Nakon molitve Srednjega časa okupljene svećenike pozdravio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić kazavši kako Zagrebačka nadbiskupija ovaj sinodalni hod živi u svjetlu Druge sinode čiji se završni dokument iščekuje.

„Sinodalni dokument je dokument koji usmjerava hod Crkve u vremenu koje je pred nama“, rekao je kardinal Bozanić te istaknuo kako papa Franjo želi da se sinodalni hod tijekom ove godine osobito odvija u mjesnim Crkvama. Iz tog razloga naglasak je stavljen na tri točke: sinodalnost kao slušanje Riječi Božje; sinodalnost kao izmjena onoga što smo tim slušanjem shvatili, osjetili, meditirali, ali ne u zatvorenosti pojedinih skupina, nego eklezijalnoj otvorenosti; te međusobno komuniciranje iskustva, dijeljenje koje mora biti uvijek usmjereno široko i prema onima koji nisu nama blizu i prema onima koji se ne osjećaju ili nisu dio Crkve.
Kardinal je podsjetio kako će Papa na svetkovinu Blagovijesti – Navještenja Gospodinova posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrešnom Srcu Marijinu te je pozvao svećenike da se u svojim župama i redovničkim zajednicama ujedine u molitvi za mir.
Pomoćni biskup mons. Ivan Šaško govorio je o utjecaju pandemije na pastoralno djelovanje te se osvrnuo kako su u pandemiji pronađeni brojni dobri putevi novog komuniciranja, posebice što se tiče prijenosa misa. Kao jednu od poteškoća naveo je „učvršćivanje dojma da je dovoljno gledati, odnosno slušati slavlje neovisno o uključenosti u zajednicu i drugo, lakoća širenja medijskoga prenošenja dovela je i do širenja slike slavlja u ograničenostima, a to znači nedostatno pripremljenih te stoga neprimjerenih, tj. nisi bili u primjernosti“.
Biskup Šaško upozorio je kako je potrebno pripaziti na vjerodostojnost i dosljednost te spomenuo odnos prema Presvetom Oltarskom Sakramentu koji se u pojedinim slučajevima pretvorio u opća razmatranja, nagovore, improvizirana moraliziranja, svjedočanstva, molitveno boravljenje pred izloženim Presvetim. Istaknuo je i kako je važno da svećenici pripaze na osobne ranjivosti i posljedice pandemije na emotivnom, radnom ili drugom planu te naglasio važnost brige jednih za druge kako nitko ne bi ostao prepušten sam sebi.
Pomoćni biskup mons. Mijo Gorski govorio je o posljedicama potresa na pastoralno djelovanje te naglasio kako su potresi u 2020. godini ostavili velike posljedice na liturgijski i pastoralni život u Nadbiskupiji, posebno u župama koje su najviše stradale. Istaknuo je kako je, zbog dugoročne obnove katedrale, određeno da se na Kaptolu 28 izgradi zamjenski prostor u kojem će biti šest ispovjedaonica i relikvije bl. Alojzija Stepinca. „Nadajmo se da ćemo Misu večere Gospodnje na Veliki četvrtak zajedno slaviti u tom privremenom prostoru“, rekao je na kraju biskup Gorski.
Arhiđakon Remetsko-sesvetskog arhiđakonata mons. Stjepan Kožul u svojem je obraćanju kao jedan od prijedloga istaknuo da se Remetski dekanat preimenuje u Remetsko-dubravski, budući da se na području zagrebačke Dubrave nalazi šest župa te ondje živi oko dvije trećine vjernika cijeloga dekanata. Nadalje, rekao je kako je sinodalni hod hod u zajedništvu te da je potreban sustavni rad u zajedništvu s Crkvom. „U tome se traži spremnost na žrtvu i ustrajnost u poslanju“, kazao je mons. Kožul.
S obzirom na to da Remetsko-sesvetski arhiđakonat ima četiri dekanata, obraćanja dekana započeo je preč. fra Branko Lipša, OFMCap. Istaknuo je kako je u Remetskom dekanatu dobra atmosfera, kako se župne aktivnosti ponovno organiziraju u punom obujmu. Podsjetio je na poteškoće kod pitanja kumstva s kojima se brojni svećenici susreću. Nakon njegova obraćanja dogovoreno je da će se promijeniti naziv Remetskog dekanata u Remetsko-dubravski.
Nakon stanke okupljenima se obratio preč. Antun Sente, st., dekan Sesvetsko-vugrovečkog dekanata. Rekao je da je u svim župama dekanata u vrijeme pandemije došlo do smanjenja broja vjernika na misama, do pada broja vjenčanja i krštenja te porasta broja sprovoda. Preč. Sente istaknuo je kako se blizina svećenika u dekanatu osobito vidjela u zamjenama i velikim ispovijedima. Što se tiče potresa, najveću štetu pretrpjela je župna crkva u Vugrovcu, što je potaknulo i odljev župljana u susjedne župe. Pastoralne aktivnosti u župama ponovno se događaju jednakim intenzitetom kao i prije pandemije, dok je pandemija u pojedinim slučajevima dala i novi poticaj i zamah u pastoralnom djelovanju. „Vjernici jedva čekaju kad će moći doći i biti zajedno. Pastoral je osvježen novim idejama“, naglasio je dekan Sesvetsko-vugrovečkog dekanata.
Preč. Josip Horvat st., dekan Resničkog dekanata, izvijestio je kako su se župnici u Resničkom dekanatu prilagodili uvjetima pandemije te je bilo više modela pastorala. Aktivnosti se polako vraćaju u normalu te je sve veći broj vjernika na misama nedjeljom i tijekom tjedna. Preč. Horvat spomenuo je i problem troškova grijanja, koji su porasli za protekle mjesece te su župe bile prisiljene isključiti grijanje u crkvama. Naglasio je i da su župe u dekanatu u proteklom tjednu organizirale akcije prikupljanja pomoći za Ukrajinu.
Govoreći o pastoralnom djelovanju župa Dugoselskog dekanata dekan preč. Ivan Valentić istaknuo je kako su se svećenici u novim okolnostima pokušali najbolje snaći. Naglasio je kako su ove jeseni započeli s redovitim susretima s pripravnicima za sakramente, ministrantima, molitvenim zajednicama i sl. Preč. Valentić kazao je kako su u vremenu pandemije svećenici pokazali zajedništvo i brigu jedni za druge te su se međusobno pokrivali.
Uslijedila je rasprava u kojoj su postavljena pitanja vezana za primanje svete pričesti, izdavanje potvrdnica i posvjedočenja kumovima, obnovi objekata nakon potresa i drugim pitanjima.
Idući susret svećenika u okviru Sinodalnog hoda nakon Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održat će se u utorak 29. ožujka u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu, a okupit će se svećenici Turopoljskog arhiđakonata, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.