Svečana Večernja uoči blagdana sv. Šime, zaštitnika grada Zadra

U svečanoj Večernjoj sudjelovali su i hodočasnici Križevačke eparhije, među kojima i njihovi svećenici i bogoslovi, predvođeni križevačkim vladikom Milanom Stipićem, koji njeguju veliku pobožnost u čašćenju sv. Šime, te članovi crkvenih pokreta i zajednica Zadarske nadbiskupije, koji su se okupili na svom susretu u Svetištu sv. Šime prije početka svečane Večernje.

U zahvalnosti članovima Povjerenstva za promicanje laičke duhovnosti, crkvene pokrete i zajednice u Zadarskoj nadbiskupiji s predstojnikom fra Bojanom Rizvanom na organizaciji njihovog susreta prije Večernje, nadbiskup Zgrablić rekao je da je djelovanje zajednica, udruga, pokreta i bratovština na području Zadarske nadbiskupije „u povezanosti istim Božjim Duhom“ te da smo pozvani zahvaljivati Bogu „na bogatstvu različitih plodova Duha koji niču, rastu i dozrijevaju na Božjoj njivi diljem naše Nadbiskupije“.

„Poput sv. Šimuna koji je potaknut Duhom došao u Hram upravo u trenutku kad su Marija i Josip prikazivali Bogu Isusa i mi smo se, vođeni istim Duhom, okupili oko sv. Šimuna, Pravednika i Bogoprimca koji je držao Isusa u svojim rukama, na molitvu koja nam otvara vrata Bogu i omogućuje prepoznati Isusa, ljubljenog Božjeg Sina i našeg Spasitelja. Relikvije sv. Šime ne vraćaju nas natrag u jeruzalemski hram, u Šimunovo vrijeme, nego nas, kao „fragmenti vječnosti na zemlji,“ kako je netko nazvao relikvije, usmjeravaju prema nebu, k Bogu, našem Ocu i povezuju sa sv. Šimunom koji živi u Božjem svjetlu i miru u vječnosti“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da se kroz molitvu povezujemo sa sv. Šimunom „koji je supatnik u našim slabostima i iskušenjima života, da bismo mogli njegovim primjerom i zagovorom smjelo pristupiti Prijestolju milosti te primiti milost i milosrđe za pomoć u pravi čas“.

Molitva Večernje je „dio velikog molitvenika, Knjige psalama, kojeg biblijska tradicija daje vjerničkom puku da postane njegova molitva, njegov način obraćanja Bogu u izgrađivanju odnosa s njim“ rekao je nadbiskup, poručivši: „Psalme je sigurno svakog dana molio i sv. Šimun i na taj način ispunjavao svoj život Duhom Svetim koji ga je u životu vodio i poticao do blaženog iskustva punine života izraženog u njegovim riječima hvale i molitve: Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio  pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga’“.

„Božje poznavanje nije prisjećanje, nego bivstvovanje u životu pravednika“

Prvi pjevani psalam na Večernjoj, Psalam 109, „proročki nam govori o Mesiji, o Kristu kralju, svećeniku i pobjedniku nad grijehom i smrću. Velika su i čudesna djela Božja dovršena u Kristu za nas, jer u njima promatramo njegovo junaštvo i vlast nad našim neprijateljima. S Kristom Kraljem sve dublje ulazimo u Božji svijet, u Kraljevstvo nebesko, u nebesko veličanstvo koje je kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira“, rekao je mons. Zgrablić.

Drugi pjevani psalam, Psalam 112, govori „o iskustvu blaženstva pravednika koji živi s Bogom i surađuje u izgradnji Kraljevstva nebeskoga. Krist nam omogućuje biti pravednik pred Bogom. Pravednik uživa u Zakonu Gospodnjem. S Bogom, život pravednika postaje kao stablo zasađeno pokraj voda tekućica što u svoje vrijeme plod donosi, čije lišće nikad ne vene, jer sve što radi dobrim urodi. Pravedniku nije život kao pljeva koju vjetar raznosi. Gospodin poznaje pravednikov put. A Božje poznavanje nije prisjećanje, nego bivstvovanje u njegovom životu“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da se pravednikova molitva izriče svečanom pjesmom hvale, hvalospjevom.

