POVIJEST

Crkva i samostan svetog Franje Ksaverskog, dom franjevaca trećoredaca glagoljaša, nalazi se na sjeveru Zagreba. Počeci tog hodočasničkog odredišta povezani su, međutim, s drugim redovnicima – Družbom Isusovom i njihovim dolaskom u Zagreb 1606. godine.

Smješteni na Gradecu uz crkvu sv. Katarine, isusovci su brzo širili svoju djelatnost i stjecali nove posjede. Među njima bio je i vinograd, šuma i nekoliko jutara zemlje na području Svetog Mirka.

50 godina kasnije veliki štovatelj sv. Franje Ksaverskog grof Nikola Erdödy Stariji na tom je mjestu dao sagraditi kapelicu koju je 18. kolovoza 1658. posvetio zagrebački biskup Petar Petretić.

Tako je cijeli posjed dobio ime Sveti Ksaver, a danas se tako naziva to cijelo gradsko područje.

U kapelici se nalazio oltar s čudotovornom slikom sv. Franje Ksaverskog, a vjernici iz Zagreba i okolice hodočastili su u sve većem broju. „Posvetilo“ kapelice slavilo se svake godine na Petu uskrsnu nedjelju. Mnoštvo hodočasnika dolazilo je u procesijama iz Zagorja, Posavine, Turopolja, Karlovca, Siska, Petrinje, Kostajnice i Dubice. Utjecali su se i zavjetovali svecu u bolestima, kod oluje, tuče i kuge. Snagu njegovoga moćnog zagovora isusovci su zabilježili u velikoj knjizi svjedočanstva o uslišanjima. Čudotvorna slika kasnije je izgubljena. Sačuvan je tek jedan primjerak njezinog prikaza koji se čuva u Grafičkoj zbirci Hrvatskoga povijesnog muzeja. S vremenom, kapelica je postala premala za potrebe vjernog puka. Stoga ju je Helena pl. Patačić 1674. o svom trošku dala proširiti. Kapela je u narednim godinama obnavljana tri puta (1675., 1690. i 1715.).

Godine 1700. nabavljene su za 80 forinti male orgulje s četiri registra.

Oko 1720. izgrađen je barokni perivoj s kalvarijom. Slijeva i zdesna (na vanjskoj strani) na ukrašenom stalku bio je po jedan anđeo čuvar s djetetom. Kad bi hodočasnik ušao kroz portal, dočekala su ga visoki kameni pilovi sv. Ivana Nepomuka i sv. Franje Ksaverskoga. Isusovac p. Stjepan Benger postavio je 10 postaja križnog puta, kojima su kasnije dodane još dvije.

Graditelj Matija Leonhart je za isusovce 1737. podignuo jednokatni ljetnikovac (kasnije vila Mallin).

U vrijeme zagrebačkog biskupa Jurja Branjuga, po njegovoj zamisli, a pod vodstvom p. Matije Jušića, malo sjevernije od postojeće kapele sagrađena je današnja crkva sv. Franje Ksaverskog, koja je blagoslovljena 1752.

Ispred glavnog ulaza 1754. uređeno je veliko stubište. Iste godine postavljeni su pokrajnji oltari sv. Marije i sv. Alojzije Gonzage. Glavni oltar sa slikom sv. Franje Ksaverskoga podignut je sljedeće godine.

Stara kapela srušena je 1758. Ksaversko svetište uskoro je postalo poznato i diljem Hrvatske, a Gradec ga je 1762. proglasio svojim zaštitnikom sa zavjetom posta uoči njegove svetkovine. O tom je zagrebački kanonik Baltazar Adam Krčelić u svojim Annuama zapisao: „Zbog pošasti stoke, koja je neprekidno harala već toliko godina, na savjet gradskog župnika Matije Stepanića (…), za zaštitnika grada bi uzet sv. Franjo Ksaverski. Preuzeta je stalna obveza posta za 2. prosinca, a isto tako i obaveza da će svetkovati dan posvećen sv. Ksaveru. Osim toga, zavjetovaše se da će održavati i molitvenu procesiju od župne crkve do isusovačke i da će tu svake godine sudac i ostali senatori na svečanoj misi obnavljati  zavjet i davati kao zavjetni dar voštanice“, kako je to običaj i kod Majke Božje Bistričke.

Crkva se i dalje uređivala pa su 1767. postavljene male orgulje. Ukidanjem Družbe Isusove 1773. crkva je postala područna kapela Župe sv. Marka. Svetište je pomalo zapušteno, a hodočasničke procesije su zamrle.

Zagrebački biskup Juraj Haulik dao je 1840. o vlastitom trošku obnoviti kalvariju, pri čemu su drveni križevi zamijenjeni kamenima.

