Sudionici su program drugog radnog dana, u srijedu 11. listopada, započeli slavljem mise. Potom su u jutarnjem dijelu na programu bila dva predavanja. Prvo, „Bolan razlaz“ s Barnabom otkrio je i rodio Europu održao je apostolski upravitelj splitsko-makarske nadbiskupije dr. sc. Želimir Puljić. Govorio je o razlazu sv. Pavla i sv. Barnabe te Pavlovom prelasku u Makedoniju na europsko tlo koji je bio početak propovijedanja Radosne vijesti na europskom kontinentu. Aktualizirajući Pavlovo propovijedanje, otac nadbiskup je naglasio da je posebno važno i u današnjem vremenu naglašavati identitet Europe koji je u korijenu kršćanski identitet, podsjetivši na djelo pape Ivana Pavla II. koji je bio uvjeren da je prosperitet Europe moguć jedino ukoliko ostane vjerna velikoj baštini i vrijednostima kršćanstva.

Prof. dr. don Ivan Bodrožić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu potom je održao predavanje Spaljena Božja ljubav u požaru profanih ljubavi. Promišljao je o ljubavi koja je na neki način u suvremenom svijetu banalizirana i kojoj treba suprotstaviti kršćansku ljubav. Tako je dao nekoliko primjera kako suvremeni svijet nudi dijametralno suprotan pogled na ljubav od onoga kršćanskog te umjesto slobode za ljubav, propagira slobodnu ljubav, umjesto božanske ljubavi, nudi ljudsku, odnosno demonsku ljubav, umjesto čiste ljubavi, ljubav koja onečišćuje, umjesto revolucije ljubavi; svijet nudi seksualnu revoluciju koja je usmjerena protiv ljubavi, umjesto sebedarne i kristocentrične ljubavi, svijet navješćuje posesivnu i egocentričnu ljubav. Afirmiranje takve svjetske ljubavi, rezultiralo je time da se grijeh naziva ljubavlju u kojem požuda, strast i sjetilnost spaljuju ljudsku moć za spoznavanjem istinske božanske ljubavi.

U poslijepodnevnim satima mnogi sudionici iskoristili su slobodno vrijeme za posjet obližnjim mjestima poput samostana Banz ili grada Bamberga.

Posljednjeg dana pastoralnog skupa, u četvrtak 12. listopada, nakon slavlja mise, prof. dr. Bodrožić održao je predavanje Vjera u Boga u poplavi religija. U njemu je detektirao opasnosti katoličke vjere pred izazovom suvremenog sinkretističkog procvata religioznosti koji je sposoban biti dijelom svake religioznosti. Takve pojave religioznosti jednostavno svode vjeru Crkve na religiju, a Boga na jednog od bogova ljudskog panteona.

Don Ivan je naglasio da je velika uloga svećenika čija je zadaća vratiti Boga s margina u središte života te živjeti živi odnos vjere prema Bogu kako bi se pred nasrtajima sinkretističkog oblika religioznosti sačuvala vjera Crkve.

Nakon predavanja održan je okrugli stol na kojem su sudionici postavljali pitanja predavačima, ali i govorili o svome iskustvu života u Njemačkoj, problemima s kojima se susreću u njemačkom društvu i rada u Hrvatskim katoličkim misijama.

Sljedeći pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona i pastoralnih djelatnika zapadne Europe bit će održan u listopadu 2024. u Zagrebu, izvijestila je Živa zajednica.