U trećem djelu Psalterija puk je pjevajući molio Hvalospjev iz Knjige Otkrivenja kao svoju poklonstvenu hvalu Gospodinu, „naše klanjanje u Duhu i istini, zbog njegovih veličanstvenih djela koje slave njegovo Ime koji je Bog, Svet, Gospodin i Svevladar“, rekao je nadbiskup. Psalmi, hvalospjev iz Knjige Otkrivenja, kratko čitanje iz Poslanice Hebrejima i Marijin hvalospjev Veliča, pjevajući moljeni na Večernjoj, „ulijevaju se u našu vjerničku stvarnost koja postaje povlašteno mjesto susreta s Bogom i njegovog odgovora na naš životni put. Ta nam molitva pomaže prepoznati iskustvo Božje blizine na koju je svaki čovjek pozvan“, rekao je predvoditelj slavlja.

Istaknuvši da „molitva psalama zauzima istaknuto i privilegirano mjesto u iskustvu molitve Crkve“, nadbiskup je rekao da psalmi „sadrže nadahnutu Božju riječ koja postaje riječ molitelja“. Pritom je citirao papu Beneditka XVI. koji je rekao: „Psalmi su dani vjerniku kao molitvenik kojemu je jedini cilj postati molitva onoga koji ih prihvaća i njima se obraća Gospodinu. Budući da su Božja riječ, onaj koji moli psalme govori Bogu sâmim Božjim riječima, obraćajući se njemu riječima koje nam on sâm daje. Tako, moleći psalme, uči se moliti. Oni su škola molitve“.

„Molitva je najbolji prijatelj života, najbolji vodič do živog osobnog susreta s Bogom“ poručio je mons. Zgrablić. Nadbiskup je nagovor zaključio molitvom Bogu po zagovoru sv. Šime, pročitavši zagovorni molitveni obrazac sv. Šime i moleći ga s pukom, a napisao ga je mons. Zgrablić i ubuduće će biti službena zagovorna molitva sv. Šimi u svetištu sv. Šime u Zadru.

Poželjevši da po primjeru i zagovoru sv. Šime Bog i nas ispuni i vodi Duhom Svetim kao što je njega, da Krista prepoznamo i primimo u hramu života i prosvijetli naš život te da blagoslivljamo Boga zbog ljubavi koju nam je darovao u sv. Šimi, nadbiskup je istaknuo da je Bog Duhom Svetim vodio i poticao sv. Šimuna, Pravednika i Bogoprimca, cijelog njegovog života te mu je dao milost da prepozna i iz Marijinih ruku primi u naručje ljubljenog Božjeg Sina Isusa Krista, za kojega je Sv. Šime tijekom prikazanja u jeruzalemskom hramu rekao da je slava Božjeg naroda, „svjetlost za prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga“.

Ljudi svjedoče o uslišanjima po zagovoru sv. Šime osobito za djecu

Prisutnima se prigodno obratio i križevački vladika Stipić. Mons. Stipić je podsjetio da je Zadarska nadbiskupija u rujnu 2014. darovala Križevačkoj eparhiji djelić relikvije sv. Šime koja se nalazi u grkokatoličkoj župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom. Vjernici u Jastrebarskom svake srijede mole pred tom relikvijom osobito se utječući zagovoru sv. Šime. Sv. Šimu osobito svečano slave svake godine i na Svijećnicu, jer je u središtu toga blagdana događaj prikazanja Isusa u hrama kojega je dionik bio upravo sv. Šime.

Relikvija sv. Šime darovana je Križevačkoj eparhiji povodom obilježavanja 400 godina Marčanske unije, događaja koji je značio priznavanje rimskog pape vrhovnim poglavarom Crkve i obnovu crkvenog zajedništva grkokatolika s Apostolskom stolicom, kakvo je bilo u prvom tisućljeću.

