Cilj okruglog stola bilo je skretanje pažnje na progone koji se događaju zbog vjere diljem svijeta. Sudjelovali su predstavnici različitih vjerskih, poglavito kršćanskih zajednica, predstavnici nadležnih državnih institucija, te stručnjaci koji se bave područjem vjerskih sloboda, ekumenskog i međureligijskog dijaloga.

KRŠĆANI – NAJPROGONJENIJA VJERSKA SKUPINA NA SVIJETU

Na početku je pozdravni govor uputila inicijatorica Marijana Petir. Istaknula je da su, prema izvješćima organizacija poput Zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji i Open Doors Internationala, kršćani najprogonjenija vjerska skupina na svijetu.

„Tristo milijuna kršćana je svake godine u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedmero kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista uključuje rizik od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti“, pojasnila je.

Kazala je da je potrebno kršćane ohrabriti, zaštititi i pomoći im da bi ostali na svojim ognjištima.

„Iako je Europska unija najveći donator humanitarne pomoći u svijetu, novac sam po sebi nije dovoljan za rješavanje problema ako izostaje jasna i solidarna politika. Europa, kao kolijevka, a tako i zaštitnice demokracije, mora biti glavni protagonist zaštite i promicanja osnovnih ljudskih sloboda i prava, pa tako i slobode savjesti i vjerovanja, promičući univerzalne humane vrijednosti i pokazujući u tome primjer“, naglasila je zastupnica.

Posljednjih godina, dodala je, sve su brojniji dokazi da se antikršćanski napadi i kristijanofobija šire i u Europi. Također je navela primjere progona kršćana diljem svijeta, od Afrike, preko Pakistana do Kine.

„Progonjeni vjernici trebaju ljude koji će govoriti za njih da bi se ubijanje zaustavilo, mora se objaviti istinu o onome što se događa kršćanima diljem svijeta. Ako to ne učinimo, oni će ostati progonjeni i zaboravljeni“, zaključila je Petir.

PROGON KRŠĆANA JE POPUT ZRAKA

Okupljenima je potom generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak prenio pozdrave predsjednika HBK splitsko-makarskog nadbiskupa Dražena Kutleše koji nije mogao osobno sudjelovati.

Zahvaljujući što je okrugli stol organiziran u stožernoj ustanovi hrvatske državnosti u kojoj narodni zastupnici raspravljaju i odlučuju o životu i odnosima u našem društvu, vlč. Novak istaknuo je da u čuvanju i branjenju vjerske slobode kao jednog od temeljnih prava svakog čovjeka, „uz sve druge odgovorne institucije u društvu posebnu ulogu imaju upravo oni koje su građani svojim izborom ovlastili da odgovorno donose zakone“.

Citirao je papu Franju koji je rekao da je „progon poput zraka, u kojem kršćani žive i danas. Brojni su mučenici, mnogi su progonjeni zbog ljubavi prema Kristu. Brojne su zemlje u kojima kršćani nemaju prava. Ako nosiš križ, ideš u zatvor. Postoje ljudi danas koji su osuđeni na smrt samo zato što su kršćani.“

Dodao je da je Papa također upozorio da danas ima više ubijenih kršćana negoli je bilo mučenika u prvim kršćanskim vremenima, a mediji o tomu ne izvještavaju. Kao uzročnika progona, ne samo kršćana nego i svakog čovjeka, jest sotona „koji pokušava uništiti ispovijedanje Krista u kršćanima te Božju sliku u muškarcima i ženama“.

„To nije lako razumjeti te je potrebno mnogo moliti da bismo to shvatili“, potaknuo je na kraju Papinim riječima generalni tajnik HBK.

UVODNA IZLAGANJA MINISTRA GRLIĆA RADMANA I REKTORA HKS-A VLČ. TANJIĆA

Uvodno izlaganje u ime ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordana Grlića Radmana pročitao je njegov savjetnik Ivan Picukarić. „Naša je dužnost pronaći djelotvorniji način suprotstavljanja sveprisutnoj dehumanizaciji ljudi. Ne možemo ostati pasivni i nijemi na zabrinjavajuće pojave nasilja i mržnje. Nasilje i mržnja su uvijek znak slabosti. Čak i oni koji pokreću osvajačke ratove da bi fizički i duhovno pokorili druge nacije kažu da to čine radi uspostave mira i sigurnosti. Tvrde da vode svete ratove, ali u njihovim djelovanju nema ništa sveto“, poručio je ministar Grlić Radman.