Krajem 19. stoljeća djelomično je obnovljena i crkva. Uz nju je 1923. izgrađen samostan koji je zajedno s crkvom, odlukom zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera, 20. kolovoza predan na korištenje franjevcima trećoredcima. Naime, oni su izgubivši samostane u priobalju, otišli na jug i u kontinentalnu Hrvatsku. Odmah su privukli vjernike iz okolice, što se baš nije svidjelo župniku iz Remeta. Fratri su nazivani hrvatskim redovnicima i glagoljašima, jer su od početka postojanja zajednice bogoslužje slavili na crkvenoslavenskom jeziku iz knjiga pisanih i tiskanih glagoljskim pismom. Hrvatski jezik i glagoljicu koristili su i u svojim spisima. Tako su oduvijek bili čuvari hrvatstva.

U povodu proslave tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. udruženje „Hrvatska žena“ pokrenulo je akciju za obnovu crkve i perivoja. Kalvarija je temeljito obnovljena prema nacrtu arhitekta Ćirila Metoda Ivekovića. Podignut je novi portal na koji su postavljene dvije skulpture sa staroga baroknog, a postavljene su i nove postaje u obliku kapelica. Nakon obnove, posveta crkve proslavljena je velikom svečanošću.

Zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac 24. kolovoza 1942. osnovao je Župu svetog Franje Ksaverskoga od dijelova župa sv. Ivana Krstitelja, sv. Marka, sv. Mirka, Kraljev Vrh i Remete. Velika proslava održana je 20. rujna. Župu je osobno otvorio i blagoslovio bl. Alojzije. Misa je slavljena na staroslavenskom jeziku.

Nakon Drugoga svjetskog rata, 1949. crkvu je popravio Konzervatorski zavod, a 1983. rekonstruirana je kupola iznad svetišta. Samostan se s vremenom proširivao, a 1989. – 1996. provedena je njegova cjelovita obnova, nadogradnja te unutrašnje uređenje.

Danas je Samostan sv. Franje Ksaverskog središnji samostan Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša.

Na području Župe nalaze se zgrade važnih crkvenih institucija – Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, Hrvatske biskupske konferencije i Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.

KULTURNA BAŠTINA

Barokna crkva sv. Franje Ksaverskoga i perivoj koji vodi do nje jedinstvena su arhitektonska, prostorna i kompozicijska cjelina zaštićena kao kulturno dobro.

Crkva je manja zrelobarokna jednobrodna longitudinalna građevina. Iznad svetišta uzdiže se kupola sa šesterostranom lanternom, karakteristična za hodočasničke crkve. Lađa je nadsvođena češkim bačvastim svodom i natkrivena dvostrešnim krovom koji odudara od atike ulaznog pročelja. Ono je konkavno, podijeljeno snažnim pilastrima i vijencima u tri horizontalna i tri vertikalna polja.

Povjesničarka umjetnosti Dubravka Botica rekla je da ju je vjerojatno projektirao poznati arhitekt Josef Huber iz Graza koji je primjerice u opatiji Admont napravio najveću samostansku knjižnicu na svijetu.

Slika na glavnom oltaru djelo je slikara Zlatka Šulenitća iz 1963.

Crkva se ubraja u skromne barokne objekte kakvi su često građeni u našim krajevima u 17. st., a predstavlja jedno od najboljih ostvarenja zagrebačke barokne arhitekture. Perivoj s kalvarijom jedan je od najstarijih objekata parkovne arhitekture u Zagrebu.

Trećoredci u samostanu čuvaju bogat arhiv i knjižnicu s oko 14 tisuća naslova među kojima su vrijedne glagoljske knjige te zbirku slika Zlatka Šulentića.

Kao kulturno dobro zaštićen je i nekadašnji isusovački ljetnikovac kao jedna je od malobrojnih očuvanih građevina tog tipa izgrađenih izvan grada u 18. st.

ZANIMLJIVOST

O posveti crkve nakon obnove 1925. održano je veliko proštenje, čiji je zanimljiv opis sačuvan.

Proštenje i posveta bili su u nedjelju 13. rujna. Toga su se dana sudionici skupili pokraj Umjetničkoga paviljona te odjeveni u lijepe hrvatske narodne nošnje krenuli u povorci preko Zrinjevca, Bakačevom ulicom i Novom vesi na Ksaver. Putem su im se pridružili ljudi iz okolice, ponajprije iz Šestina, Remeta i s Bukovca. Bogoslužje je predslavio senjski biskup Josip Marušić.