„Relikvija sv. Šime dana je kao znak sjeverozapadnoj Hrvatskoj za štovanje toga velikog i predivnog sveca. Mi hodočasnici došli smo zahvaliti za tu milost i izreći molitvu koju molimo svake srijede kod relikvije sv. Šime u Jastrebarskom. Moramo se pohvaliti da je Bog zaista blagoslovio ljude po daru relikvije sv. Šime u Jastrebarskom. Bilo je već nekoliko uslišanja obitelji koje su posvjedočile da nisu mogle imati potomstvo, a onda su po zagovoru sv. Šime, utječući se njemu molitvom, dobili od Boga blagoslov i potomstvo, po molitvama i zagovoru svetoga starca Šimuna“, rekao je vladika Stipić.

Potom je vladika, uime vjernika, predvodio molitvu sv. Šimi koju mole vjernici „velikom Božjem ugodniku Šimi“, utječući se njegovoj „čovjekoljubivoj dobroti“, da pogleda na sve koji prilaze njegovim svetim moćima moleći njegov zagovor i pomoć; „da živimo pravednim životom poput sv. Šime, da ugledamo svjetlo spasenja i u miru prijeđemo u život vječni“.

U znak podrške njihovom zahvalnom hodočašću i štovanju sv. Šime, zadarski domaćin, nadbiskup Zgrablić, u srdačnom izrazu dobrodošlice grkokatoličkim gostima, darovao je vladiki Stipiću da upravo mons. Stipić sa župnikom don Damirom Šehićem otkrije zastor sa Škrinje sv. Šime na početku Večernje.

Na kraju Večernje, prisutnima se prigodno obratio dr. don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime. U danima pripreme za proslavu blagdana sv. Šime, kako je rekao, don Damir se pitao tko su ljudi koji će hodočastiti sv. Šimi. „Znam da ih vežu razne niti za sveto tijelo starca Šime, ali pitao sam se koji su dublji razlozi zbog kojih hodočasnici dolaze i obilaze ovo mjesto molitve. Ubrzo mi je došao odgovor. Primio sam telefonski poziv jedne žene koja se zanimala za raspored misa. Rekla mi je da putuje izdaleka i kako dolazi u Zadar kako bi bila tu sa svojom obitelji dva dana, jer ima dug prema sv. Šimi. Naime, sv. Šime je uslišio njenu molitvu vezano za njenog sina.

Nedugo zatim nazvali su me pojedini svećenici iz Splita i iz Šibenika i rekli kako žele doći i biti na proslavi sv. Šime. Ovo govorim zato jer je potrebno istaknuti kako sv. Šime nije naše vlasništvo. Njegova svetost i Svjetlost na prosvjetljenje naroda je naša obveza da kao mjesna Crkva otvorimo širom vrata svima koji vape i mole za pomoć ovoga sveca.

Svjedočanstva mnogih kao i rijeke onih koji će tek obići relikviju sv. Šime daju nam zadaću da brinemo i trajno pružamo priliku svima koji traže zagovor pred sv. Šimom“, poručio je čuvar svetišta Šehić, kojemu je nakon Večernje prišla ta žena koja ga je nazvala i rekla: „Ja sam žena koju ste spomenuli, ja sam Vas zvala. Ovo su moji kćer i sin, za koje zahvaljujem sv. Šimi“.

U zahvalnosti svima za dolazak u pohod sv. Šimi i sudjelovanje u molitvi Večernje, koje je, u odnosu na prethodne godine, bilo najbrojnije dosad po posjećenosti puka baš i na uočnicu svetkovine, don Damir je zahvalio članovima zajednica i pokreta Zadarske nadbiskupije za sudjelovanje u Večernjoj. „Izričem i poziv da se u crkvi sv. Šime osjećate uvijek dobrodošlo! Osjećajte se uvijek ugodno i voljeno! Svetac koji boravi u ovom svetištu daje nam razlog da imamo pouzdanje u Boga onako kako ga je i on imao dok je očekivao Mesiju“, poručio je dr. don Damir Šehić svim vjernicima.

Nakon Večernje, nadbiskup Zgrablić, vladika Stipić, svećenici i puk počastili su sačuvano tijelo sv. Šime pohodom pred Škrinju sv. Šime u kojoj je tijelo sveca kojega Zadrani časte već osam stoljeća.