VIDEO Nadbiskupi Želimir Puljić i Tomo Vukšić o kontinentalnoj sinodskoj skupštini u Pragu

Nakon što je, 9. veljače 2023. završena prva faza Europske kontinentalne sinodske skupštine u Pragu uz sudjelovanje predstavnika iz svih 39 europskih biskupskih konferencija iz 45 zemalja, 10. i 11. veljače na istom mjestu u hotelu Pyramida u glavnom češkom gradu nastavljena je druga faza pod predsjedanjem nadbiskupa Vilniusa mons. Gintarasa Grušasa, predsjednika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Na zasjedanju sudjeluju predsjednici ili njihovi predstavnici iz svih europskih biskupskih konferencija kao i generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech. Među sudionicima su: predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru, u ime spriječenog predsjednika HBK mons. Dražena Kutleše.

Nadbiskup Želimir Puljić u svojoj je izjavi rekao: “Nalazimo se u Pragu – mi europska skupina biskupa, predsjednika i dopredsjednika, a prije dva tri dana i uz sudjelovanje laika iz svih europskih biskupskih konferencija. Zajednička konferencija je završila jučer, a danas smo nastavili zasjedati ovdje samo mi biskupi. Raspravljamo o tom sinodskom hodu. Moram reći da u razgovoru ili intervencijama koje su pojedini biskupi podnijeli vidi se da svi tražimo jasnoću oko toga hoda. Svi smo konstatirali da je to blagoslovljeni trenutak, da je to jedna dobra stvar, da čujemo jedni druge i da zajedno hodimo slušajući inspiraciju i nadahnuće Duha Svetoga. I lijepo je to iskustvo. Ja sam već dva puta bio na europskim sinodama u Vatikanu, tako da ovo nije prvi put da se europski biskupi susreću zajedno, ali jest s posebnim zadatkom i s posebnom metodom. Onaj prvi susret, koji je sveti Ivan Pavao II. sazvao odmah nakon pada Berlinskog zida, bio je vrlo znakovit. Tada se prvi put okupila Europa Istoka i Zapada. Prošlo je od tog susreta, mislim, šest ili sedam godina i zatim je papa ponovno sazvao, drugu sinodu o Europi da bismo ponovno razmotrili koja je naša uloga sada u drugačijoj konstelaciji svijeta, u drugačijem političkom sustavu i u svemu onome s čim se Europa suočava nakon pada Berlinskog zida. A ovo je sad nešto drugo, nešto novo potaknuto inspiracijom i nadahnućem pape Franje da bude Sinoda o sinodalnosti. A sinodalnost je plod Drugog vatikanskog koncila i to znači aktualizirati ono što je Drugi vatikanski koncil prije 60 godina na neki način zacrtao svojim dokumentima, svojim opredjeljenjem da sada konkretno vidimo što to znači. Evo, mi još uvijek raspravljamo i rasprava će potrajati i sutradan. Moram reći da se osjeća opuštena atmosfera, da otvoreno govorimo što mislimo i da otvoreno predlažemo ono što mislimo da je važno nadvladati”.

Nadbiskup Vukšić u svojoj izjavi kaže: “Pitanje sinodalnosti je zapravo pitanje suodgovornosti u Crkvi. S jedne strane suodgovornosti u vremenu i, s druge strane, suodgovornosti prema porijeklu onoga što zovemo sinodalnost. Porijeklo ili izvorište sinodalnosti je zapravo na nebesima. Presveto Trojstvo, koje je stvarnost u množini i u jedinstvu, sve zajedno živi u ljubavi i slavi, i u ljubavi iz toga nebeskoga zajedništva u mnoštvu osoba, koja je nebeska sinodalnost i koja je neprestana nebeska liturgija, tj. nebeska slava. Zajedno s anđelima, dragome Bogu proizlazi i slika Crkve koja je mistično tijelo Kristovo, koja treba na svoj način reflektirati i to mnoštvo i to zajedništvo u ljubavi i zajedničku molitvu u odgovornosti prije svega prema tome izvorištu, prema dragome Bogu, i u odgovornosti prema stvorenjima koja je dragi Bog dao nama na naše životne putove i Crkvu kao sredstvo za življenje toga zajedništva. Ovdje smo u Pragu raspravljali na te teme, tražili najbolje načine kako u našem ambijentu i europskom ambijentu, u različitim kulturama, u različitim jezicima i među različitim narodima, to crkveno zajedništvo koje treba biti slika, ikona, nebeskoga zajedništva pretočiti u konkretan život i kako zajedno tražiti rješenja za muke i potrebe naših konkretnih ljudi, odnosno konkretnih vjernika.”