Vladika Milan Stipić u Ljubljani služio liturgiju za mir u Ukrajini

Crkva sv. Jerneja poznata je i kao „Stara cerkev” te je sjedište grkokatoličke župe sv. Mihaela arkanđela Križevačke eparhije u Ljubljani.

S vladikom Stipićem služio je ljubljanski nadbiskup i metropolit Stanislav Zore i više grkokatoličkih svećenika, a nazočio je i apostolski nuncij u Republici Sloveniji nadbiskup Jean-Marie Speich.

Prisutni su bili i veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Sloveniji Jamie Lindler Harpootlian i predstavnik Veleposlanstva Ukrajine u Sloveniji Bogdan Toropchev.

Na liturgiji na kojoj su se okupili brojni vjernici, pjevao je Ekumenski zbor iz Slovenije.

U grkokatoličkoj župi u Ljubljani, koju je Križevačka eparhija utemeljila početkom 2023. godine, uz slovenske i hrvatske, okupljaju se i ukrajinski grkokatolici. Svećenici Križevačke eparhije koji službuju na području Slovenije, koja kanonski pripada pod jurisdikciju Križevačke eparhije, povremeno služe liturgije za izbjeglice iz Ukrajine još i u Celju, Mariboru, Novom Mestu i Kopru.

Pozdravljajući sve nazočne, vladika Stipić je rekao: „Danas smo se okupili svi zajedno – grkokatolici, rimokatolici, Sveta Stolica koju predstavlja Apostolski nuncij, ukrajinska država kroz svoje predstavništvo, veleposlanica SAD-a, kojoj sam posebno zahvalan – da molimo za mir, za završetka rata u Ukrajini i za pokoj duša svih nevino stradalih u ratu. Počinje Veliki  korizmeni post, prilika da se promijenimo, da postanemo kao Isus Krist: dobri ljudi, sveti ljudi, ljudi koji će svima oko nas donijeti radost, mir i Božji blagoslov. Sveta Četrdesetnica nas poziva na obraćenje te osobno i svjesno prihvaćanje svoga krštenja”.

„Na krštenju smo neizbrisivo ucijepljeni u Isusa Krista, i naša ljudska pala narav oživljena je milošću Kristove božanske naravi. Pripremajući se za najveći kršćanski blagdan Pashe ili Uskrsa, mi kršćani se trudimo biti što sličniji Isusu Kristu koji je četrdeset dana postio i pokazao nam primjer kako se oduprijeti zlom napasniku koji nas u našem životu uvijek odvlači od onoga bitnoga, od Božje ljubavi i krsne milosti s kojom smo kao djeca Božja obdareni. Zato mi kršćani postimo jer post je lijek za našu dušu, lijek za strah od života i zla, lijek kojim se čistimo i vraćamo u ono izvorno bogoliko stanje koje smo na krštenju primili”, naglasio je biskup Stipić.

Govoreći brojnim okupljenim Ukrajincima, vladika Stipić je izrazio žaljenje što je nepravedni rat u njihovoj domovini odnio tolike nevine živote i primorao tolike ljude u izbjeglištvo. ‘”Mi želimo da znate da niste sami, da imate našu ljubav i podršku u ovim teškim vremenima za vas, vaše obitelji i vašu domovinu. Križevačka eparhija se od početka rata odmah dala na pomaganje izbjeglicama u pastoralnom i materijalnom pogledu, osobito preko svoga Caritasa. Naši svećenici i u Sloveniji i u Hrvatskoj redovito pastoralno skrbe o svim izbjeglicama iz Ukrajine koji traže duhovnu utjehu i materijalnu pomoć. I zato se uvijek možete osloniti na naše svećenike u svim vašim potrebama, vrata naših srdaca su vam uvijek otvorena. Naša se grkokatolička eparhija proteže na čitav teritorij Slovenije gdje djeluju tri župe – Metlika, Ljubljana i Drage, a od izbjegličke krize liturgija se služi povremeno i u drugim mjestima gdje ima veći broj izbjeglica. Želimo da znate da smo kao Crkva i ljudi uz vas, zajedno s cijelom Crkvom u Sloveniji, i vjerujem da ste to i sami osjetili”, naglasio je.

Na kraju liturgije nazočnima se obratio predstavnik Veleposlanstva Ukrajine u Sloveniji za konzularna pitanja Toropčev.

Ljubljanski nadbiskup i metropolit Stanislav Zore izjavio: „Prije svega, osjećam tugu što moramo imati ovakve parastose, molbe za pokojnike koji su umrli potpuno nepotrebno. Kad sam slušao govor vladike Milana o tome kako su žrtvovali svoje živote, palo mi je na pamet: nitko od njih nije žrtvovao svoj život – život im je oduzet. I za njih molimo.” 

Veleposlanica SAD-a je pak kazala: ‘”Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam danas ovdje kada se prisjećamo žrtava rata. Svrha mog sudjelovanja je odati počast onima koji su izgubili živote, kao i onima koji se i dalje hrabro bore protiv ruske agresije. Za mene je to bio vrlo emotivan obred”.