Ističući pritom važnost obrazovanja, navodi je da obrazovanje o toleranciji i pluralizmu prevenira religijski ekstremizam i doprinosi boljem razumijevanju i uzajamnom uvažavanju između zajednica i pojedinaca.

„Vjerski vođe mogu kreirati pozitivni okvir za obrazovanje o pluralizmu i ljudskim pravima“, dodaje, ističući kao primjer Dokument o ljudskom bratstvu iz 2019. potpisan od pape Franje i velikog imama Al-Azhara Al-Tayyeba.

„Dobri odnosi hrvatske države i vjerskih zajednica prioritet su naše vlade. Mi naglašavamo važnost poštivanja pluralizma, podržavamo uključivanje svih vjerskih zajednica u društvene procese. Republika Hrvatska ima potpisane ugovore s vjerskim zajednicama i takav model može biti primjer drugima.“

Ističući zauzetost Hrvatske u tom pogledu na nacionalnoj i međunarodnoj razini, ministar Grlić Radman među ostalim navodi da su u nedavnom službenom posjetu Vatikanu visoki dužnosnici Svete Stolice posebno pohvalili hrvatsku inicijativu stipendiranja mladih kršćana kao i pružanje direktne pomoći obiteljima žrtava terorističkog napada biskupije Ondo u Nigeriji.

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta vlč. prof. dr. Željko Tanjić održao je izlaganje o slobodi vjerovanja i dostojanstvu ljudske osobe. Primijetio je da u suvremeno doba nema konsenzusa o pitanju što je dostojanstvo ljudske osobe i kako se to odnosi na temeljna ljudska prava.

„To dovodi do velikih posljedica jer moramo utvrditi kriterije za ispravno korištenje prava na slobodu vjerovanja, a često proizvoljnost praksi i sukob tumačenja postaje nekontroliran za civilno društvo, za države i postaje opasnim za ljudsku zajednicu.“

Iako je Deklaracija o ljudskim pravima neobvezujuća, naveo je rektor, ona zapravo govori da je sloboda vjerovanja, savjesti i uvjerenja „temelj svih drugih sloboda, jer ona zapravo određuje čovjekovu nutrinu, njegovo biće i odnose unutar zajednice“. Upravo je sloboda vjerovanja jedno od temeljnih ljudskih prava i temeljnih odrednica dostojanstva ljudske osobe, ustvrdio je.

Osobno dostojanstvo, nastavio je, radikalno je svojstveno svakom pojedincu kao konstitutivni čimbenik njegovog ljudskog stanja. Biti osoba nije nešto što netko može dodati samome sebi ili drugome. „To je jednostavno činjenica, da je čovjek osoba, da ima temeljna ljudska prava. Čovjekom se ne postaje, nego se jest. Ljudski način postojanja jest bitno obilježje svake individualnosti“, kazao je rektor Tanjić. „Važno je da danas ne zaboravimo da je važno da se ne bude prisiljen djelovati protiv vlastite savjesti i to je duboko u skladu s kršćanskim uvjerenjem da je sloboda vjerovanja i vjerska pripadnost bitno definirana stavom, vjerom koji po svojoj naravi ne može ne biti slobodan.“

SVJEDOČANSTVO STIPENDISTA VLADE RH IZ PAKISTANA

Stipendist Vlade Republike Hrvatske i student prve godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Aman Shakeel iz Pakistana je na hrvatskom jeziku svjedočio o položaju kršćana u toj zemlji.

Navodeći da neki ljudi nisu spremni pružiti vjersku slobodu drugim vjeroispovijestima jer „ne žele nikakvu vjersku praksu u Pakistanu koja je protivna islamskim načelima“. Kršćani su diskriminirani u zaposlenju te mnogi kršćanski roditelji nemaju dovoljno da prehrane i školuju svoju obitelj. „Bio mi je san studirati u inozemstvu u dobrom okruženju s dobrim ljudima. A ova stipendija mi je to omogućila. Ova stipendija je za mene bila životna prilika“, poručio je Shakeel.

Ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice (JRS) o. Stanko Perica, SI, u završnoj raspravi nadovezao se iskustvom s pakistanskim kršćanima. U Pakistanu kršćani redovito rade manje plaćene poslove koje drugi ne žele ili im je vrlo otežano uopće pronaći radno mjesto.

Rekao je da je kod onih koji dolaze u Hrvatsku, često riječ o progonjenim osobama. U Hrvatskoj bivaju iznenađene manjkom senzibilnosti spram njihovih poteškoća. „Vide da su došli u zemlju koja jest pretežito kršćanska, ali, isto tako, zemlju koja ne percipira njihove probleme, koja ne uviđa njihov položaj i koja im ne iskazuje nikakve jasne mehanizme kojima bi mogla pomoći“, upozorio je, pohvalivši inicijativu stipendiranja kršćana iz takvih zemalja.

TRI PANELA

Nakon uvodnih izlaganja održana su tri panela: „Stanje vjerskih sloboda u Hrvatskoj“, „Svjedočanstva kršćanskih zajednica o vjerskim slobodama u svijetu i Hrvatskoj“ i „Dijalog i suradnja za međusobno poštovanje i izgradnju budućnosti“.

U prvom panelu ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH Alen Tahiri među ostalim je rekao da je u 2021. godini od strane policije evidentirano osam kaznenih djela počinjenih nad pripadnicima neke vjeroispovijesti: po dva nad muslimanima i pravoslavcima te četiri nad jehovinim svjedocima.

Zamjenica pučke pravobraniteljice RH Dijana Kesonja izvijestila je kako u slučajevima kršenja vjerskih sloboda reagira Ured pučkog pravobranitelja. Pritom je rekla i da osim informacija koje su prikupili postupanjem povodom pritužbi ili postupanjem u predmetima koje su otvorili na vlastitu inicijativu, koriste informacije zapažanja i iskustva koje dobivaju od vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj. „Među onima koji nas kontinuirano o tome informiraju mogu navesti Hrvatsku biskupsku konferenciju, islamsku zajednicu u Hrvatskoj, židovsku zajednicu i razne kršćanske manjinske vjerske zajednice.“

U drugom panelu ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik, OFM Conv. naveo je primjere konkretnog djelovanja, bez obzira na vjersku pripadnost potrebitih, u Hrvatskoj, ali i inozemstvu posredstvom Caritasa Internationalis koji je druga najveća humanitarna organizacija u svijetu.

Naveo je i sedam stupova kojima je Caritas predan. „Želimo uvijek dati brz, lokalni i uključiv humanitarni odgovor; želimo utjecati na društvene norme i ponašanja; činiti da dođe do izgradnje mira, posredovanja i pomirenja; jačati demokratsko upravljanje kroz sudjelovanje svih skupina građana; govoriti istinu moćnicima, pa i parlamentarcima; svjedočiti i pratiti patnju ljudi na terenu; pružiti kvalitetnu inkluzivnu zdravstvenu zaštitu i obrazovanje; i podržavati održivi način života.“

Protojerej-stavrofor Makedonske pravoslavne Crkve u RH Kirko Velinski upoznao je sudionike s etabliranjem makedonske pravoslavne zajednice u Hrvatskoj.

Predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors International Vatroslav Župančić u povodu FIFA-inog Svjetskog nogometnog prvenstva u Katru iznio je podatke o progonu kršćana u toj većinski islamskoj zemlji.

Kršćani su ondje prvenstveno strani radnici, a osim njih i malobrojni obraćenici s islama. Promjena vjere u Katru se službeno ne priznaje što dovodi do pravnih problema i gubitka statusa, na primjer, skrbništva nad djecom ili posjedovanja nasljedstva. Kršćanima je tek 2008. dodijeljen ograničeni stupanj vjerske slobode. Tek tada je izgrađena prva crkva koja se nalazi u strogo čuvanom kompleksu u svojevrsnom rezervatu za kršćane. Katarska vlada kršćansku vjeru smatra stranim utjecajem te ga kontrolira i regulira kroz Ministarstvo vanjskih poslova koje je glavni pokretači progona, pojasnio je Župančić.