Crkva sv. Ksavera posvećena je „Za spas slavnoga Kraljevstva Hrvatskoga“ što svjedoči veliki natpis na pročelju. U crkvi je na zidu postavljena mramorna ploča s imenima hrvatskih narodnih vladara. Na svakoj postaji na kalvariji, pak, je ploča sa spomenom na jedan od povijesnih događaja iz hrvatske slavne i mukotrpne prošlosti.

TRENUTNO STANJE I OBNOVA

U potresu u ožujku 2020. crkva je teško oštećena. U unutrašnjosti je oštećena kupola, a svod je potpuno napuknuo. Oštećen je i dio opreme. S vanjske strane djelomično se srušio bočni zid, a cijeli gornji dio pročelja je popucao. Zid glavnoga pročelja odvojio se od bočnih zidova crkve.

Nakon Uskrsa iznesene su klupe. Tijekom lipnja i srpnja barokni oltari, nepomični inventar i pod crkve obloženi su OSB pločama. Orgulje su rastavljene i smještene u poseban prostor. Rastavljeni su i ispovjedaonica, unutrašnja ulazna vrata i veliki središnji luster. Nakon toga, radi hitnih radova uklanjanja, podupiranja i imobilizacije oštećenih dijelova te predviđenih radova na obnovi, u kolovozu je u lađi postavljena skela. Skela je postavljena i na pročelju.

Osim što su time osigurani uvjeti za sanaciju, crkva je zaštićena od posljedica novih potresa pa zahvaljujući tomu u potresu u prosincu nije pretrpjela nova značajnija oštećenja.

Kako skela zauzima cijeli prostor lađe, crkva se neće koristiti do završetka obnove pa se bogoslužje slavi na otvorenom i u Dvorani biskupa Srećka Badurine.

Dar za obnovu crkve može se uplatiti na žiro-račun:

Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša
Matije Jandrića 21
10 000 Zagreb
OIB 72565471229
PBZ – IBAN: HR5423400091110094902
SWIFT ili BIC: PBZGHR2X
Zaba – IBAN: HR9623600001101257490
SWIFT ili BIC: ZABAHR2X
Napomena: Za obnovu ksaverske crkve

IZVORI

• dr. sc. Dubravka Botica, izjava za Hrvatsku katoličku mrežu, 22. veljače 2021.
• Jasmina Sirovec, Dragica Barešić, Perivoj samostanskoga sklopa sv. Franje Ksaverskog u Zagrebu, u: Prostor 2 [30] 13 [2005] 159. – 174.
• Domagoj Novosel, Gračanska kronika, Zagreb, 2008.
• Dragan Damjanović, Zagreb Arhitektonski atlas, Zagreb, 2014.
• registar.kulturnadobra.hr, 24. veljače 2021.
• https://hkm.hr/vijesti/domovina/nastanak-svetog-ksavera-u-zagrebu/, 24. veljače 2021.
• https://hkm.hr/zanimljivosti/zavjet-grada-zagreba-sv-franji-ksaveru-1762-godine/, 24. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/zagrebacka-metropolija/crkva-sv-franje-ksaverskog-ostecena-u-potresu/, 24. veljače 2021.
• https://ika.hkm.hr/redovnistvo-hrk/postavljaju-se-skele-u-potresom-ostecenoj-crkvi-sv-franje-ksaverskoga-u-zagrebu/, 24. veljače 2021.
• https://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbiskupija/zupe?zupeid=164, 24. veljače 2021.
• https://franjevcitrecoredci.hr/apel-za-pomoc-u-obnovi-ksaverske-crkve/, 24. veljače 2021.
• https://franjevcitrecoredci.hr/postavljaju-se-skele-u-potresom-ostecenoj-crkvi-sv-franje-ksaverskoga-u-zagrebu/, 24. veljače 2021.
• https://franjevcitrecoredci.hr/22-veljace-dan-hrvatske-glagoljice-i-glagoljastva/, 24. veljače 2021.
• https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=27552, 24. veljače 2021.

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru prije i poslije potresa 2020.

prikaz čudotvorne slike sv. Franje Ksaverskog sa zagrebačkog Ksavera (Hrvatski povijesni muzej)

crkva sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru – arhivska fotografija

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru 1977. (Nino Vranić/Ministarstvo kulture)

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru prije potresa 2020. (Bernarda Buden/Facebook)

crkva sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru poslije potresa u ožujku 2020. (Facebook)

crkva sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru poslije potresa u ožujku 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru poslije potresa u ožujku 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga na zagrebačkom Ksaveru poslije potresa u ožujku 2020. (Facebook)

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga poslije potresa u ožujku 2020. (fra Zvonimir Brusač)

unutrašnjost crkve sv. Franje Ksaverskoga poslije potresa u ožujku 2020. (fra Zvonimir Brusač)