nadbiskup Kutleša u emisiji je govorio i o pitanju pobačaja i podsjetio da Katolička Crkva ima vrlo striktne odredbe; onaj tko učini pobačaj, ne samo žena, već svi koji su u to uključeni, ako dođe do učinka, samim su činom ekskomunicirani, naglasio je. Svjestan je, kako je rekao, da će se pozivati Crkvu da se opredijeli i da će se tražiti kompromis, ali naglasio je da Crkva osuđuje abortus te da na pitanje grijeha i smrti nikad ne može pristati.

Upitan što misli o angažmanu slovenskog svećenika umjetnika Marka Rupnika u hrvatskim crkvama, iako je u kanonskom postupku zbog optužbi za zlostavljanja, nadbiskup je odgovorio da je potrebna razboritost i veliki oprez. „Mislim da trebamo biti vrlo oprezni i ne raditi neke stvari koje mogu učiniti u ovom trenutku veliku štetu“, dodao je.

Mons. Kutleša još je jednom izrazio nadu da će se kanonizacija bl. Alojzija Stepinca dogoditi u vrijeme njegove biskupske službe u Zagrebu. U ovo vrijeme adventa pozvao je vjernike na molitvu, pomirenje i djela milosrđa, da šire dobro i ljudima pokazuju smjer prema Isus Kristu.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša govorio je i drugim temama iz života Crkve i društva, a cjeloviti intervju možete poslušati OVDJE.