Bioetičarka s. Marta Carti u Prag je otputovala s delegacijom Hrvatske biskupske konferencije, a bibličarka Bruna Velčić i crkveni povjesničar Marko Medved zasjedanje su pratili on-line. Uime HBK sudjelovali su još i glasnogovornik Zvonimir Ancić te Diana Tikvić, djelatnica Hrvatske katoličke mreže. Zasjedanju se pridružio i donedavni predsjednik HBK Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru. Delegacije svake zemlje predstavile su sažetke svojeg dosadašnjeg sinodalnog puta i razgovarale o odjecima Radnog dokumenta za kontinentalnu fazu Sinode pod nazivom „Raširi prostor svog šatora“ (Iz 54,2). Na susret u Pragu svaka europska država donijela je sa sobom različito povijesno nasljeđe pa su tako i predstavnici Katoličke Crkve iz tih država iznijeli različita iskustva, potrebe i načine djelovanja. Razlike postoje i u samom prihvaćanju sinodalnosti, dok jedni u tome vide opasnost da Crkva postane previše svjetovna drugi vide priliku za traženje novih puteva ostvarivanja Isusove radosne vijesti.

„Zasjedanje u Pragu pokazalo je da moguće susresti se, slušati i razgovarati počevši od razlika, zidova i barijera koje postoje. Sinodalnost je više od metode, to je način života, zajedničko razlučivanje i promišljanje znakova vremena. Potrebno je implementirati dostojanstvo i jednakost koju svi članovi Crkve imaju po krštenju i suodgovornost za poslanje evangelizacije koju je Krist dao Crkvi, te razumijevati euharistiju kao izvor zajedništva. Želja je živjeti jedinstvo u različitosti, izbjegavajući napast uniformnosti, i pritom hrabro svjedočiti Božju ljubav i Evanđelje“, rekla je Velčić.

„Vjerujem da razlike u promišljanju uloge i misije Crkve primjećujemo na svim razinama, pa i među nama ovdje. Ono što bismo trebali, a to je ovo zasjedanje pokazalo, je učiniti prostora za te različitosti, izbjeći polarizaciju i ojačati zajedništvo Crkve. Nadam se da će i naša mjesna Crkva krenuti tim putem“, zaključila je.

„Bilo je to jedno veliko duhovno iskustvo kakvo bi svakome poželjela“, rekla je s. Marta Carti. Opisala je sam tijek zasjedanja koje se najvećim dijelom odvijalo u manjim skupinama s predstavnicima različitih zemalja. Sudionici su intenzivno raspravljali o temama koje bi se trebale naći na dnevnom redu Sinode biskupa u listopadu pokušavajući razlučiti koje su prioritetne, ali i koje bi mogle izazvati tenzije unutar Crkve i društva. Teme su proizišle iz dosadašnjih sinodalnih izvješća iz svih zemalja svijeta.

Marko Medved istaknuo je kako je način komunikacije sudionika, otvorenost, iskrenost i spremnost na slušanje bio veliki izraz crvenosti, duhovno iskustvo, a ne parlament. „To može biti poticaj svakome od nas da treba sudjelovati u obnovi naše Crkve.“ Objasnio je da cijeli sinodalni proces poziva na tumačenje i razumijevanje znakova vremena. „Oni su nam pomoć da vidimo što evanđelje danas od nas traži. To nije prilagođavanje evanđelja, nego osluškivanje Duha i promjena načina djelovanja Crkve“, rekao je Medved.

Podsjetio je da je još na Drugom vatikanskom saboru konstatirano da je objava završena, ne mijenja se, ali da je naše razumijevanje objave proces i da se mijenja.

„Osobno imam povjerenja u sinodalni proces zato što znam da je Crkva tijekom povijesti u kriznim trenutcima ispravne odluke donosila samo kada se u strahu nije zatvarala nego kada je bila otvorena. Crkva nije sekta koja prima samo ljude istoga profila“, zaključio je Medved.

U razgovor nakon izlaganja uključio se i nadbiskup Mate Uzinić koji je istaknuo važnost i vrijednost laika u sinodalnom procesu. „Oni pokazuju koliko je i njima, ne samo klericima, stalo do Crkve i koliko ju vole“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da se crkvena hijerarhija time, kao ni samim sinodalnim hodom, ne treba smatrati ugroženom.

Relator za Sinodalni hod Riječke nadbiskupije Mario Gerić na kraju je potvrdio ta promišljanja podsjetivši da je za život Crkve važna i hijerarhija i communio, zajedništvo svih vjernika. Istaknuo je kako ne stoji teza da dijalog sa svijetom vodi u mlakost u vjeri. „Dijalog vodi otkrivanju i jačanju vlastitog identiteta“, rekao je Gerić.