Kao uzroke progona i ugnjetavanja naveo je strogo pridržavanje vehabijskog islama i šerijata, zatim plemensku patrijahalnu kulturu, te apsolutnu monarhija kojom vlada emir a u državi blagostanja s mnogim financijskim pogodnostima za građane, zauzvrat očekuje poslušnost i ne tolerira političko protivljenje.

Na listi zemalja u kojima se najviše progoni kršćane, Katar se s 27. mjesta na kojem je bio 2018. godine pomaknuo na 18. mjesto.

Predsjednik Udruge za vjersku slobodu u RH i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava u RH Željko Mraz među ostalim je kao primjer kršenja vjerske slobode u Hrvatskoj naveo svrstavanje vjerskih ustanova među poduzetnike zbog čega plaćaju višestruko skuplje račune.

Zastupnica Petir na to je odgovorila da se s tim pitanjem obratila Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Dobila je odgovor da je obračun potrošnje električne energije reguliran, a za cijenu plina još se traži rješenje.

Na kraju drugog panela novinar Glasa Koncila Ivan Tašev osvrnuo se na izvještavanje o progonu kršćana u hrvatskim medijima.

„Iako nema nekog sustavnog istraživanja, nije pretjerano zaključiti da tema vjerske slobode u hrvatskom medijskom prostoru dobiva mjesto tek kada se dogodi kršenje neke vjerske slobode, a nedostaje sustavno praćenje te teme, pa i njezino prepoznavanje“, ustvrdio je među ostalim.

U posljednjem panelu predsjednik Centra za međureligijski dijalog Vedran Obućina održao je izlaganje „Briše li se kršćanski identitet Europe?“, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Kovač izlagao je o temi „Doprinos međureligijskog i međukulturalnog dijaloga suživotu u suvremenoj Europi“, a tema izlaganja asistenta na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Dana Đakovića bila je „Rad s mladima – nada bolje budućnosti“.

„Da bismo mogli biti efikasnija potpora progonjenim kršćanima, recimo Bliskog istoka, moramo voditi računa o tomu kako se vjerska sloboda čuva u našem dvorištu, ne samo vjerska sloboda kao temelj svim drugim slobodama, nego, naravno, i čitav set različitih sloboda. Tu vidim te neke opasnosti: hiperregulaciju, prenježnu generaciju, virus politički korektnog govora“, primijetio je Đaković.

Posvijestio je da se danas tolerancija poima samo kao neka vrsta ljubaznosti i nezamjeranja nikome. Međutim, izvorno značenje pojma tolerancija je podnošenje. „To znači biti sposoban pretrpjeti neku bol, neku vrstu psihološke, duševne, emocionalne boli kad čujem neugodne stvari.“ Dodao je da se djecu od malih nogu može lako trenirati da budu spremna na politički nekorektan govor bez vrijeđanja i pozivanja na mržnju i nasilje da se ne bismo pretvorili u generaciju koja se u dijalogu vrti u krug ne znajući o čemu uopće dijalogizira.

U završnoj raspravi, sudionicima se obratio i predstavnik Udruge „U ime obitelji“ Jakov Blagojević. Podsjetio je da je prema izvješću o netrpeljivosti i napadima na katolike u Hrvatskoj za 2020. godinu Katolička Crkva najprogonjenija zajednica. Kako nakon predloženih mjera i mehanizama za unaprjeđenje vjerskih sloboda nije bilo nikakvog značajnog pomaka od strane državnih institucija, objavit će i novo izvješće za 2021. i 2022. godinu.

Također je podsjetio na problematiku oko rezultata Popisa stanovništva 2021. što se tiče broja katolika. Rekao je da su pogrešni podatci poslani Eurostatu i drugim međunarodnim institucijama uz ignoriranje utvrđene pogrješke u metodologiji.

Na samom kraju vlč. Tanjić je zaključio da će u Hrvatskoj u budućnosti problem biti razumijevanje vjerske slobode ili slobode vjerovanja kao temeljnog ljudskog prava te za to vezanih prava poput priziva savjesti i javnog ispovijedanja vjerovanja, te u pitanjima braka, obitelji, morala i svemu ostalomu što pripada pologu vjerovanja.